Prijeđi na sadržaj

Pjesma Eurovizije

Izvor: Wikipedija
Pjesma Eurovizije
Poznata i kao
Eurovision ESC
FormatGlazbeno natjecanje
ŽanrIzbor pjesme
SmislioMarcel Bezençon
Realizator(i)Europska radiodifuzijska unija
Utemeljeno na Festival di Sanremo
Voditelj(i)Razni voditelji
Uvodna glazbaTe Deum: Prelude (Marche en rondeau)
Završna glazbaTe Deum: Prelude (Marche en rondeau)
SkladateljMarc-Antoine Charpentier
DržavaRazličite zemlje sudionice
Jezikengleski i francuski
Broj sezona67 natjecanja
Broj emisija101 emisija uživo
Prikazivanje
Lokacija produkcijeRazni gradovi domaćini
Trajanje emisije2 sata (polufinale)
4 sata (finale)
Produkcijska kućaEuropska radiodifuzijska unija
Razne nacionalne televizije
Prikazivanje
Format slikeSDTV (4:3 format prikaza) (1956. – 2004.)
SDTV (16:9 format prikaza) (2005. – 2006.)
HDTV 1080i (2007. – danas) [testiran 2006.]
4K UHD 2160i (2022. – danas)
Prva emisija24. svibnja 1956.
Vanjske poveznice
Internetska stranica
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine.
Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas.

Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.

Ime festivala vezano je za televizijsku distributivnu mrežu Eurovizija (naziv pod kojim se danas najčešće podrazumijeva sama Pjesma Eurovizije) Europske unije za radiodifuziju koja pokriva potencijalnih milijardu gledatelja. Pjesma Eurovizije je jedan od televizijskih programa s najdužom tradicijom u svijetu, kao i najgledaniji ne-sportski program na svijetu, čije se procjene gledanosti širom svijeta procjenjuju na oko 200 milijuna.[1] Osim u Europi, ovaj program je putem radija i televizije prenošen i u zemljama na svim drugim naseljenim kontinentima. Prvi put je 2015. godine festival je prenošen uživo putem YouTube kanala, snimak natjecanja 2019. se prikazao na stream servisu Netflix, a snimci natjecanja 2021. i 2022. na streaming servisu Peacock.[2][3] Pjesma Eurovizije je 2015. godine ušla u Guinnessovu knjiga rekorda kao godišnji natjecateljski televizijski program koji se najduže prikazuje.[4] Natjecanje je održano svake godine od 1956., osim 2020. godine kada je natjecanje otkazano zbog Pandemije COVID-19.[5]

Natjecanje je tradicionalno poznato po lagano orkestriranoj pjevljivoj pop muzici, ranije šlagerima, a u posljednje vrijeme po electropop i dance pop pjesmama. Međutim, na Pjesmi Eurovizije je izveden i veliki broj pjesama najraznovrsnijih žanrova na više od 50 različitih jezika. U periodu natjecanja početkom 21. stoljeća među najbolje plasiranim pjesama su se nalazili pod-žanrovi pop muzike (snažne balade, elektronska dance glazba, disco, pop-opera, synthpop, dubstep, šansona), etno i tradicionalna muzika, R&B i drugi žanrovi proistekli iz bluesa (jazz, soul, gospel, ska), rock-roll (hard rock, alternativni rock, heavy metal, folk rock), country, hip-hop i indie. Osim natjecateljskog dijela, dio festivala su tradicionalno i muzičko-vizualni revijalni programi sa specijalnim gostima koji čine međunarodno poznate osobe, ne samo iz svijeta glazbe.

Najveći broj pobjeda na natjecanju, sedam, je ostvarila Irska, uključujući dvije pobede Johnnya Logana kao izvođača i jedne kao autora. Najveće uspjehe na međunarodnoj glazbenoj sceni nakon pobjede su ostvarili ABBA i Céline Dion, dok su internacionalne hitove imali i Toto Cutugno, France Gall, Katrina and the Waves, Vicky Leandros i Måneskin. Samo sudjelovanje je bilo jedno od početnih faza zapaženih glazbenih karijera izvođača kao što su Julio Iglesias, Olivia Newton-John, Domenico Modugno, Nana Mouskouri, Cliff Richard i The Shadows, Lara Fabian, Zdravko Čolić i T.A.T.u., a nastup u revijalnom programu prvo javno pojavljivanje trupe Riverdance.

Od 2003. svake se godine po uzoru na Pjesmu Eurovizije također i održava Dječja pjesma Eurovizije, a njezin prvi pobjednik bio je predstavnik Hrvatske, Dino Jelusić.

Američka mreža NBC je u pregovorima s ERU-om oko otkupljivanja prava za američku verziju natjecanja.

Oblik natjecanja

[uredi | uredi kôd]

Europska radiodifuzna unija osmislila je Pjesmu Eurovizije na prijedlog Marcela Bessona, po uzoru na izuzetno uspješni pilot-projekt, danas čuveni Festival Sanremo. Bio je to još jedan mali pokušaj u nizu takvih, u istom vremenu kad je osnovana i sama Europska zajednica za ugljen i čelik, da se poslijeratna (zapadna) Europa napokon okrene razumijevanju i suradnji. U prvom natjecanju, održanom u švicarskom Luganu 24. svibnja 1956., sudjelovale su Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i domaćin Švicarska. Sljedeće godine, priključile su se i Velika Britanija, Danska i Austrija, koje su s prvog festivala diskvalificirane zbog zakašnjelih prijava. Broj zemalja sudionica od tada neprekidno raste, na Pjesmi Eurovizije 2008. nastupile su čak 43 zemlje. Natjecanje je vremenom dobilo natjecatelje i s drugih kontinenata, poput Izraela, Maroka i Australije.

Pregled natjecanja

[uredi | uredi kôd]

Format Pjesme Eurovizije razvijao se tijekom vremena, ali su osnovne postavke uvijek slične. Zemlje sudionice, odnosno članovi EBU-a biraju pjesme koje će se predstavljati na natjecanju, održanom u auditoijumu u gradu domaćinu. Pjesme se izvode uživo u televizijskom programu koji se putem eurovizijske mreže neposredno prenosi istovremeno u svim zemljama. Mjesto natjecnja ranije su bili televizijski studiji, kazalište ili koncertne sale, a u novije vrijeme, velike arene uz uvijek prisutnu publiku. Pjesme Eurovizije po pravilu se održavaju na bogato opremljenim i osvijetljenim grandioznim pozornicama koje se u današnje vrijeme postavljaju tjednima pred natjecanje,[6] i čiji se izgled ponekad opisuje izrazom all ball out (hrv. „sve na sunce”). Nakon kraće uvodne sekvence i programa otvaranja natjecanja, uvod u program gledateljima i publici obavi jedan ili više poznatih voditelja zemlje domaćina koji dobrodošlicu požele na službenim jezicima festivala, francuskim i engleskim. Tradicionalno cijeli program se vodi naizmjenično na oba jezika, iako se danas većinom koristi samo engleski.

Nakon uvodnog dijela emisije prelazi se na uživo izvođenje svih pjesama sudionica natjecanja. Prije izvođenja svake pjesme prethodi kratka razglednica; u ranijim izdanjima svakom razglednicom bi se predstavila zemlja čija će pjesma biti izvedena, međutim, u novijoj praksi se u razglednici predstavlja zemlja domaćin, kao vrsta reklame za turističku destinaciju. Nakon što se završi izvođrenje svih pjesama, slijedi podsjetnik publici kraćim isječcima svih izvođača. Način dodjele glasova mijenjao se vremenom između glasanja stručnih žirija i glasanja gledatelja; od Eurosonga 2016. bodovi svake zemlje dodjeljuju se tako da žiri i televote imaju svoje posebne bodove. U pauzi izvođenja svih pjesama i rekapitulacije isječaka do objavljivanja rezultata glasanja izvodi se poseban nastup (eng. Interval act), koji zemlja domaćin po svom izboru.

Nakon pauze, u polufinalima, domaćini objave 10 zemalja koje su prošle u final, dok u finalu zemlje redom direktnim uključenjima objavljuju glasove svojih ćlanova stručnog žirija. Na te bodove dodaju se glasovi publike iz zemalja sudionica, čijim se zbirom dobiva pobjednik natjecanja čijom reprizom nastupa završava prijenos. Pobjednik, prije svega, dobiva prestiž pobjede kojeg prati i specijalan stakleni trofej.

Finalna večer Pjesme Eurovizije tradicionalno se održava u proljetno subotnje večer sa početkom u 21 sat po srednjeeuropskom ljetnom vremenu. Obično se bira subota u svibnju, iako je bilo godina da se natjecanje održava četvrtkom (1956.) ili čak u ožujku. Velikoj večeri prethodi Eurovizijski tjedan proba, tiskovne konferencije i druženja. Od 2004 godine, zbog sve većeg broja zemalja koje žele sudjelovati na natjecanju uvedena je kvalifikacijska večer, pozanta kao i polufinale koje je održavano četvrtkom prije finala. Sa prelaskom na format dvije polufinalne večeri one se održavaju utorkom i četvrtkom prije finalne večeri.

Pobjednici

[uredi | uredi kôd]
Godina Zemlja Pjesma Izvođač Bodovi Razlika Drugoplasirani Datum Grad domaćin
1956. Švicarska "Refrain" Lys Assia N/A[N 1] N/A N/A 24. svibnja 1956. Lugano
1957. Nizozemska "Net als toen" Corry Brokken 31 14 Francuska 3. ožujka 1957. Frankfurt na Majni
1958. Francuska "Dors, mon amour" André Claveau 27 3 Švicarska 12. ožujka 1958. Hilversum
1959. Nizozemska "'n Beetje" Teddy Scholten 21 5 Ujedinjeno Kraljevstvo 11. ožujka 1959. Cannes
1960. Francuska "Tom Pillibi" Jacqueline Boyer 32 7 Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1960. London
1961. Luksemburg "Nous les amoureux" Jean-Claude Pascal 31 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 18. ožujka 1961. Cannes
1962. Francuska "Un premier amour" Isabelle Aubret 26 13 Monako 18. ožujka 1962. Luxembourg
1963. Danska "Dansevise" Grethe i Jørgen Ingmann 42 2 Švicarska 23. ožujka 1963. London
1964. Italija "Non ho l'età" Gigliola Cinquetti 49 32 Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1964. Kopenhagen
1965. Luksemburg "Poupée de cire, poupée de son" France Gall 32 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 20. ožujka 1965. Napulj
1966. Austrija "Merci Chérie" Udo Jürgens 31 15 Švedska 5. ožujka 1966. Luxembourg
1967. Ujedinjeno Kraljevstvo "Puppet on a String" Sandie Shaw 47 25 Irska 8. travnja 1967. Beč
1968. Španjolska "La, la, la" Massiel 29 1 Ujedinjeno Kraljevstvo 6. travnja 1968. London
1969.[N 2] Španjolska "Vivo cantando" Salomé 18 N/A N/A 29. ožujka 1969. Madrid
Ujedinjeno Kraljevstvo "Boom Bang-a-Bang" Lulu
Nizozemska "De troubadour" Lennie Kuhr
Francuska "Un jour, un enfant" Frida Boccara
1970. Irska "All Kinds of Everything" Dana 32 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1970. Amsterdam
1971. Monako "Un banc, un arbre, une rue" Séverine 128 12 Španjolska 3. travnja 1971. Dublin
1972. Luksemburg "Après toi" Vicky Leandros 128 14 Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1972. Edinburgh
1973. Luksemburg "Tu te reconnaîtras" Anne-Marie David 129 4 Španjolska 7. travnja 1973. Luxembourg
1974. Švedska "Waterloo" ABBA 24 6 Italija 6. travnja 1974. Brighton
1975. Nizozemska "Ding-A-Dong" Teach-In 152 14 Ujedinjeno Kraljevstvo 22. ožujka 1975. Stockholm
1976. Ujedinjeno Kraljevstvo "Save Your Kisses for Me" Brotherhood of Man 164 17 Francuska 3. travnja 1976. Den Haag
1977. Francuska "L'oiseau et l'enfant" Marie Myriam 136 15 Ujedinjeno Kraljevstvo 7. svibnja 1977. London
1978. Izrael "A-Ba-Ni-Bi" Izhar Cohen & Alphabeta 157 32 Belgija 22. travnja 1978. Pariz
1979. Izrael "Hallelujah" Gali Atari & Milk and Honey 125 9 Španjolska 31. ožujka 1979. Jeruzalem
1980. Irska "What's Another Year?" Johnny Logan 143 15 Njemačka 19. travnja 1980. Den Haag
1981. Ujedinjeno Kraljevstvo "Making Your Mind Up" Bucks Fizz 136 4 Njemačka 4. travnja 1981. Dublin
1982. Njemačka "Ein bißchen Frieden" Nicole 161 61 Izrael 24. travnja 1982. Harrogate
1983. Luksemburg "Si la vie est cadeau" Corinne Hermès 142 6 Izrael 23. travnja 1983. München
1984. Švedska "Diggi-Loo Diggi-Ley" Herreys 145 8 Irska 5. svibnja 1984. Luxembourg
1985. Norveška "La det swinge" Bobbysocks 123 18 Njemačka 4. svibnja 1985. Göteborg
1986. Belgija "J'aime la vie" Sandra Kim 176 36 Švicarska 3. svibnja 1986. Bergen
1987. Irska "Hold Me Now" Johnny Logan 172 31 Njemačka 9. svibnja 1987. Bruxelles
1988. Švicarska "Ne partez pas sans moi" Céline Dion 137 1 Ujedinjeno Kraljevstvo 30. travnja 1988. Dublin
1989. SFRJ "Rock Me" Riva 137 7 Ujedinjeno Kraljevstvo 6. svibnja 1989. Lausanne
1990. Italija "Insieme: 1992" Toto Cutugno 149 17 Irska, Francuska[N 3] 5. svibnja 1990. Zagreb
1991. Švedska "Fångad av en stormvind" Carola 146 0[N 4] Francuska 4. svibnja 1991. Rim
1992. Irska "Why Me?" Linda Martin 155 16 Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1992. Malmö
1993. Irska "In Your Eyes" Niamh Kavanagh 187 23 Ujedinjeno Kraljevstvo 15. svibnja 1993. Millstreet
1994. Irska "Rock 'n' Roll Kids" Paul Harrington & Charlie McGettigan 226 60 Poljska 30. travnja 1994. Dublin
1995. Norveška "Nocturne" Secret Garden 148 29 Španjolska 13. svibnja 1995. Dublin
1996. Irska "The Voice" Eimear Quinn 162 48 Norveška 18. svibnja 1996. Oslo
1997. Ujedinjeno Kraljevstvo "Love Shine a Light" Katrina and the Waves 227 70 Irska 3. svibnja 1997. Dublin
1998. Izrael "Diva" Dana International 172 6 Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1998. Birmingham
1999. Švedska "Take Me to Your Heaven" Charlotte Nilsson 163 17 Island 29. svibnja 1999. Jeruzalem
2000. Danska "Fly on the Wings of Love" Olsen Brothers 195 40 Rusija 13. svibnja 2000. Stockholm
2001. Estonija "Everybody" Tanel Padar, Dave Benton & 2XL 198 21 Danska 12. svibnja 2001. Kopenhagen
2002. Latvija "I Wanna" Marie N 176 12 Malta 25. svibnja 2002. Tallinn
2003. Turska "Everyway That I Can" Sertab Erener 167 2 Belgija 24. svibnja 2003. Riga
2004. Ukrajina "Wild Dances" Ruslana 280 17 Srbija i Crna Gora 15. svibnja 2004.[N 5] Istanbul
2005. Grčka "My Number One" Helena Paparizou 230 38 Malta 21. svibnja 2005. Kijev
2006. Finska "Hard Rock Hallelujah" Lordi 292 44 Rusija 20. svibnja 2006. Atena
2007. Srbija "Molitva" Marija Šerifović 268 33 Ukrajina 12. svibnja 2007. Helsinki
2008. Rusija "Believe" Dima Bilan 272 42 Ukrajina 24. svibnja 2008.[N 6] Beograd
2009. Norveška "Fairytale" Alexander Rybak 387 169 Island 16. svibnja 2009. Moskva
2010. Njemačka "Satellite" Lena Meyer-Landrut 246 76 Turska 29. svibnja 2010. Oslo
2011. Azerbajdžan "Running Scared" Eldar & Nigar 221 32 Italija 14. svibnja 2011. Düsseldorf
2012. Švedska "Euphoria" Loreen 372 113 Rusija 26. svibnja 2012. Baku
2013. Danska "Only Teardrops" Emmelie de Forest 281 47 Azerbajdžan 18. svibnja 2013. Malmö
2014. Austrija "Rise Like A Phoenix" Conchita Wurst 290 52 Nizozemska 10. svibnja 2014. Kopenhagen
2015. Švedska "Heroes" Måns Zelmerlöw 365 62 Rusija 23. svibnja 2015. Beč
2016. Ukrajina "1944." Jamala 534 23 Australija 14. svibnja 2016. Stockholm
2017. Portugal "Amar Pelos Dois" Salvador Sobral 758 143 Bugarska 13. svibnja 2017. Kijev
2018. Izrael "Toy" Netta 529 93 Cipar 12. svibnja 2018. Lisabon
2019. Nizozemska "Arcade" Duncan Laurence 495 27 Italija 18. svibnja 2019. Tel Aviv
2020. Otkazano zbog koronavirusa Roterdam
2021. Italija "Zitti E Buoni" Måneskin 524 25 Francuska 22. svibnja 2021. Roterdam
2022. Ukrajina "Stefania" Kalush Orchestra 631 165 Ujedinjeno Kraljevstvo 14. svibnja 2022. Torino
2023. Švedska Tattoo Loreen 583 57 Finska 13. svibnja 2023. Liverpool
2024. Švicarska ''The Code'' Nemo 591 44 Hrvatska 11. svibnja 2024. Malmö

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Puni rezultati natjecanja nikada nisu objavljeni; poznat je samo pobjednik. Međutim, kasnije se uspjelo doznati da je navodno 2. bila Njemačka (zato je i održano u Njemačkoj sljedeće godine), a 3. Belgija.
  2. Četiri su zemlje imale jednak broj bodova 1969. i tako zauzele prvo mjesto. Kako nije bilo pravila u slučaju izjednačenog broja bodova, sve su 4 zemlje proglašene pobjednicama.
  3. Irska i Francuska 1990. bile su drugoplasirane s jednakim brojem bodova.
  4. Švedska je 1991. pobijedila nakon tie-breaka jer je imala jednak broj bodova kao i Francuska.
  5. Od 2004. uvedeno je jedno polufinale.
  6. Od 2008., Eurosong je, zbog velikog broja natjecatelja, uveo dva polufinala.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Viewing Figures. Eurovisionworld (engleski). Pristupljeno 16. ožujka 2022.
  2. The 2017 Eurovision Song Contest to be streamed live on YouTube. Eurovision.tv (engleski). 9. svibnja 2017. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
  3. Eurovision 2019 and 2020 are coming to Netflix in the U.S. Eurovision.tv (engleski). 19. srpnja 2019. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
  4. Facts & Figures. Eurovision.tv (engleski). 12. siječnja 2017. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
  5. Otkazan Eurosong 2020.!. eurosong.hr. 18. ožujka 2020. Pristupljeno 16. ožujka 2022.
  6. Eurovision Song Contest Oslo 2010 | News - Spectra's Eurovisiondiary is now online. web.archive.org. 9. svibnja 2010. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2010. Pristupljeno 6. veljače 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Pjesma Eurovizije
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Pjesma Eurovizije