Prijeđi na sadržaj

Zagrebačka prigradska željeznica

Izvor: Wikipedija
Vlak HŽ 6112 za Harmicu

Zagrebačka prigradska željeznica sustav je prigradskih željezničkih linija koje povezuju Zagreb s okolnim gradovima i općinama.

Zagrebačka prigradska željeznica
dalje za Ogulin
Karlovac Centar
Karlovac
Harmica
Draganići
Sutla
Lazina
pogledati donji dijagram
Laduč
Zabok
Domagović
Veliko Trgovišće
Savski Marof
Žeinci
Jastrebarsko
Luka
Brdovec
Kupljenovo
Desinec
Pojatno
Zaprešić Savska
Novi Dvori
Zdenčina
Zaprešić
Mavračići
Podsused stajalište
Horvati
Gajnice
Hrvatski Leskovac
Kustošija
Remetinec
Zagreb Zapadni kolodvor  1 
Zagreb Glavni kolodvor  2  4  6  9  13 
Zagreb Klara
Maksimir
Buzin
Trnava
Odra
Čulinec
Velika Gorica
Sesvetska Sopnica
Mraclin
Sesvete
Turopolje
Sesvetski Kraljevec
Peščenica
Dugo Selo
Lekenik
Božjakovina
Greda
Ostrna
Stupno
Vrbovec
Sisak
Prečec stajalište
Sisak Caprag
Gradec stajalište
dalje za Novsku
Ivanić-Grad
Deanovec
Širinec
Repinec
Novoselec
Remetinec Križevački
Ludina
Križevci
dalje za Novsku
Poljanka
Haganj
Brezovljani
Škrinjari
Sveti Ivan Žabno
Cirkvena
Hrsovo
Rovišće
Žabjak
Klokočevac
Stare Plavnice
Bjelovar
dalje za Kloštar
Zagrebačka prigradska željeznica (Zabok)
dalje za Đurmanec
Krapina
Pristava Krapinska
Velika Ves
Dukovec
Sveti Križ Začretje
Štrucljevo
pogledati gornji dijagram
Zabok
Hum-Lug
Oroslavje
Dubrava Zabočka
Stubičke Toplice
Špičkovina
Donja Stubica
Bedekovčina
Gornja Stubica
Poznanovec
Zlatar Bistrica
dalje za Varaždin

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70 000 putnika. U 2006. godini prevezeno je 27 325 000 putnika.[1] Prva prigradska željeznička linija uvedena je 1992. na relaciji Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. 2010. godine ta linija je produžena od Savskog Marofa do Harmice. Dionica Savski Marof – Dugo Selo najfrekventnija je željeznička pruga u Hrvatskoj, s najvišom prosječnom putnom brzinom i najvećim brojem prevezenih putnika. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Sisku, Karlovacu, Križevcima i Zaboku, a zajedno s područnim vlakovima iz Varaždina, Novske, Koprivnice i Bjelovara, HŽ je 2007. ukupno nudio 350 vlakova dnevno.[2]

U planu je izgradnja novih stajališta: Avenija Vukovar, Savski most, Trokut i Buzin, rekonstrukcija stajališta Remetinec i Odra i izgradnja perona u kolodvorima Velika Gorica, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac. ZET je u suradnji s HŽ-om uveo zajedničku mjesečnu i godišnju kartu (pokaz), koja vrijedi i u prigradskom željezničkom prometu, kao i na tramvajskim i autobusnim linijama ZET-a.

Gradsko-prigradske linije

[uredi | uredi kôd]
  • Harmica – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo
  • Zagreb GK – Karlovac centar – (Ogulin)
  • Zagreb GK – Sisak Caprag – (Novska)
  • Zagreb GK – Dugo Selo – Križevci / Bjelovar – (Koprivnica)
  • Zagreb GK – Dugo Selo – Ludina – (Novska)
  • Zagreb GK – Zabok – Zlatar Bistrica – (Varaždin)
  • Zabok – Krapina – (Đurmanec)
  • Zabok – Gornja Stubica

Linije nemaju vlastiti broj ili službenu boju.

Prva i najvažnija prigradska linija je Harmica – Dugo Selo koja prolazi kroz zapadni i istočni dio Zagreba. Za razliku od većinu linija, ona počinje i završava izvan Zagreba te koristi Glavni kolodvor kao usputnu stanicu.

Vozni park

[uredi | uredi kôd]

Uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba ishodovalo je povećanju broja vlakova i prevezenih putnika. U gradsko-prigradskom željezničkom prijevozu u Zagrebu koristi se 10 elektromotornih garnitura, dok je u suradnji s Gradom Zagrebom izvedena rekonstrukcija šest garnitura. HŽ je uz financijsku potporu Grada Zagreba, u razdoblju od 2009. do 2012.[3] godine planirao nabavku 18 elektromotornih vlakova.[1]

Tip vlaka Slika Relacije
HŽ 6111
  • Zabreb GK – Karlovac Centar
  • Zabreb GK – Križevci
  • Zagreb GK – Ludina
  • Zagreb GK – Zabok
HŽ 6112
  • Harmica – Dugo Selo
  • Zagreb GK – Ludina
  • Zagreb GK – Zabok
  • Zagreb GK – Križevci
HŽ 7023
  • Zagreb GK – Zlatar Bistrica
HŽ 7121
  • Zagreb GK – Bjelovar
  • Zabok – Zlatar Bistrica

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. studenoga 2007. Pristupljeno 9. listopada 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 17. srpnja 2007. Pristupljeno 9. listopada 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. Tribina prometna strategija 21. rujna 2009.[neaktivna poveznica]