Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama

Kriteriji značajnosti po temama

Ova stranica predlaže pravilo, smjernicu ili proces na Wikipediji na hrvatskome jeziku.Napomena: Prijedlog je još u fazi razrade, o njemu se raspravlja ili je u postupku prihvaćanja.

Kriteriji značajnosti po temama Wikipedije na hrvatskom jeziku pomažu suradnicima prosuditi zaslužuje li tema o kojoj žele pisati vlastiti članak.

Kriterije značajnosti u praksi zajednički osmišljavaju suradnici, primjerice dok raspravljaju o pojedinačnim slučajevima. Ova stranica sažima ono što se obično smatra ili ne smatra relevantnim i iznosi pojednostavljen prikaz prijašnjih rasprava, ali ne pokriva i sve moguće slučajeve. Svi ovdje određeni kriteriji s vremenom se mogu i promijeniti.

Ovaj popis nije strogo pravilo Wikipedije. Čak i članci koji ne ispunjuju niže navedene kriterije mogu, u posebnim slučajevima, zaslužiti mjesto na Wikipediji. Tema svakog članka, međutim, mora biti dostatno pokrivena sekundarnim izvorima i time ispunjavati osnovne kriterije, iz kojih su izvedeni svi drugi. Teme za koje ne postoje javno objavljeni vjerodostojni izvori ne mogu imati članak na Wikipediji.

Osobe

Dovoljan, no ne i nužan kriterij jest da se osoba navodi u etabliranome biografskom leksikonu poput Hrvatskoga biografskog leksikona, Oxfordova Rječnika nacionalnih biografija ili Njemačke biografske enciklopedije, odnosno u općim leksikonima kao što su Hrvatska enciklopedija, Encyclopædia Britannica, Enciklopedija Brockhaus itd. Čak i ako osoba ne ispunjuje taj kriterij ili neki od kriterija navedenih u nastavku, može se smatrati značajnom prema općim kriterijima značajnosti (primjerice istaknute osobe iz predmodernoga doba o kojima je pisano dosta stručnih radova).

Ako je osoba o kojoj se piše živa, preporuka je pročitati i slijediti smjernicu Wikipedija:Životopisi živih osoba. Također je važno napomenuti da Wikipedija nije baza informacija, što uključuje genealoške i biografske baze.

Akademici i znanstvenici

Akademik najčešće ispunjava uvjete za svoj članak na Wikipediji ako je član ekskluzivne i uvažene akademske zajednice (HAZU, Britanska akademija, Leopoldina, Nacionalna akademija znanosti, Institut de France, Švedska akademija…), ako je primio međunarodno priznatu ili državnu znanstvenu nagradu (Nobelova nagrada, Državna nagrada za znanost, Turingova nagrada, Abelova nagrada…) ili ako je rektor sveučilišta. Profesori, docenti i slični mogu zadovoljiti kriterije ako je njihov rad citiran u brojnim znanstvenim publikacijama (u to se ne ubrajaju velike suradnje i autorstva iz počasti) ili ako se nekako drukčije kao znanstvenici izdvajaju od drugih osoba koje su specijalizirane za njihovo područje znanosti.

I pseudoznanstvenik može biti dovoljno značajan za vlastiti članak ako je njegova ili njezina teza osobito raširena/poznata te ako postoji veći broj znanstvenih djela čiji je cilj poboriti ili razložiti pseudoznanstvenost njegovih teza.

Arhitekti

Arhitekti vrlo vjerojatno zaslužuju članak:

• ako se navode u preglednim djelima o povijesti umjetnosti ili njihovim ekvivalentima
• ako su osvojili neku prestižnu nagradu
• ako su projektirali barem dvije zgrade koje su i same zaslužile članke na Wikipediji ili koje se smatraju kulturno-povijesno poznatima
• ako su (bili) članovi prestižnog umjetničkog društva (HAZU, JAZU, Europska akademija znanosti i umjetnosti…)

Članovi kraljevskih obitelji

Članovi kraljevskih obitelji koji tipično ispunjavaju kriterije značajnosti uključuju:

• vladare, poglavare i suverene (careve, kraljeve, kraljice vladarice, velike vojvode, sultane, knezove…) koji su vladali svojevremeno općepriznatom državom ili starijim, usporedivo uređenim društvima
• druge punopravne članove, čije je članstvo u obitelji stečeno rodom ili brakom, koji su u bilo kojem dijelu svojeg života bili na vladajućem položaju. Nije nužno da te osobe budu članovi kraljevskih obitelji cijeloga života.

Za članove koji nisu bili na vladajućem položaju za života ili one koji nisu (bili) punopravni članovi obitelji zbog sklapanja morganatskog braka primjenjuju se isti kriteriji kao za plemstvo.

Članovi vojske

Član vojske obično zaslužuje članak ako ispunjava neki od slijedećih kriterija:

• vrhovni je zapovjednik oružanih snaga neke države, ministar obrane ili generalissimus
• zapovjednik je ili drži neku drugu visoku dužnost u grani oružanih snaga neke države
• dobio je čin generala odnosno zastavnika ili je bio zapovjednik neke (svojevremeno) veće vojne jedinice
• zapovjednik je postrojbe koja je sudjelovala u povijesno važnoj bitci ili velikom vojnom pothvatu, npr. zapovjednik korpusa, mornarice ili (u starije doba) vojne divizije, ili je osobno vodio zapovjedništvo u bitci. Nije presudan sam čin, nego položaj.
• časnik je, dočasnik, podzapovjednik, vojnik, mornar ili civilni djelatnik (mehaničar, liječnik…) koji je dobio najviše vojno priznanje neke države za hrabrost u ratu, npr. medalju časti SAD-a, Viktorijin križ UK-a ili neku drugu iznimno isključivu nagradu
• časnik je, dočasnik, podzapovjednik, vojnik, mornar ili civilni djelatnik čiji su doprinosi zbog izvanrednih zasluga uvelike pokriveni u medijima ili tiskanoj literaturi iako nije primio neko od gore navedenih priznanja.

Glazbenici

Tekstopisci ili skladatelji (bilo popularne glazbe, crkvenih pjesama ili drugih) mogu se smatrati opće značajnima ako su stvorili veliku količinu donekle široko poznatih djela.

Estradni glazbenik može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• objavio je barem jedan studijski album koji je dosegao certifikaciju diskografske kuće (srebrnu, zlatnu ili platinastu)
• dobitnik je nagrada na glazbenim festivalima područne, državne ili međunarodne razine
• objavio je više pjesama s višemilijunskim preslušavanjima na glazbenim servisima (YouTube, Spotify, Deezer i sl.)
• na službenu kanalu ili profilu na glazbenim servisima ima značajan broj pratitelja/pretplatnika u odnosu na broj stanovnika države u kojoj živi
• ugledni su sekundarni izvori ili glazbeni stručnjaci ustvrdili da se glazbenik ističe u nekom žanru, glazbenom pokretu, razdoblju ili na nekom području.

Klasični glazbenici

Klasični glazbenik instrumentalist može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• završen konzervatorij ili glazbena akademija (iznimke su vrlo uspješni (samouki) solisti/„čuda od djeteta”, pr. Franjo Krežma)
• objavio je nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe
• koncertirao je u poznatijemu komornu ansamblu ili orkestru barem pet godina (pr. Hrvatski barokni ansambl, Zagrebački kvartet)
• ostvario je suradnje sa značajnim^{(vidi kriterije iznad)} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima.

Klasični glazbenik solopjevač može biti značajan ako ispunjava neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• završen konzervatorij ili glazbena akademija
• objavio je nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe
• pjevao je u uglednijoj opernoj kući izvan domovine barem dvije godine/sezone
• operni prvak u nacionalnoj opernoj kući (u Hrvatskoj svi HNK-ovi)
• ostvario je suradnje sa značajnim^{(vidi kriterije iznad)} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima.

Kriminalci

Kriminalci bi trebali imati zaseban članak samo ako su naširoko poznati. To primjerice mogu biti ubojice vladara (Gavrilo Princip, John Wilkes Booth, Lee Harvey Oswald), osobe čiji je zločin na drugi način znatno utjecao na društvo (Osama bin Laden, Anders Behring Breivik, Satoši Kirišima) ili osobe čiji je zločin bio razglašen (Jack Trbosjek, Ted Bundy). Zločincima koji su promijenili ime treba istaknuti novo ime ili ga stvoriti kao preusmjeravanje ako je ono također poznato. Za naziv članka rabi se ime po kojima su najpoznatiji.

Ako je riječ o živoj osobi, važno je pratiti smjernice o životopisima živih osoba.

Plemstvo i visoki dužnosnici

Plemići, iz povijesti ili sadašnjice, ne zaslužuju vlastiti članak samim time što pripadaju plemićkoj obitelji. Plemići koji ispunjavaju kriterije neke druge kategorije s ove stranice, primjerice oni koji posjeduju velika imanja ili nekako drukčije znatno utječu na životne uvjete brojnih drugih ljudi, vrlo vjerojatno zaslužuju članak. Takvi bi članci prije svega trebali sadržavati podatke kojima osoba ispunjava kriterije, a ne isključivo informacije koje se tiču titula, heraldike ili rodbinskih veza.

Alternativa člancima o zasebnim plemićima jest članak o plemićkoj obitelji ili o plemićkoj tituli (npr. Vojvoda od Cornwalla), u koji se zatim mogu dodati sažete informacije o osobama koje samostalno ne ispunjavaju uvjete za vlastiti članak.

Poduzetnici

Poduzetnici su vjerojatno značajni ako su česta tema u općim medijima ili medijima koji se bave poslovanjem (npr. The Economist). Izvršni direktori, predsjednici koncerna ili uprava tvrtki od javnog interesa također se često mogu smatrati značajnima.

Političari i državni službenici

Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:

• ako je predsjednik države ili vlade (premijer), generalni guverner, ministar, član neke zakonodavne skupštine ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini unitarne ili federalnoj razini federativne države
• obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom
• obnaša ili je obnašao zahtjevne mjesne, područne ili državne zadaće koji sa sobom nose znatnu moć na toj razini (npr. gradonačelnik, župan)
• drži ili je držao rukovodeću poziciju u nekom nacionalnom tijelu
• ako je glavni tajnik ili na istovrjednu visoku položaju u međuvladinoj organizaciji
• ako ima očito odgovarajuću moć i utjecaj ili je dobio opsežnu pozornost svojedobnih nacionalnih medija (ili medija koji su naširoko prepisani u povijesnim radovima), čak i ako nije bio na jednom od gore navedenih službenih položaja.

Političari koji pripadaju isključivo sljedećim kategorijama obično nisu značajni:

• kandidati za političke položaje (uz moguć izuzetak za osobito medijski pokrivene kandidate za važne položaje, npr. Ross Perot)
• osoba koja obnaša unutarstranačku dužnost na mjesnoj razini
• »obični« predstavnici bez osobite moći ili medijske pokrivenosti na mjesnim ili područnim skupštinama.

Pravnici

Pravnik je vjerojatno značajan ako ispunjava jedan od ovih kriterija:

• sudac je u vrhovnom sudu neke države, kasacijskom sudu ili žalbenom sudu (na razini države ili šire)
• sudac je u međunarodnom sudu (npr. Haaškom sudu, Stalnom arbitražnom sudu, Međunarodnom kaznenom sudu, Europskom sudu za ljudska prava ili Sudu Europske unije)
• čelnik je državnog tijela vezana uz pravosuđe (npr. Državnog sudbenog vijeća ili Državnog odvjetništva), pučki pravobranitelj, predstojnik nekog nižeg suda ili je na drugoj vodećoj pravnoj poziciji visoke uprave
• stručnjak je za definirano pravno područje, kao znanstvenik ili kao odvjetnik, i autor je pravnog nefikcijskog djela koje je objavio priznati nakladnik.

Pisci i prevoditelji

Pisac je tipično enciklopedijski značajan ako ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:

• pojedinačan je ili glavni autor jednog djela ili više njih u izdanju određene izdavačke kuće (ne računaju se usluge tiska na zahtjev)
• osvojio je prestižnu nagradu (Nobelova nagrada za književnost, Nagrada August Šenoa, Nagrada Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada Booker, Pulitzerova nagrada…)

Kako bi se mogli smatrati značajnima, pjesnici, novelisti i slični pisci kraćih djela uglavnom bi morali biti autori:

• velika broja djela koja su šire poznata ili
• barem jedne objavljene zbirke.

Književni prevoditelj obično je dovoljno značajan za vlastiti članak ako ispunjava neki od sljedećih kriterija:

• autor je više prijevoda koji su zapaženi zbog prijevoda sâmog
• autor je velikog broja prijevoda književnih djela
• uvršten je kao prevoditelj u književno-povijesnoj enciklopediji
• osvojio je prestižnu nagradu poput nagrade Goethe-Instituta ili Oxford-Weidenfeldove nagrade za prevođenje.

Riječ »pisac« ovdje označava sve autore tekstualnih djela. U to su uključeni autori i beletristike (u to je uključeno i pjesništvo) i diskurzivnih tekstova.

Sportaši

Profesionalnim sportašima smatraju se oni koji su barem dvije godine uspješno zarađivali za život aktivnim sudjelovanjem u sportu (u to se ubrajaju i stipendije za natjecatelje, sponzorski ugovori itd., ali ne i naknade za vodstvo, akademske stipendije, sredstva za studiranje i druga sredstva koja zahtijevaju vodstvo, studiranje ili posao). Sportaši uvršteni u glavne sportske enciklopedije ili leksikone neke države (npr. Sportski leksikon ili Nogometni leksikon LZMK-a) uvijek se smatraju značajnima.

Kako bi se mogao smatrati značajnim, sportaš mora ispuniti barem jedan od sljedećih kriterija na seniorskim natjecanjima, odnosno barem dva na juniorskima:

• profesionalno je aktivan ili je lider (trener, glavni sudac i sl.) profesionalno aktivnih sportaša
• ima značajnu pokrivenost u izvorima u etabliranim masovnim medijima, u što se primjerice ubrajaju opsežni intervjui
• aktivni je član nacionalnog sportskog tima ili je lider takva tima, sudjeluje na Olimpijskim igrama ili drugim međunarodnim prvenstvima (npr. Europskoj ligi, Copa Américi itd.)
  • za nogometaše: imao barem jedan nastup u najvišoj ligi države ili za A reprezentaciju koja je članica svjetske ili kontinentalne organizacije
• ubraja se u nacionalnu sportsku elitu zbog medalja ili plasmana na nacionalnim prvenstvima, pripada ili je pripadao višoj diviziji u timskim sportovima / ekipnim natjecanjima ili je među 0,25 % najboljih od svih registriranih natjecatelja u svojoj klasi natjecanja (definirano prema spolu, težinskoj kategoriji, invaliditetu itd.) u zemlji
  • za nogometaše: osvojio jedno od prva tri mjesta na regionalnoj ili nacionalnoj razini
• postavio je državni ili međunarodni rekord ili ostvario drugi izvanredan uspjeh
• primio je opću, prestižnu i isključivu nagradu za sport poput državne nagrade za sport „Franjo Bučar”
• član je nekog nacionalnog i ekskluzivnog sportskog društva

U timskim sportovima sportaš bi trebao biti aktivan ili lider u jednom od 0,25 % najboljih registriranih timova u državi. Sportaši u manje uspješnim timovima mogu biti značajni prema kriterijima za individualne sportaše.

Sportaši u dječjim ligama i natjecanjima i njihovi lideri najčešće su značajni isključivo ako su njihovi uspjesi svjetski priznati ili jedinstveni na drugi način.

ESport

Igrač ili lider u kategoriji nekog eSporta vjerojatno ima enciklopedijsku značajnost ako ispunjuje oba sljedeća kriterija na međunarodnim natjecanjima:

• prepoznat je u više izvora u etabliranim masovnim medijima
• profesionalni je igrač ili lider (trener, analitičar i sl.) profesionalnih igrača koji su mogli ili mogu prisustvovati na zatvorenom svjetskom natjecanju ili regionalnom natjecanju koje omogućuje plasiranje na svjetsko prvenstvo, kao i njihove organizacije.

Na primjer, uvjet ispunjuju svi timovi (i njihovi igrači) koji imaju priliku kvalificirati se na WCS Premier League America/Europe/Korea (StarCraft), Mid-Season Invitational i World Championship (League of Legends) ili The International (Dota 2).

Umjetnici

Umjetnik ili umjetnica, u što se ubrajaju i ilustratori, fotografi, kipari, slikari itd., ispunjuje kriterije i može se smatrati značajnim:

• ako se navodi u preglednim djelima o povijesti umjetnosti ili njihovim ekvivalentima
• ako je osvojio neku prestižnu nagradu za umjetnost
• ako je održao barem jednu izložbu u etabliranu muzeju, galeriji ili ustanovi
• ako su mu samostalna djela izložena u nekom nacionalnom ili međunarodno priznatom muzeju
• ako je bio ključna osoba u nekom zapaženom umjetničkom pokretu
• ako je djelovao na nekom dvoru ili bio čelnik državne umjetničke institucije
• ako je autor barem dvaju djela koja se smatraju kulturno-povijesno značajnima
• ako je član nekog prestižnog umjetničkog društva poput HAZU-a.

Crtači grafita, ulični umjetnici i umjetnici sličnih netradicionalnih formata mogu ispunjavati kriterije ako su za više svojih radova (ili izvedbi) dobili znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini.

Vjerski vođe

Duhovnik, svećenik ili istovjetan vjerski vođa u nekoj religiji koji ispunjava sljedeće kriterije uglavnom zaslužuje vlastiti članak:

• papa je, patrijarh, nadbiskup, biskup ili je na istovjetnoj dužnosti u nekršćanskim religijama
• dekan je ili je na istovjetnu upraviteljskom položaju
• vjerski je dužnosnik sa značajnim svjetovnim upravnim zadaćama (npr. kolonijalni službenici i sl.) koji je svojedobno bio važan autoritet nekom mjesnom društvu
• autor je spisa/knjige (ili više njih) u nakladi etabliranih (vjerskih i/ili svjetovnih) izdavača
• ima očito odgovarajuću moć i utjecaj ili je dobio opsežnu pozornost nacionalnih medija, čak i ako nije imao neki od gore navedenih naslova.

Zabavni mediji i novinarstvo

U kategoriju zabavnih medija ubrajaju se osobe koje se pojavljuju u filmovima, televizijskim i radijskim emisijama, kazališnim predstavama, cirkuskim predstavama i sličnim medijima. Osoba u toj kategoriji vjerojatno je značajna ako ispunjava barem jedan od ovih kriterija:

• voditelj je programa, glavni glumac, redatelj ili ima drugu istaknutu ulogu u značajnome filmu, emisiji ili radijskom programu
• ima manju ulogu u barem dvama posebno relevantnim filmovima, emisijama ili radijskim programima ili kreativno sudjeluje u njihovoj izradi (kao npr. autor scenarija)
• glumac je, voditelj programa, novinar ili sl. koji je osvojio prestižnu državnu ili međunarodnu nagradu, npr. Europsku kazališnu nagradu, Emmy, nagradu Otokar Keršovani ili sl.
• glavni je urednik, stalni kolumnist, stalni kroničar ili ima sličnu poziciju u osobito relevantnim novinama (tiraža od barem 100 000 primjeraka).

Dodatne uloge i slično ne daju nikakvu važnost bez obzira na distribuciju djela, ali se mogu spomenuti ako je osoba inače poznata, npr. cameo.

Glumac je obično značajan ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija:

• ima glavnu ulogu u filmu koji je bio dijelom regularne ponude kina
• ima glavnu ulogu u poznatoj TV seriji koja se prikazuje na nacionalnim kanalima
• ima glavnu ulogu u filmu ili TV seriji nagrađenoj prestižnom nacionalnom nagradom
• imao je više glavnih uloga u poznatom nacionalnom (pr. HNK) ili područnom kazalištu (pr. ZGK Komedija)
• igrao je ulogu koja ima veliku pokrivenost u nacionalnim medijima ili je nagrađena prestižnom nagradom (npr. Oscar).

Redatelj je pak uglavnom značajan ako ispunjuje neki od ovih kriterija:

• režirao je film koji je bio dijelom redovne ponude kina
• režirao je poznatu TV seriju koja se prikazuje na nacionalnim kanalima
• režirao je film ili TV seriju nagrađenu prestižnom nacionalnom nagradom
• režirao je više predstava u poznatom nacionalnom ili područnom kazalištu
• nagrađen je prestižnom nagradom ili je dobio veliku medijsku pokrivenost u nacionalnim medijima za svoju redateljsku ulogu.

Izmišljeni likovi i pojave

Izmišljeni lik ili druga fiktivna pojava (uključujući mjesta, predmete, koncepte ili bića) može biti značajna, odnosno imati enciklopedijsku vrijednost ako ispunjava jedan od ovih kriterija:

• spominje se više od jednom te ima veću važnost u nekom poznatom djelu, neovisno o fiktivnom svijetu u kojem se pojavljuje ili izvornoj franšizi (ne računaju se marketinški materijali, fandomi i fan fiction)
• ima dokumentirani utjecaj na kulturu i društvo izvan izvornog djela
• spominje se u više različitih djela, ali ne trivijalno.

Ako lik ne ispunjava navedene kriterije, valja provjeriti može li se njegov opis uvrstiti u članak o izvornome djelu.

Institucije i organizacije

Opći kriterij za značajnost institucije (tijelo, tvrtka, udruga, zaklada itd.) jest da je opširno opisana u više napisa ili izvora u etabliranim masovnim medijima koji nisu povezani sa samom institucijom (poput novina, knjiga, dokumentarnih filmova ili mrežnih stranica).

Tvrtke

Tvrtka ili poduzeće vjerojatno ima enciklopedijsku vrijednost ako ispunjuje neki od ovih kriterija:

• kotira na većoj burzi (npr. Zagrebačkoj burzi)
• pojavljuje se na popisima važnih tvrtki objavljenih u renomiranim publikacijama (restoran u Michelinovu vodiču i sl.)
• ima ili je imala velik tržišni udio u jednoj industriji (ili više njih) koja je i sama enciklopedijski značajna (npr. Compaq)
• uvelike je sudjelovala u razvoju proizvoda od velikog značaja veliku broju ljudi (npr. Revolut)
• posjeduje robnu marku koja je dovoljno značajna za vlastiti članak.

Veličina tvrtke također može biti indikacija značajnosti. Tvrtka koja ispunjava barem dva od sljedećih kriterija može se smatrati enciklopedijski značajnom:

• ima ili je imala više od 500 stalnih zaposlenika
• ima imovinu vrijednu barem 20 milijuna eura (odnosno imovinu istovjetne vrijednosti u drugoj valuti)
• ima promet u iznosu od barem 40 milijuna eura godišnje (odnosno u istovjetnu iznosu u nekoj drugoj valuti)

Starost tvrtke također se može uzeti u obzir.

• Tvrtka s neprekinutim duljim stažem (oko 60 godina ili više, odn. duže od radnog vijeka prosječne osobe) može se samim time smatrati enciklopedijski značajnijom od novih tvrtki ili tvrtki kraćega vijeka.

Na značajnost može utjecati i njezin utemeljitelj.

• Tvrtka koju su osnovale osobe dobro etablirane u poslovnom svijetu ili koje su se nekako drukčije izdvojile u društvu može u nekim slučajevima biti značajna zbog same činjenice da su je osnovali te osobe.

Robne marke i proizvodi

Značajnima se mogu smatrati robne marke (brendovi) ili proizvodi koji su općepoznati barem na nacionalnoj razini (npr. Startas, Domaćice, Rimac Nevera, Melem...).

Škole i knjižnice

Obrazovne institucije obično su značajne ako imaju kulturno-povijesno važnost same po sebi, a ne samo kao škole. Javna sveučilišta, fakulteti, pučka učilišta i srednje škole najčešće mogu imati vlastite članke. Osnovne škole i druge obrazovne institucije na toj razini (vrtići, zabavne ustanove i sl.) uglavnom bi se trebale opisati u člancima o mjestima u kojima se nalaze ili u člancima o obrazovanju u tome mjestu.

Obrazovni programi koji vode do akademskih ili stručnih naziva (dr. art. / mag. ing. silv. / univ. bacc. croat. i sl.) opisuju se u člancima o struci koje se dotiču (npr. političke znanosti).

Veće knjižnice ili mreže knjižnica obično su dovoljno značajne za vlastite članke. To se prije svega tiče glavnih knjižnica u većim mjestima ili državama (npr. Knjižnice grada Zagreba, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu). Neke knjižnice nalaze se u povijesno značajnim zgradama, a u tim slučajevima članak može obraditi i knjižnicu i zgradu. Zaseban članak o zgradi može se napisati ako knjižnica čini tek dio poslovanja zgrade u kojoj se nalazi (što također vrijedi za muzeje i njihove zgrade).

Neprofitne organizacije i udruge

Organizacija ili udruga mogla bi biti enciklopedijski značajna:

• ako je utjecala na razvoj većeg pokreta
• ako je dokumentirano i dugo djelovala bez prestanka (barem 65 godina)
• ako je bila od velike važnosti u životu neke enciklopedijski značajne osobe
• ako je riječ o savjetodavnom tijelu na državnoj razini ili ako ima ili je imala neki drugi znatan politički utjecaj
• ako je riječ o trajnu udruženju više organizacija u kojem barem dvije sastavnice ispunjuju prethodno navedene kriterije
• ako je dobro dokumentirana povijesna organizacija ili udruga.

Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:

• ima malen broj članova (manje od 1000)
• usmjerena je prema malenoj interesnoj skupini
• lokalnog je karaktera
• lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu.

Političke stranke

Značajne su uglavnom one političke stranke koje su držale ili drže mandat u lokalnim, regionalnim ili nacionalnim skupštinama (gradske ili županijske skupštine, Hrvatski sabor ili ekvivalentna tijela u drugim državama). Organizacije koje nemaju funkciju političke reprezentacije poput odjeljaka stranaka za mladež razmatraju se prema općim kriterijima neprofitnih organizacija ili udruga.

Druge političke organizacije ispunjuju kriterije ako ih uvelike pokrivaju neovisni i ozbiljni izvori. Stranka koja nije osvojila mandat na općim izborima za neku skupštinu, međutim, može biti značajna ako su s njom povezane značajne ili povijesne osobe, ako je njezina aktivnost (u nekim izborima ili općenito) stekla pažnju medija ili povjesničarske struke ili ako se kao politička stranka osobito izdvaja na neki drugi način.

Među političke organizacije koje obično nisu značajne ubrajaju se:

• lokalni odjeljci stranaka (npr. HDZ Mljet), stranački odjeljci za mladež ili drugi specijalni odjeljci organizacija; njih se može opisati u članku o matičnoj organizaciji
• stranke koje nikad nisu dobile mandat u nekoj skupštini ili parlamentu.

Sportske organizacije

Sportski klub značajnost uglavnom dobiva kada je registriran u relevantnom sportskom savezu države (npr. Hrvatski nogometni savez ili Hrvatski karate savez).

Krovne države ili naddržavne organizacije za neki sport uvijek su enciklopedijski značajne.

Događanja

Događanje se može smatrati enciklopedijski značajnim ako okuplja osobito veliku publiku te ako na njemu sudjeluju osobe koje ispunjavaju druge kriterije značajnosti, posebice ako se ponavlja (npr. Međunarodna smotra folklora u Zagrebu, INmusic festival, Coachella i sl.). Kriterije značajnosti također mogu ispuniti događanja koja se održavaju dugi niz godina (barem 30).

Huliganske organizacije

Pojedinačna huliganska organizacija, klub ili slična skupina značajna je ako i samo ako je sveobuhvatno prikazana u bilo kojem izvoru u masovnim medijima, npr. u knjizi ili dokumentarnom/igranom filmu (npr. Chelsea Headhunters u The Football Factory). Ne računaju se mrežne stranice i drugi materijali s korporativne ili navijačke scene ni tek povremena spominjanja u masovnim medijima. Podatci o raznim grupama mogu se uvrstiti u članke o huliganizmu u određenim zemljama, no članak o nazivu huliganske skupine ne smije se preusmjeravati na članak o nogometnom klubu.

Knjige, filmovi, umjetnički radovi i druge vrste djela

Kulturni proizvod (knjiga, slika, film, glazeni komad i dr.) može se smatrati značajnim ako ispunjuje jedan od sljedećih kriterija:

• stvoren je prije 1500. godine, prije šire dostupnosti tiska (primjerice oslikani rukopis, inkunabula)
• navodi se u povijesnim antologijama o književnosti, umjetnosti i sl. ili u povijesno-kulturnim preglednim djelima
• obrađen je u stručnoj literaturi
• vjerodostojni izvori potvrđuju njegovu važnost za određeni žanr
• dobio je prestižnu državnu ili međunarodnu nagradu ili je postao dijelom prestižne zbirke poput Sjećanja svijeta ili književnog kanona
• dobio je velik broj recenzija ili izvještaja u etabliranim masovnim medijima
• dosegao je dovoljnu popularnost za uvrštavanje na top–ljestvicu (najprodavanije knjige, najgledaniji filmovi i sl.).

Knjiga, film ili drugi rad koji nije samostalan, nego dio franšize ili serijala (uključujući pojedinačne epizode TV serija), valja opisati u članku o serijalu ili franšizi.

Djelo koje još nije objavljeno može dobiti vlastiti članak ako je u neovisnim izvorima (npr. u novinskim člancima, no ne i u oglašivačkim materijalima) dovoljno opširno opisano. U suprotnome bi se trebalo opisati u članku o autoru ili o franšizi.

Umjetnine i jedinstveni radovi

Jedinstveno djelo (slika, skladba ili sl.) većinom se smatra značajnim:

• ako je poznato u umjetničko-povijesnoj ili kulturno-povijesnoj struci
• ako osobito ilustrira određenu povijesnoumjetničku ili stilističku epohu ili pravac, rad određena autora ili slično
• ako su mu dodijeljene važnije umjetničke počasti ili nagrade
• ako je dio zbirke nacionalnog muzeja, značajnog privatnog muzeja ili neke druge važne zbirke, odnosno ako se (film, predstava ili skladba) prikazuje ili izvodi u značajnim kućama (KD Vatroslava Lisinskog, HNK, Sydneyska opera i sl.)
• ako je javni ukras poput kipa (Kip bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Kip slobode i sl.)
• ako je iz drugih razloga zadobilo veliku pozornost u etabliranim masovnim medijima, primjerice zbog visokoprofilnih krađa umjetnina, visokih prodajnih cijena, poznatih krivotvorina itd.

Manje poznata djela mogu se opisati u članku o njihovu autoru.

Novele, pjesme i slični tekstovi

Novela, pjesma ili drugi kraći tekstovi obično se mogu smatrati značajnima tek ako su uvršteni u više međusobno neovisnih zbirki tiskanih na istome jeziku ili ako su ih kritičari opširno pokrili u drugim medijima. Ako se djelo nalazi samo u jednoj zbirci, preporučljivo je opisati ga u članku o toj zbirci ako ona ispunjava kriterije značajnosti za književna djela.

Novine i časopisi

Novine i časopisi obično su enciklopedijski značajni ako ispunjavaju barem jedan od ovih kriterija u nekom razdoblju svoje povijesti:

• izdaju se barem 10 godina
• pokrivaju se u više izvora u masovnim medijima,
• objavljuju izvorne tekstove autora koji ispunjavaju kriterije značajnosti za osobe
• smatraju se važnom publikacijom za vijesti u određenoj enciklopedijski značajnoj branši ili tematskom području
• smatraju se važnom publikacijom za vijesti u nekoj državi, na većem području ili na jeziku dovoljno raširenom da ima vlastiti kôd ISO 639.
• imaju velik broj pretplatnika (otprilike 2000 ili više)
• pojedinačna se izdanja prodaju u većem broju prodavaonica
• plasiraju se na popise vodećih publikacija („top liste”) na državnoj razini ili šire.

Besplatne novine, časopisi za zaposlenike pojedine tvrtke i časopisi za članove pojedine organizacije nisu enciklopedijski značajni samim time što imaju veliku tiražu, no mogu biti značajni ako ispunjavaju druge kriterije za časopise. Manje značajan časopis za članove neke organizacije može se opisati u članku o toj organizaciji.

Publikacije čija je osnovna namjena oglašavanje određene robne marke, tvrtke ili slično trebaju se opisati u članku o nakladniku.

Mrežna mjesta i mrežni sadržaj

Mrežna mjesta i razni mrežni sadržaji (u što se ubrajaju internetski stripovi, internetske radijske postaje i podcasti, blogovi, internetski forumi, mrežne novine, e-časopisi i internetske videoigre, među ostalim) često su značajni ako ispunjavaju neki od sljedećih kriterija:

• imaju iznimno visoku posjećenost
• pokrilo ih je više neovisnih masovnih medija osim onih isključivo internetskih.

Mrežno mjesto obično nije enciklopedijski značajno ako je riječ o službenim stranicama tvrtke, organizacije, brenda ili slične institucije, no mogu se spomenuti u članku tvrtke (najčešće kao vanjska poveznica, osim ako se stranica po nečemu ističe).

Skladbe i albumi

Glazbeni albumi najčešće su značajni ako je značajan njihov autor, zbog čega glazbenici koji imaju članke na Wikipediji obično imaju i članke o svojim albumima. Sama činjenica da je album relevantan ne znači nužno i da treba imati svoj članak. Kad je riječ o albumima za koje se navodi samo popis pjesama, bolje ih je uvrstiti u kompilacijski članak (npr. Diskografija The Beatlesa). Članak o albumu s popisom pjesama može se, međutim, proširiti podacima o glazbenicima, producentima, autorima, dizajnu omota, poviješću stvaranja, plasmanom u diskografiji sastava, prijmom, recenzijama, objavom singlova itd.; ti podatci opravdavaju stvaranje zasebnog članka za album.

Skladbe, pjesme ili singlovi obično su značajni:

• ako je singl dosegnuo visoko mjesto (neko od prvih deset) na važnoj nacionalnoj ljestvici (poput Top-liste Hrvatske diskografske udruge)
• ako je pjesma predstavljala državu na Pjesmi Eurovizije
• ako je skladba državna himna ili se upotrebljava kao službena pjesma područja, općine, grada itd.
• ako je skladba kanonsko djelo određenoga žanra, ako ju je obradilo više enciklopedijski značajnih glazbenika ili sastava ili ako je učestala izvedba na koncertima cover bandova ili sličnih izvođača. Dijelovi kanonskih djela (poput Papagenove arije iz Čarobne frule) trebali bi se obraditi u člancima o cijelim djelima osim ako postoji dovoljno podataka za samostalni članak
• ako je pjesma/skladba dobila prestižnu nagradu (npr. Grammy, Porin) kao »pjesma godine«
• ako ju je popularizirala reklama na televiziji, radiju ili drugdje.

Glazbene albume namijenjene televizijskim serijama, filmovima, videoigrama, mjuziklima i sl. (tzv. soundtrack) najbolje je opisati u članku o izvornom filmu, seriji, videoigri itd. Ako odjeljak o glazbi u tim člancima postane predugačak, preporučuje se stvoriti općenitiji članak o glazbi u tom djelu/franšizi (npr. Glazba u Star Warsu), o poznatoj glazbenoj temi (npr. teme Jamesa Bonda) i sl.

Filmovi, TV serije i TV programi

Film može dobiti vlastiti članak ako se prikazivao u barem jednoj državi u većoj franšizi kina ili ako se prikazivao na nekom međunarodnom filmskom festivalu.

Radijska ili televizijska serija, TV program ili slično djelo može biti značajno:

• ako se prenosi(lo) diljem države u kojoj je nastalo uz neki od donjih uvjeta:
  • značajnost potvrđuju provjerljivi podatci o gledanosti ili pokrivenost u neovisnim izvorima (u što se ne ubrajaju marketinški materijali)
  • više se puta emitira(lo) izvan države u kojoj je nastalo
  • neovisni i profesionalni kritičari posvetili su mu recenzije.
• ako je riječ o vrsti programa koji su preuzele i prilagodile druge države (npr. Family Feud, uvezen u Hrvatsku kao Pet na pet)
• ako je djelo bilo finalist ili ako je osvojilo jednu nagradu ili više njih (npr. nagradu Emmy, Zlatni globus i sl.), no ne računaju se nagrade za pojedine žanrove kao što je nagrada Saturn.

Članci o TV serijama trebaju se napraviti prije članaka o zasebnim sezonama, dijelovima, likovima, konceptima ili drugim obilježjima serije. Zatim se u glavni članak o seriji sažeto piše o njezinim dijelovima ili drugim obilježjima. Pojedinačne epizode relevantne su ako su dobile značajnu i trajnu pozornost u medijima, a potom i izvan televizijskih stranica i slično odnosno ako je epizoda jedinstvena u svijetu televizije po tome što je najveća, najduža, najskuplja, što je pružila jedinstveno tehničko rješenje i sl.

Glavni likovi u značajnoj seriji s malim brojem glavnih uloga značajni su uglavnom ako je serija snimana najmanje dvije sezone. Sporedni likovi mogu se sažeto opisati u glavnom članku.

Osobe s YouTubea i influenceri

Stvaratelj sadržaja na YouTubeu ili influencer (»utjecajnik«) može biti enciklopedijski značajan:

• ako se spominje u etabliranim sekundarnim izvorima
• ako ima ili je imao osobito velik broj gledatelja u odnosu na jezik kojim govori ili teme kojima se bavi.

Oba uvjeta treba ispuniti prije razmatranja je li osoba dovoljno značajna za stvaranje članka. Ako je djelo dotične osobe prevođeno na druge jezike, to se također može uzeti u obzir.

Hrana i piće

Jela

Sva hrana koja ima nacionalni ili međunarodni utjecaj, npr. nacionalna jela, može se smatrati značajnom. U to se ne ubrajaju obiteljski recepti, koji vrlo rijetko imaju enciklopedijsku značajnost.

Receptima za jela nije mjesto na Wikipediji, nego u kuharici.

Pića

Tipično se značajnim pićima smatraju ona koja se prodaju u velikim količinama ili za neuobičajeno visoke iznose. Vodeći proizvodi pojedinih proizvođača katkad mogu biti značajni (poput Coca-Cole, Orangine i sl.). Pića spravljena kod kuće vrlo rijetko imaju enciklopedijsku značajnost. Različite okuse ili inačice istog pića preporučuje se preusmjeriti na glavni članak o piću te ih ondje opisati ako za to postoji dovoljno materijala.

Softver

Softver treba ispunjavati neki od ovih kriterija da bi mogao biti enciklopedijski značajan:

• detaljno je obrađen u više etabliranih, neovisnih izvora
• osvojio je veću, poznatu nagradu
• bio je predmet više recenzija u izvorima s velikim brojem čitatelja s obzirom na jezik izvora
• upotreba tog softvera poučava se na nekoj razini školovanja (npr. Microsoft Windows, CorelDRAW, AutoCAD, Adobe Photoshop)
• obrađuje se u priručnicima ili knjigama s uputama koje su napisali neovisni autori i objavili neovisni izdavači
• niz vjerodostojnih, neutralnih i neovisnih izvora dodijelio mu je povijesni ili tehnički značaj, tj. značajan je po:
  • uvođenju važnih tehničkih inovacija ili
  • važnosti za razvoj nekog područja u kojem se izdvaja od konkurentnih softvera. Samoobjavljene tvrdnje o važnosti softvera ne ispunjavaju taj kriterij.

Ako softver koji proizvodi neka tvrtka drastično utječe na financijsku situaciju te tvrtke, ali se inače ne razlikuje od drugih sličnih proizvoda i ne ispunjava bilo koji od gore navedenih kriterija značajnosti, softver bi trebalo ukratko opisati u članku o tvrtki.

Videoigre

Videoigra bi mogla biti značajna ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija:

• igra je izdana u prodaju kao CD-ROM
• igru su sekundarni izvori prosudili kao jednu od najvažnijih ili najprodavanijih videoigara za neku nemarginalnu igraću platformu ili konzolu (npr. Windows, Linux, Nintendo Entertainment System, Xbox One, među ostalim)
• igru su sekundarni izvori prosudili kao povijesno značajnu, bilo kao format, kao nadahnuće za brojne druge igre ili kao začetak žanra videoigara
• igra je ekstenzivno obrađena i opisana u sekundarnim izvorima koji nisu ni u kojem obliku povezani s proizvođačem ili nakladnikom igre (upute, oglašivački materijal i sl. ne ispunjavaju taj kriterij).

Derivativne igre (inačice za druge platforme, prerade, kompilacijska izdanja, dodatci / expansion packs i sl.) mogu biti obrađene u članku na Wikipediji, ali najčešće ne zaslužuju vlastiti članak. Takva se izdanja ili dodatci mogu sažeto obraditi u glavnom članku o igri ili franšizi osim ako se izdanje ili dodatak po sadržaju ili značaju znatno razlikuje od izvorne igre. Nastavci i dodatci osobito etabliranih igara ili franšiza najčešće zaslužuju samostalni članak jer postoji dovoljno materijala za nj.

Geografija

Na Wikipediji je uglavnom moguće pisati o većini mjesta. To je zato što je, između ostalog, često lako provjeriti da mjesto postoji. Nadalje, na internetu su obično objavljeni barem osnovni podatci o njemu. Međutim, premda je neko mjesto dovoljno značajno za opis, to ne mora značiti da je dovoljno značajno za vlastiti članak. Često je zbog manjka materijala u sekundarnim izvorima prikladnije uvrstiti pojedine lokacije u veći članak o određenom mjestu.

Enciklopedijski se značajnima uglavnom smatraju:

Prema upravnim kriterijima

• mjesta imenovana na topografskim ili cestovnim kartama države
• mjesta imenovana u popisima stanovništva države
• trenutačne, ukinute ili povijesne upravne jedinice poput općina, županija, izbornih jedinica, regija (u zemljama poput Švedske), grofovija i drugih oblika ustroja u inozemstvu
• zgrade i mjesta sa statusom kulturnog dobra (npr. Stari grad Samobor), nacionalni parkovi i ostala zaštićena dobra i područja
• ceste koje prolaze kroz više dijelova države, npr. autoceste, državne ceste, brze ceste, europski pravci, željeznice itd.

Prema kulturnim kriterijima

• crkve, džamije, sinagoge, hramovi i druga svetišta i bogomolje od velika povijesnog značaja (npr. katedrala sv. Jakova u Šibeniku, nova bochumska sinagoga)
• biskupije ili istovjetne vjerske upravne jedinice od velika značaja
• javni sportski objekti prilagođeni gledateljima na tribinama i sl.
• željeznički i autobusni kolodvori, zračne, riječne i morske luke te druga čvorišta prometa na duge udaljenosti
• jezgre gradova, robne kuće, kompleksi zgrada, trgovi ili ulice u kojima se nalaze ili su se u prošlosti nalazili uredi javnih funkcija za područnu ili državnu razinu (npr. Trg svetog Marka, Downing Street)
• ceste, ulice i putevi od osobita interesa, bilo zbog svoje starosti, okoline ili slično (npr. Jozefina, Kungsleden)
• građevine i prostori važni za kulturnu razmjenu kao što su veća javna okupljališta (kulturni centri), javni parkovi, knjižnice i vanjske pozornice
• kulturno značajne građevine i prostori poput kina, kazališta, muzeja, umjetničkih paviljona i koncertnih dvorana
• važne građevine i prostori za njegu kao što su domovi zdravlja, javne stomatološke ambulante, bolnice, klinike za mlade, klinički bolnički centri, psihijatrijske klinike i centri za brigu o djeci
• prostori za rekreaciju poput parkova, kupališta, planinarskih staza, prirodnih rezervata i područja važnih za očuvanje ptica
• dijelovi gradova i gradske četvrti (kvartovi)
• građevine i mjesta koji se ističu po svojoj arhitekturi prema kriterijima za umjetnine:
  • koja su bila predmet izložbe o arhitekturi
  • koja su osvojila prestižnu nagradu
  • koja su opisana u stručnoj literaturi.

Primjeri mjesta koja nisu značajna ako nemaju neku osobitu povijesnu, kulturnu ili drugu važnost:

• pojedinačne trgovine, ustanove, građevine ili druge nekretnine
• pojedinačne autobusne linije te autobusne ili tramvajske postaje koje nisu okretišta ili čvorišta
• ulice, staze ili ceste bez kućnih brojeva, tranzitnog prometa, široke ponude usluga ili neke druge važne funkcije
• otvoreni prostori, kružni tokovi ili križanja
• sportski tereni i dvorane koji ponajprije služe za treninge i koje javnost ne može upotrebljavati u većoj mjeri
• središta manjih mjesta s malim brojem prodavaonica.

Vijesti

Članak koji se bavi vijestima mora prije svega ispunjavati opće kriterije Wikipedije za enciklopedijski značaj. Događaj o kojem se tijekom godine naveliko raspravlja, za koji se može pretpostaviti da će ga se ljudi sjećati nakon desetak godina i koji će biti obrađen u povijesnim pregledima može se smatrati dovoljno značajnim. Postoje, međutim, granični slučajevi koji bi mogli biti osporeni, a u takvim slučajevima odluka o tome treba li tema ostati zastupljena na Wikipediji donosi se na temelju politike Wikipedije i konsenzusa zajednice.

Teme iz vijesti koje najčešće zaslužuju vlastiti članak jesu:

• prirodne nepogode ili katastrofe koje uvelike utječu na velik broj ljudi zbog, primjerice, svojih gospodarskih posljedica (npr. poplave u Hrvatskoj u veljači 2014., potres i cunami u Sendaiju 2011.)
• nesreće koje imaju ozbiljan utjecaj na prirodu na nekom području (npr. izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010.)
• događaji koji su imali važan i trajan utjecaj na politiku u jednoj državi ili više njih (npr. državni udar u Čileu 1973.)
• kraljevska vjenčanja ili krunidbe organizirane kao nacionalni događaji
• teme koje su dobile veliku pozornost u svjetskim medijima. Ipak, treba pripaziti da se brojni događaji koji nemaju enciklopedijski značaj nerijetko plasiraju u svjetskim medijima. Ako događaj prema drugim kriterijima nije enciklopedijski značajan, trebao bi dobiti izvanrednu pažnju javnosti kako bi zaslužio vlastiti članak.

Među vijestima koje obično ne zaslužuju zaseban članak nalaze se:

• vijesti koje su dobile pažnju svjetskih medija, ali im je prikladnija obrada u već postojećim člancima o široj temi, npr. smrt poznate osobe i sl.
• rutinski objavljivane vijesti, čak i ako je izvještaj opsežan. Na primjer, pojedini manji sportski događaji (poput »prvenstva grada Zagreba u krosu 2021. godine«) i vjenčanja slavnih osoba obično se ne smatraju vijestima. Umjesto stvaranja novog članka preporučuje se ažuriranje već postojećih članaka (u ovim primjerima to su širi članak o sportu u Zagrebu / zagrebačkom prvenstvu u krosu te pojedinačni članci o osobama koje stupaju u brak).

Pročitajte više

• Wikipedija:Kriteriji
• Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje
• Wikipedija:Provjerljivost