Potres u Zagrebu 1880.
| Potres u Zagrebu 1880. | |
|---|---|
  | |
| Epicentar | 45°54′N 16°06′E / 45.90°N 16.10°E |
| Nadnevak | 9. studenoga 1880. |
| Vrijeme | 7:33:50 |
| Države |  Zagreb, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Austro-Ugarska Monarhija |
| Jačina | 6,3 ML |
| Žrtve | 2 poginulih, 29 ranjenih |
Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve, i 6,3 stupnja Richterove ljestvice, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Potres se dogodio u utorak 9. studenoga 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podatcima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećega udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:[1][2]
»Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.«Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20 000 forinti, što je bilo dovoljno za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.
Usprkos velikim štetama sanacija većine građevina u Zagrebu dovršena je prije Božića 1880. godine. Iznimku su predstavljale crkve i pojedine javne građevine koje će se obnavljati sljedećih nekoliko godina.[3]
Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna.[4] Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske koja je bila blizu epicentra potresa pa je iznimno jako stradala.[5] Arkade na zagrebačkom Mirogoju, koje su se u to vrijeme tek počele graditi, gotovo uopće nisu bile oštećene što je predstavljalo svojevrstan dokaz kvalitete rada njihova arhitekta Hermana Bolléa. U potresu je oštećena i župna crkva Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti u Velikomu Trgovišću.[6]
Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.
- Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja umro je 1881.
- Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, a to ga je potaklo na proučavanje seizmologije, što je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.
- U Krakovu je za stradalnike potresa izdana knjiga Krakov Zagrebu[7], a u Lavovu knjiga Za Zagreb. Prihod od prodaje tih djela uručen je zagrebačkom gradonačelniku 1881. godine.
- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti angažirala je fotografa Ivana Standla na fotografiranju oštećenih građevina u Zagrebu i okolici.[8]
Višnja Stahuljak o potresu je objavila povijesni roman Potres.[9]
- Horvat, Rudolf: Prošlost grada Zagreba, Zagreb 1992., str. 66 - 71.
- Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 34., Zagreb, 2010., str. 131-148
- Kale, Slaven: Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)
- Potres 1880. i izgradnja Zagreba, Zagreb, 1981.
- ↑ * Torbar, Josip. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenog 1880. U Zagrebu : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1882., Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, pristupljeno 27. svibnja 2020.
- ↑ Izvješće gradjevno-eksekutivnog odbora u Zagrebu, podnešeno gradskomu zastupstvu // Narodne novine, 25. veljače 1881., str. 3-4.
- ↑ Damjanović, Dragan. 2020. Organizacija obnove Zagreba nakon potresa 9. 11. 1880. godine (Organization of Repair and Reconstruction Works in Zagreb after the 1880 Earthquake). Prostor (engleski). 28 (2): 268-283. Pristupljeno 28. prosinca 2020.
- ↑ Damjanović, Dragan. Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine (The Cathedral Chapter of Zagreb, Herman Bollé, and Reconstruction Works after the Earthquake of 1880). Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (engleski). 34: 131-148. Pristupljeno 22. ožujka 2020.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Damjanović, Dragan. 2011. Herman Bollé i restauracija župne (ranije pavlinske) crkve u Remetama nakon potresa 1880. godine (Herman Bollé and the Restauration of the Parish (previously Pauline) church in Remete after the Earthquake of 1880). Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (engleski). 35: 69-85. Pristupljeno 22. ožujka 2020.
- ↑ Propovijed na župnu svetkovinu BDM od Sedam Žalosti Župa Veliko Trgovišće
»Ali žalosti u našoj župi nisu prestale jer su 9. studenog 1880. župna crkva i župni dom stradali u razornom potresu.« - ↑ Krakov Zagrebu. Album posvećen stradalnicima potresa 1880. godine, Zagreb., 2011.
- ↑ Damjanović, Dragan. Photo Albums of the 1880 Zagreb Earthquake. VisibileInvisibile. Percepire la città tra descrizioni e omissioni. VI. Città immaginate: sguardi sulla città contemporanea,: 1833–1845. Pristupljeno 19. veljače 2019.CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Stahuljak, Višnja: Potres, Naklada Ljevak: Zagreb, svibanj 2009., ISBN 978-953-303-076-0
- Potres u Zagrebu 1880. godine i izgradnja nakon potresa Muzej grada Zagreba
| ||||||||
