Razgovor Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama

Općenito

Ja sam ZA. Uvelike bi nam pomoglo u raspravama o brisanju i dobro bi poslužilo kada se novacima objašnjavaju kriteriji. – Croatia 925 (discusión) 19:38, 17. srpnja 2024. (CEST)

---

Zbog onih koji nam dođu s kopijom svojih (auto)biografija iz Worda predlažem da se na kraju uvodnog dijela, gdje se pozivamo na WP:KR, doda nešto tipa

»Osnova za sve kriterije prije svega je dovoljna pokrivenost teme sekundarnim izvorima; teme za koje ne postoje javni vjerodostojni izvori ne mogu imati članak na Wikipediji.«

pon_or (razgovor) 07:14, 18. srpnja 2024. (CEST)

Definitivno; predlažem preoblikovani poslijednji paragraf uvoda:

Ovaj popis ne predstavlja strogo pravilo Wikipedije. Čak i članci koji ne ispunjuju niže navedene kriterije mogu, u specifičnim slučajevima, zaslužiti mjesto na Wikipediji. Tema svakog članka, međutim, mora biti dostatno pokrivena sekundarnim izvorima te time ispunjavati osnovne kriterije, iz kojih su izvedeni svi drugi. Teme za koje ne postoje javno objavljeni vjerodostojni izvori ne mogu imati članak na Wikipediji.

— Hijérovīt | ^þⰁ_č 16:16, 18. srpnja 2024. (CEST)

👍 pon_or (razgovor) 17:50, 18. srpnja 2024. (CEST)

---

Negdje imamo "vjerojatno je značajan", a negdje "je(st) značajan". Predlažem da se sve to promijeni u "može biti značajan" ako ne želimo da nam dođu i kažu "E ja zadovoljavam taj kriterij i nemate pravo ukloniti moj članak". Sve je i dalje podložno raspravi. pon_or (razgovor) 18:36, 24. srpnja 2024. (CEST)

ZA — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:27, 24. srpnja 2024. (CEST)

Kriterije za sportaše imamo još od 2020. godine samo ih nitko nikada nije uvrstio u Wikipedija:Kriteriji. Ovi ovdje navedeni mi nisu jasni. U sportu, lider je onaj koji je vodeći u nekom prvenstvu, ovdje ima neko sasvim drugo značenje. Što se tiče ostalog ne bi komentirao, tek napominjem da Wikipedija nije birokracija. Niti se može niti se treba sve propisati. U većini slučajeva potreban je samo zdrav razum.—Man_Usk ^recider 22:06, 28. srpnja 2024. (CEST)

@Man Usk Tehnički nemamo jer rasprava nije dovršena kraju (iako bi nam vjerojatno svima olakšalo da bar taj dio imamo). Lider je ovdje prijevod švedskog "ledare", ostavio sam internacionalizam kako ne bih slučajno ograničio na nešto (ne razumijem se u sportove). Slobodno uvedi svoj tadašnji prijedlog ovdje, bilo bi od velike koristi. :) I slažem se, nije birokracija, ali već dva mjeseca(?) imamo raspravu o nekim naseljima jer nemamo uklesane kriterije o tome koja naselja ne valja uključiti, a svako toliko nam uleti netko tko napiše članak o svome frendu koji je glumio/pjevao u nekoj reklami i moramo mu tumačiti zašto ne zaslužuje članak samim time. Popis općenitih "ovo bi možda čak i išlo" za eksplicitne teme može biti od pomoći i nama i novima. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 18:14, 29. srpnja 2024. (CEST)

Političke stranke i političari

Naravno da sam ZA, ali mi se mali dio prijedloga ne sviđa (ugl. #Političke stranke). Mislim da ovo treba prilagoditi potrebama hrvatske Wikipedije. Citiram: »stranke koje nikad nisu dobile mandat u nekoj skupštini ili parlamentu«. To što stranka nikada nije imala zastupnika u parlamentu ne znači automatski da je nebitna ili da nema (povijesni) značaj. Što se tiče političara, dobar primjer je Razgovor:Ivan Penava – članak je 2019. skoro izbrisan zbog prethodnih, neuređenih kriterija (WP:KR) koje smo imali do 2021. Članak je na kraju samo zadržan jer je čovjek imao veslačku karijeru(!) – ali je za hr.wiki bilo sasvim »nebitno« što je već 2019. bio političar čije se ime redovno spominjalo u novinama i što je (bio i ostao) gradonačelnik Vukovar (= značajnost postoji). Danas nesporno zadovoljava kriterija za članak na Wikipediji – predsjednik je stranke koja je u vladajućoj koaliciji, ali mislim da je apsurdno što je članak o političaru, čije je ime redovno u medijima, jedino zadržan zbog njegove (gotovo nepoznate) veslačke karijere. Pozz, —Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:47, 17. srpnja 2024. (CEST)

@Koreanovsky U prvom redu, ovo sam nekako zamislio kao tekst koji se još dorađuje po potrebama naše Wiki prije glasanja za usvajanje, svaki nesviđavi dio se i treba pregledati prije nego oslužbenimo išta (ipak sam ovo pisao samo ja, moguće da mi je nešto promaklo, a što je nama bitno umetnuti). Što se dijela oko stranaka tiče – »Značajne su one političke stranke koje su držale ili drže mandat u lokalnim, regionalnim ili nacionalnim skupštinama (gradske ili županijske skupštine, Hrvatski Sabor ili ekvivalentna tijela u drugim državama)«. Pod skupštine sam ubrojio sve razine (zato sam ovdje i napisao da bi prilagođavanje terminologije dobro došlo, možda "skupština" nije najjasniji naziv). — Hijérovīt | ^þⰁ_č 05:45, 18. srpnja 2024. (CEST)

@Hijerovit, evo npr. Hrvatski oslobodilački pokret (iseljenička stranka osnovana 1950-ih u Argentini) u Hrvatskoj je registrirana 1991. i koliko ja znam samo je 1992. sudjelovala na izborima. Nikada nije imala zastupnika/gradonačelnika ili sl. Znam da je radikalan (i malo apsurdan) primjer, ali je poanta u tome da stranke mogu itekako imati (povijesni) značaj (= u ovom slučaju i zbog ključnih osoba Drugog svjetskog rata), iako nikada nisu imale zastupnika u Saboru. I sudjelovanje na izborima može i treba biti jedan od kriterija. Pozz, Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:20, 23. srpnja 2024. (CEST)

@Koreanovsky Ah, sad shvaćam na što misliš! Slažem se. Pada mi na pamet da se doda neki kriterij o povijesno značajnim članovima/vođama (slično kako glazbeni albumi ispunjavaju kriterije ako im je autor značajan, ili kako je sportski tim značajan ako ima nekoliko značajnih igrača) i/ili o nekom postotku glasova na nekim izborima. Čini mi se da bi samo sudjelovanje na izborima samo po sebi bilo pre široko (npr. zaslužuje li stranka Javno dobro, koja je na prošlim parl. izborima dobila 0,14 % / 300 glasova, vlastiti članak?) — Hijérovīt | ^þⰁ_č 22:39, 23. srpnja 2024. (CEST)

Mislim, ako je stranka isklj. poznata po tome što je npr. jednom sudjelovala na nekim izborima i dobila 0,09% i uopće nije u medijima (već je odmah nakon toga otišla u zaborav), onda naravno ne. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:46, 23. srpnja 2024. (CEST)

@Koreanovsky Što bismo onda unijeli u kriterije? Predlažem nešto tipa:

»Stranka koja nije osvojila mandat na općim izborima za neku skupštinu, međutim, može biti značajna ako su s njom povezane značajne ili povijesne osobe, ako je njena aktivnost (bilo u sklopu nekih izbora ili općenito) zadobila pažnju medija ili povjesničarske struke, ili ako se kao politička stranka osobito izdvaja na neki drugi način.«

Čini mi se da ovako možemo pokupiti sve stranke koje bi mogle imati enciklopedijsku vrijednost bez obzira na rezultat izbora, a zadnji bi kriterij dao nekakav wiggle room kako se stranke ne bi mogle samo otpisati bez rasprave. Javi što bi dodao ili mijenjao! :D — Hijérovīt | ^þⰁ_č 07:08, 24. srpnja 2024. (CEST)

Fazon je i u tome što ima i dosta povijesnih stranaka, npr. iz država za koje isklj. znamo iz knjiga povijesti. :D Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:49, 25. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da kolega @Koreanovsky ne razumije ovu raspravu. Što to znači "povijesno značajna"? Stranka nije imala mandat u Saboru jer nije bila značajna za područje na koje se referencira. Je li imala ikakvu težinu, je li bila imalo povijesno značajna, izvan poslijeratne Jugoslavije? Marginalno. Ustaška stranka za koju nitko nikad nije čuo to svakako nije. Ne da se ne radi o pokretu: ne radi se ni o trepetu. Šaholjubac (razgovor) 23:38, 23. srpnja 2024. (CEST)

O tome je li netko ili nešto značajno odlučuje sekundarna literatura a ne mi anonimci na internetu. Ako se netka organizacija spominje u knjigama/stručnim tekstovima ili/i ima značajnu medijsku pokrivenost onda itekako postoji nekakav značaj. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:42, 23. srpnja 2024. (CEST)

Na kraju se sve opet svede na WP:KR. Mi samo trebamo biti stroži s izvorima kojima se služimo za zadovoljavanje tog pravila. (to ne smiju biti PR članci u žutom tisku, osobne stranice i vlastito istraživanje) pon_or (razgovor) 17:53, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Hijerovit, dodao sam tekst koji si predložio. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 11:33, 28. srpnja 2024. (CEST)

Glazbenici – estradni

Pitanje »jednog studijskog albuma« je dvosjekli mač. Ima „mladih zvijezda (u usponu)” koji nadobudno objave album, no nakon godine-dvije(-tri) ne ostvare karijeru (pr. Kim Verson). Ima ih i koji su stekli popularnost bez objave službenog albuma, samo preko singlova (pr. na Spotify-u ili You Tube-u) pa ne mogu postići certifikaciju diskografske kuće, no imaju desetke/stotine tisuća ili milijune preslušavanja. Iznosim prijedlog:

Glazbenik Estradni glazbenik je značajan može biti značajan ako ispunjava najmanje dva neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• objavio je barem jedan studijski album koji je dosegao certifikaciju diskografske kuće (srebrnu, zlatnu ili platinastu),
• osvojio je barem tri nagrade dobitnik je nagrada na glazbenim festivalima područne, državne ili međunarodne razine,
• objavio je barem tri singla pjesme s višemilijunskim preslušavanjima na glazbenim servisima (Spotify i sl.)
• ako na službenu kanalu na You Tube-u ili službenu profilu na Spotify-u ima više od 200 000 (za države s više od 10 milijuna stanovnika) odn. 50 000 pratitelja/pretplatnika (za manje države) značajan broj pratitelja/pretplatnika u odnosu na broj stanovnika države u kojoj živi (barem 0,5 %)
• (...)

Premda »nije u broj(ev)ima sve«, valjalo bi kvantificirati ove pokazatelje da imamo jasan kriterij. Danas nije teško pronaći brojidbene pokazatelje.—Pax Vobiscum! (razgovor) 16:04, 24. srpnja 2024. (CEST)

Možda bi u zadnju točku trebalo uvesti i »više od milijun pratitelja/pretplatnika (za države s više od 50 milijuna stanovnika)«?—Pax Vobiscum! (razgovor) 17:04, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Mudroslov Potpuno se slažem s kvantifikacijom! Dio za glazbenike mi je bio najlabaviji u prevođenju. Čini mi se kao super prijedlog, ali me brine ovo "najmanje dva", pogotovo uz dodatak za "više od milijun". Prošao sam kroz nekoliko primjera da vidim ima li problema i čini mi se da bi ovdje stariji glazbenici, koji nemaju aktivan odnos s internetskom publikom, mogli biti malo zakinuti. Konkretno, en:Vashti Bunyan mi je pala na pamet kao vrlo utjecajna glazbenica, ali bez fanfara (puno pregleda i slušanja, ali bez nagrada i certifikacija te vrlo malo pratitelja na profilu na YouTubeu). Pri tome nisam siguran da Spotify ima javno dostupan broj pratitelja glazbenika; barem ga ja ne mogu pronaći, a "mjesečni slušatelji" za pojedinog glazbenika se mijenjaju svaki mjesec pa predstavljaju problem za "izvorovanje".

Po meni bi bilo dobro da se makne dodatak za preko 50 mil. (iako bi on bio dobar kada bismo u obzir uzimali isključivo suvremene glazbenike) i doda neki slobodniji kriterij, nešto poput "ocijenjen je kao značajan u području glazbe u neovisnim medijskim izvorima".

Pozvao bih i kolegu širih glazbenih horizonta, @Neptune, the Mystic, da pridonese ovoj raspravi kad stigne te razmotri oba naša prijedloga. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 17:39, 24. srpnja 2024. (CEST)

Nažalost, prijedlog za glazbenike po mojem mišljenu nevalja. Prvo treba uzeti u obzir inflaciju, odnosno 70ih, 80ih i 90ih, da ne govorim ranije, bilo je puno teže izdati album nego danas. (Više diskografskih kuća, jeftinija produkcija, hiperinflacija "glazbenika", javni servisi) Drugo, što se nastavlja na prvo, album nije nužno kriterij značaja benda prije 2000ih posebno 90ih. Predloženi kriteriji izbacuju objektivno značajne bendove, pionire pravaca i kultne underground bendove. Npr. Čmarni ubruščići i Pingvinovo potpaljublje po prijedlogu ne kvalificiraju, a definitivno su značajniji i imaju veću važnost za povijest HR glazbe nego, oprostite tko se uvrijedio, npr. Ivan Zak. To će potvrditi bilo koji glazbeni kritičar. PHC i Skretničari (drugi postoje 30ak godina) su underground bendovi koji su duboko ukorijenjeni u kulturu grada, Rijeke, odnosno Zagreba. Ako te ljudi slušaju 30ak godina onda očigledno nešto vrijediš, imaš kvalitetu i značaj neovisno o tome što iz nekih razloga nisi izdao album. Underground bendovi jesu slippery slope, ali su izuzetno važni, odnosno ne smije ih se podcjenjivati. Koji kriterij bi bio, nisam pametan. Ali ako su nastali prije 2000ih i pojavljuju se i danas u izvještajima raznih glazbenih kritičara onda definitivno imaju neku kvalitetu i utjecaj na scenu. Nisu svi, iako velika većina je, u industriji radi novaca, neki su stvarno iz ljubavi i furaju priču bez obzira što nije komercijalno isplativa. Možda da okrenemo, izvrnemo priču. Bezvezan bend sa zgodnom pjevačicom. Nula studijskih albuma. Ona snimi pornić i postanu regionalna senzacija, studijski albumi kao na traci, arene rasprodane noć za noć. Osobno, za mene je to trivija, ali je to trenutačno enciklopedijski sadržaj dok neki pioniri pravaca, kultni bendovi sa dugom povijesti nisu.Setenzatsu.2 (razgovor) 17:32, 24. srpnja 2024. (CEST)

Slažem se, može se dodati odrednica i za sastave izvan glavne struje, npr.

ako je član sastava koji djeluje 15/20 ili više godina na alternativnoj glazbenoj sceni ili koji ima područni ili nacionalni značaj na istoj (pr. Skretničari)

Slažem se i s iznesenim opažanjem o velikim (tektonskim) promjenama u industriji popularne/zabavne glazbe, osobito od oživotvorenja interneta. Imaj na umu da su ovi brojevi okvirni tj. smjernice, a ne malj kojim bi se »razbijalo« glazbenike izvan/mimo njih. Pax Vobiscum! (razgovor) 18:03, 24. srpnja 2024. (CEST)

Protiv sam isključivosti s raznim pobrojavanjima u »Glazbenik je značajan ako ispunjava najmanje dva od sljedećih kriterija«. Uključivost bi bila »Značaj glazbenika može se utvrditi (pr)ocjenom sljedećih kriterija:« (gdje se misli na razumnu procjenu, a ne stavljanje na vagu) pon_or (razgovor) 17:49, 24. srpnja 2024. (CEST)

Prijedlog je zamišljen kao okvirne smjernice, okvirna donja granica/minimum, a ne kao »prebrojavanje« ili »pobrojavanje«. Naravno, moguće su iznimke, no one su uvijek u manjini tj. manje zastupljene. Pax Vobiscum! (razgovor) 18:06, 24. srpnja 2024. (CEST)

Jasno. Ali to onda MORA stajati u smjernici, odnosno iznimke. Inače će se ljudi pozivati na smjernicu i nastat će rat, pa od smjernice u konačnici neće biti koristi. Znam da smjernica nije apsolutna, ali ne može se poreči da nosi popriličnu težinu u odlukama o brisanju. Setenzatsu.2 (razgovor) 18:10, 24. srpnja 2024. (CEST)

Svakako, kao što i stoji na vrhu („Ovaj popis ne predstavlja strogo pravilo Wikipedije”), može se dodati napomena da se radi o smjernicama i da su iznimke moguće, ako udovoljavaju pokrivenosti u sekundarnim izvorima i imaju širi glazbeni, strukovni ili društveni odjek/značaj. Pax Vobiscum! (razgovor) 18:16, 24. srpnja 2024. (CEST)

Držim da su nam za estradne glazbenike nužni propisani kriteriji jer danas „svaka šuša” može nakon jedna „viralna” videa ili prepjeva (cover) postati „pokrivena u sekundarnim izvorima”. Neki minimumi su nam potrebni za izbjegavanje oglašavanja i estradizacije projekta. Pax Vobiscum! (razgovor) 18:11, 24. srpnja 2024. (CEST)

Da, oko toga je dosad bilo najviše prijepora. U većini slučajeva radilo se o iskrcavanju autobiografija, bez interesa za pisanje enciklopedije. Možda razmisliti o tom što se podmeće kao izvor? Intervju u Gloriji nije sekundarni izvor. Nije ni spominjanje u 24sata, izvješće iz Big Brothera i sl.

Zanimljivo je pogledati i o komu ljudi zapravo žele čitati naše članke. Hm, hm... pon_or (razgovor) 18:28, 24. srpnja 2024. (CEST)

Da, nažalost, motivacija je često medijskopopularne (da ne velim tračerske ili (samo)promocijske) prirode. Baš zato se oko estradnjaka treba bar minimalno usuglasit oko nekih okvirnih smjernica. Pax Vobiscum! (razgovor) 19:28, 24. srpnja 2024. (CEST)

Dugo nismo znali što s ovim pjevačem, a mislim da je sličan bio i još nekakav "kralj svadbi". Ti će ljudi imati i albume i pratitelje i članke u sjajnim magazinima. Nemamo pravo reći da nam se ne sviđa njihova jeftina glazba, a postrožavanjem kriterija neće otpasti oni nego netko (recimo) "kvalitetniji" i manje popularan. Za 20 godina bit će lakše procijeniti utjecaj i značajnost, ja zasad ne znam što napraviti osim baš jako inzistirati na dobrim izvorima. Pa tko/što prođe – prođe. pon_or (razgovor) 20:45, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da se ovdje konsenzus može svesti na zajednički nazivnik ovoga što već imamo (ispunjava jedan kriterij: popularnost/etabliranost na državnoj razini ili veća pozornost uglednih medija koji nisu žuti tisak ili dobitnik važne glazbene nagrade ili autor široko poznatog djela ili objavio album kod neke konkretne diskografske kuće), ali uz dodatke:

• ako se vodimo kriterijem objavljenog albuma, taj je album morao dobiti neku nagradu ili certifikaciju.
• značajni glazbenici mogu biti oni za koje su ugledni sekundarni izvori ustvrdili da se ističu u nekom žanru, glazbenom pokretu, vremenskom razdoblju ili području.

Time bismo otežali plasiranje prolaznih glazbenika na Wikipediju (osim ako su se baš vinuli, a onda opako sletjeli), a ujedno eksplicitno ostavili prostora za manje, kulturno značajne glazbenike koji su se na neki način dokazali u nekim okvirima: kultni bendovi death metala, čuveni temelji osječkog hip hopa, zvijezde 1960-ih i underground osnivači danas popularnog podžanra countryja itd... Kako vam se to čini? — Hijérovīt | ^þⰁ_č 23:08, 24. srpnja 2024. (CEST)

Stalno mi je u glavi pjevač M. K. kojega smo poluzadržali. Meni nije problem ni da imamo takve (možda) prolazne članke, sve dok je u njima sve provjerljivo. Zbog raznih prolaznih zvijezda i zvjezdica, možda ne bi bilo loše staviti da pokrivenost u medijima ne smije biti prolazna, da se mora vidjeti pisanje o osobi kroz barem godinu dana i u više medija. Ima tih nekih koji imaju PR-ovske kampanje s novinskim člancima koji izgledaju kao pravi članci, ali vidiš da je sve izrežirano, ako ne i plaćeno (slični tekstovi različitih "novinara" u različitim novinama). Kada za par godina vidimo da članak više ne čitaju i o osobi više nitko ne piše može ga se izbrisati jer WP:NIJE spomenik. pon_or (razgovor) 16:15, 26. srpnja 2024. (CEST)

Podržao bih takvo što, samo se bojim da se to neće pratiti i da iz tog razloga gotovo ni neće imati utjecaja. Pitanje je koliko, tipa, nacrta imamo da su nepopravljivi i bespotrebno na serveru već dulje vrijeme te mogu biti obrisani, a neće – hoće li ovo samo biti još jedna takva kategorija? Eventualno malo ažurnija jer ne naslijeđujemo posao od prije naše ere, ali bojazan mi je i dalje tu. :p — Hijérovīt | ^þⰁ_č 22:20, 26. srpnja 2024. (CEST)

Glazbenici – podjela

Kriterije za glazbenike trebalo bi podijeliti na estradne^{vidi iznad} i klasične glazbenike.

Prijedlog kriterija za klasične glazbenike:

Klasični glazbenik instrumentalist je može biti značajan ako ispunjava najmanje polovinu neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• završen konzervatorij ili glazbena akademija (iznimke su vrlo uspješni (samouki) solisti/„čuda od djeteta” - pr. Franjo Krežma)
• objavio je barem dva nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe,
• koncertirao je u poznatijemu komornu ansamblu ili orkestru barem pet godina (pr. Hrvatski barokni ansambl, Zagrebački kvartet),
• predavao je barem pet¹ godina na glazbenoj akademiji ili konzervatoriju,
• ostvario je barem tri suradnje sa značajnim^{vidi kriterije iznad} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima
• (...)

Klasični glazbenik solopjevač je može biti značajan ako ispunjava najmanje polovinu neke (preporučljivo, barem dva) od sljedećih kriterija:

• završen konzervatorij ili glazbena akademija,
• objavio je barem dva nosač zvuka pri etabliranim glazbenim izdavačima klasične glazbe,
• pjevao je u barem jednoj uglednijoj opernoj kući izvan domovine barem dvije godine/sezone,
• operni prvak u nacionalnoj opernoj kući (u Hrvatskoj - svi HNK-ovi),
• ostvario je barem tri suradnje sa značajnim^{vidi kriterije iznad} estradnim ili inim klasičnim glazbenicima,
• (...)

¹Pet godina je jedna generacija/klasa glazbenika.

Slobodno komentirajte, opaskujte, pitajte, predlažite...—Pax Vobiscum! (razgovor) 16:21, 24. srpnja 2024. (CEST)

Iako se ne razumijem u ovaj dio glazbe i zbog toga neću komentirati specifične predložene kriterije, svakako podržavam podjelu na klasične i estradne! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 17:43, 24. srpnja 2024. (CEST)

Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:58, 25. srpnja 2024. (CEST)

Napominjem kako se radi o prijedlozima kriterija odn. okvirnim smjernicama, pokušaju nalaska razumne donje granice/minimuma koji bi vrijedio za većinu klasičara. Stoga sam i ostavio prostor za dopune [(...)] i preradbe. @Maestro Ivankoviću, osluhnite slobodno.—Pax Vobiscum! (razgovor) 18:35, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ako bi se držali kriterija "barem dva" onda bi svatko tko je "predavao barem pet godina[b] na glazbenoj akademiji ili konzervatoriju" automatski zadovoljavao kriterije (jer su svi završili akademiju). Kriterij predavanja na fakultetu ne bi trebalo uzimati u obzir: to su ljudi koji samo rade svoj posao (kao i svi kirurzi, svi političari, svi novinari...), to ne daje enciklopedijsku značajnost. pon_or (razgovor) 13:47, 18. rujna 2024. (CEST)

ZA da se izbaci. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 14:13, 18. rujna 2024. (CEST)

ZA Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 20:56, 20. listopada 2024. (CEST)

Znanstvenici

Nije dovoljno da je netko samo profesor ili docent. Dio

», ako je rektor, profesor, docent i slično. Uvjet može biti i da je njegov ili njezin rad citiran u velikom broju znanstvenih publikacija ili se na neki drugi način kao znanstvenik izdvaja od drugih osoba koje su specijalizirane za njegovo ili njezino područje znanosti.«

ja bih promijenio u

»ili ako je rektor sveučilišta. Profesori, docenti i slični mogu zadovoljiti kriterije ako je njihov rad citiran u velikom broju znanstvenih publikacija ili se na neki drugi način kao znanstvenici izdvajaju od drugih osoba koje su specijalizirane za njihovo područje znanosti.«

pon_or (razgovor) 07:00, 18. srpnja 2024. (CEST)

@Ponor (zaboravih te pingati u drugom komentaru, pa eto) Podržavam ovo samo po sebi, ali pitanje (pretpostavljam da nekako više znaš o sustavu): bi li redovni profesori na javnim sveučilištima pasali u "automatski značajne" po razini istaknutosti? Koliko ja znam, ima niz promocija i unutarfakultetskih izbora kojima se treba proć do te titule, nekako u glavi imam pretpostavku da je to samo po sebi visoka kvalifikacija, a osobito za javne sveučfakseve, u kojima se znanstveni rad pretpostavlja. Kažem, po meni je tvoj prijedlog potpuno prihvatljiv kao takav, ali da istražim kad se već bavimo time s obzirom da sam to imao na umu kad sam prevodio (i pogotovo jer se slabo snalazim s ustrojem fakulteta). — Hijérovīt | ^þⰁ_č 16:27, 18. srpnja 2024. (CEST)

Moj je dojam da su sva pravila pomalo pitijska, sve može i sve ne može. Ne bih rekao da baš svaki red. profesor eksplicitno "zaslužuje" članak. Da je tako ne bi nam trebao uvjet bivanja rektorom ili akademikom jer ćeš prije toga ipak biti profesor. U konačnici, sve njih (nas) kači i ono o "sekundarnim izvorima". Ne možeš doći i iskrcati svoj privatni CV, netko te se zbog nečeg značajnog ipak treba prije toga sjetiti; tu je najveća selekcija. pon_or (razgovor) 17:48, 18. srpnja 2024. (CEST)

Makes sense. Onda furaj promjenu kako si ju predložio! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 17:52, 18. srpnja 2024. (CEST)

@Ponor, nisam još čitao ovaj prijedlog za WP:NOTABILITY, no planiram ga ovih dana pročitati. Mislim da bi njihov rad citiran u velikom broju znanstvenih publikacija moglo biti problematično za radove iz određenih opskurnijih područja koje se odnose na Hrvatsku (tu mislim na radove koji se bave lokalnim/regionalnim temama). Također bih htio upozoriti da kod nas postoje određeni znanstvenici/autori koji pumpaju statistiku tako što im studenti citiraju veći broj djela u svojim završnim radovima. Mislim da bi se taj (drugi) problem mogao rješiti dodavanje nestudentskih ili nekog drugog izraza u tvom prijedlogu. – Croxyz ^💬 18:34, 18. srpnja 2024. (CEST)

A znam, @Croxyz. Ž. Reiner je političar pa će on proći i po tom kriteriju :D Opskurnija područja pokrivena su s "ili se na neki drugi način kao znanstvenik izdvaja od drugih osoba koje su specijalizirane za njegovo ili njezino područje znanosti". Tu kažemo: ako imaš par tisuća citata (ne uključujući velike kolaboracije), vjerojatno si i značajan. Ne kažemo da nisi značajan ako nemaš toliko citata, samo da se značajnost mjeri na druge načine. Cilj je ne imati nekoliko desetaka tisuća životopisa profesora i docenata (znanstvenih suradnika i savjetnika) iz hrvatskog sustava, u kojemu su uvjeti napredovanja ionako minimalni. pon_or (razgovor) 18:44, 18. srpnja 2024. (CEST)

Može li se kao kriterij staviti čimbenik odjeka (impact factor, IF)? Ako je ČO = 5, to znači da je pet auktorovih članaka citirano najmanje pet puta, ne računajući samonavode. Mogli bismo kao jedan od kriterija staviti ČO deset ili veći. Što se tiče broja citata, nije isto o kojemu se razredu znanosti radi – u tehničkim ili prirodnim znanostima razmjerno je „lakše”/„brže” skupiti citate negoli u humanističkim i društvenim (zato su i na hrvatskim sveučilištima za predavače u tim razredima propisani veći ČO-vi). Možemo li staviti 250 citata za humanističke i prirodne, a 500 za tehničke i prirodne znanosti (uglavnom lako provjerljivo na Googleovu Znalcu - Google Scholar)? Uz citate bih i kao uvjet stavio da je dotični auktor barem jednog sveučilišnog udžbenika i/ili znanstvene monografije te najmanje pet znanstvenih članaka u časopisima indeksiranima u „uglednim” bazama (Scopus, Web of Science, Pub Med - za medicinare).—Pax Vobiscum! (razgovor) 16:32, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ideja je popisati ili opisati kakvi profili ljudi već imaju članak na Wikipediji, a ne se pretvarati u komisiju za izbor u (ahm) članke. Možeš imati malen h i biti enciklopedijski zanimljiv (svi pišu o tebi), možeš imati tisuće citata i za enciklopediju biti jako dosadan. Ako si u vrhu, dovoljno senioran i ističeš se po radu, vjerojatno će o tebi postojati sekundarna literatura po kojoj se može napisati članak. Samo primarni izvori – nekakav životopis na nekakvoj stranici, ništa ne mijenjaju na stvari: tko o tebi želi pročitati što o sebi imaš sam za reći, jednako može otići na tu tvoju stranicu. Ne znam za wiki gdje su kriteriji strogo brojčani; na kraju je postojanje svakog članka podložno argumentaciji i protuargumentaciji. Trideset citata vjerojatno je malo, s deset tisuća citata vjerojatno već imaš članak, sve između ovisi o tvojoj zanimljivosti koja se (d/p)okazuje na drugi način. Kriterij objavljenih udžbenika, bojim se, diskvalificirao bi i većinu hrv. akademika. (NB: kriterije ne pišemo samo za Hrvate) pon_or (razgovor) 17:23, 24. srpnja 2024. (CEST)

Možda ne bi bilo loše staviti neke brojevne pokazatelje kao smjernicu, koja može pomoći u razlučivanju zadovoljavaju li se kriteriji značajnosti ili ne? Pax Vobiscum! (razgovor) 17:26, 24. srpnja 2024. (CEST)

Nismo nikad imali najezdu životopisa znanstvenika (wikidosadni su), ne vidim potrebu za h=5 ili h=20, koji god broj stavili netko "dobar" bit će ispod, netko "loš" iznad. Uz ova (ponavljam se) pitijska pravila (primjere) bit će lakše nekom docentu s h=25 objasniti da možda ipak nije enciklopedijski zanimljivo imati popis preko dva ekrana njegovih stručnih radova i pet redaka teksta samohvale. Ukratko: ne bih brojevima sada rješavao problem koji, realno, nemamo. pon_or (razgovor) 17:43, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Mudroslov, kriterije koje generalno (mislim na sva područja) predlažeš su preteško ostvarivi, pogotovo za osobe koje su rano preminule (mislim na osobe koje su umrle u 20-ima i ranije, poput Évaristea Galoisa), osobe koje su se počele baviti svojim područjem nedugo prije svoje smrti (znam da postoji neki poznati strani slikar koji je umro od neke bolesti, a počeo je slikati dok je bio bolestan) ili autore nekoliko (znanstvenih/umjetničkih) radova koji su živjeli prije nekoliko stoljeća. – Croxyz ^💬 17:46, 24. srpnja 2024. (CEST)

Zar iznimke diktiraju okvire/pravila/smjernice? Iznimke ostaju iznimke, a smjernice nam trebaju za većinu onih koji bi značajnost mogli ostvariti ispunjavanjem (dijela) istih. Pax Vobiscum! (razgovor) 18:08, 24. srpnja 2024. (CEST)

Dovoljno je staviti da se netko po nečemu izdvaja od ostalih. Značajnom teoremu, velikom prodoru/otkriću... nečem o čemu se može pisati u članku o osobi ili pisati poseban članak. Što će nam »Taj je rođen tada u tom mjestu i išao je u školu tu i tamo i sada je sretno oženjen« kada o toj osobi ne možeš skupiti ništa zanimljiva "mesa" za članak: što je to zanimljivo napravio uz to što je dogurao do h=16. WP:NIJE spomenik (od mjedi, ako znaš na što mislim). pon_or (razgovor) 18:51, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Ponor, čitajući tvoju poruku palo mi je napamet da naši kriteriji izostavljaju raznorazne pseudoznanstvenike (ima li sličnih ljudi i u drugim područjima?). Trebalo bi i njih navesti. – Croxyz ^💬 18:59, 24. srpnja 2024. (CEST)

Usp. s npr. en:Category:Pseudohistorians – Croxyz ^💬 18:59, 24. srpnja 2024. (CEST)

Jednima pseudoznanstvenik, drugima pravi znanstvenik haha. Ti bi da se napiše da i neki od njih mogu imati članak? Da, posebno ako se može naći literatura o njihovoj pseudoznanstvenosti — glavni bi cilj bio ljudima dati takvu informaciju. »(popularni) pseudoznanstvenici mogu imati članak ako postoje vjerodostojni izvori za njihovu pseudoznanstvenost« ili tako nešto? @Croxyz @Hijerovit pon_or (razgovor) 19:35, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mogli bismo dodati nešto poput "pseudoznanstvenik također može biti dovoljno značajan za vlastiti članak ako je njegova ili njezina teza osobito raširena/poznata/(nešto tako) te ako postoji veći broj znanstvenih djela čiji je cilj poboriti ili razložiti pseudoznanstvenost njegovih teza". Kao, dovoljno važni da veći broj osoba u struci smatra da je vrijedno njihova vremena baviti se teorijama tog pseudoznanstvenika. En.wiki pseudače provlači kroz iste kriterije kao i ostale znanstvenike ili kroz temeljne kriterije za životopise. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:14, 24. srpnja 2024. (CEST)

Po mojem skromnom mišljenju citati i pozicija su irelevantni u ocjenjivanju relevantnosti znanstvenika, u većini slučajeva. U svijetu, a u HR pogotovo - mito i korupcija, politika u drugom ruhu. Znanstvenici MORAJU objavljivati radove - pozicija, napredovanje, plaća ovise o tome. Postoji također aspekt kolegijalnosti, ti mene citiraj ja ću tebe. O studentskim citiranjima se već zna. Drugo poznat mi je slučaj profesora, apsolutnog lumena, koji je otišao s faksa jer su ga prisilili (fakultet) da na SVOJ rad doda "koautore", apsolutne prosjeke, kojima je to trebalo za ispunjavanje kriterija. To je sigurno jedini takav slučaj😉. Sljedeće, pozicije i u znanstvenoj sferi su stvar politikanstva, nepotizma, korupcije češće nego ne. Ima slučaj faksa gdje je cijela vertikala braća, supruge, kumovi i prijatelji (pričamo o docentima i sličnim titulama) - sve apsolutno legitimno 😉 i izoliran slučaj 🤣. Oni van tog kruga odlaze, jer se ne može funkcionirati. Postoji i aspekt lančane reakcije citata -jer je groundbreaking rad (pozitivno) ili jer jer hot topic tema (zavaravajuće) i taj rad može imati dobre sintagme (danas se radovi češće nego ne traže pomoću searcha, pa imamo i obraćanje pažnje na to da su dobre sintagme u radu -tko još nije čuo za search optimizaciju) a i ne treba smetnuti s uma da su i znanstvenici ljudi, skloni lijenosti - šta će tražiti neki drugi rad kad već ima jedan na dohvat ruke koji je netko već citirao. Također prisutna je i hiperinflacija doktora, kriteriji su se smanjili( prije je za doktorsku titulu bilo potrebno dati neki novi uvid u disciplini, odnosno izmisliti nešto novo, a danas to više nije nužno) pa uz prijašnji argument o politikanstvu dobivanja pozicija, titula nije argument. Po meni za znanstvenika je relevantno da li je imao značajan doprinos disciplini- to bi bilo patenti (njegovi ili na temelju njegovog rada), ili objektivan utjecaj na disciplinu; u recentnoj povijesti na pamet pada ženska koja je pokazala da se blockchain ipak može pratiti ili googleov tim koji je postavio temelje transformatora ili puno prije jedan naš matematičar koji je izmislio korisnu operaciju u teoriji grafova. Treba gledati koliko je tema relevantna i koliki je doprinos. Naravno tu veliki problem stvaraju heterodoksne znanosti, gdje je teže procijeniti, kod kojih ima svakakvih nebuloza koje se objavljuju i na temelju kojih se dobivaju doktorati, podnarječje podnarječja narječja koje je jezik.Setenzatsu.2 (razgovor) 19:36, 24. srpnja 2024. (CEST)

Sve što si rekao stoji. Mislim da bismo se kod broja citata držali zaista naširoko citiranih osoba. Znanstvenici čiji je rad čak i za hot topic teme naširoko citiran očito su našli nišu u kojoj su postali važni. To može biti temeljni argument za stvaranje članka, da su bili bitni u nekoj temi, a nakon toga se da raspravljati je li ta tema dovoljno opaka za članak o znanstveniku. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:21, 24. srpnja 2024. (CEST)

"Važni". Kao što sam spomenuo o citiranosti im doslovno ovisi život. Bila je prije par godina pomama, koja je trajala dugo, za redefinicijama narječja i izmišljanem novih narječja/podnarječja. Dekanske nagrade su se djelile za takve radove studentima. I naravno znanstvenici vide priliku, stvori se krug 20ak, 30ak, 50ak njih koji muzu to citiraju se međusobno, tema se spominje na TVu u raznim emisijama i vijestima. Pravi mali hot topic, a važnost, utjecaj i domet prosudi sam. A citiranost je bila van pameti. Zavaravajuće je to.Setenzatsu.2 (razgovor) 21:39, 24. srpnja 2024. (CEST)

A mislim, šta ćeš. Ako ljudi misle da je nešto važno, to će važno i biti. Ako netko utvrdi temelje za novu klasifikaciju narječja i ta klasifikacija postane prihvaćena u međunarodnom diskursu (suvremeno stanje srpskohrvatskog najbolji je primjer toga), nema razloga da mi budemo sudija važnosti toga u toj struci. Bilo to lažno ili ne po našem mišljenju, tema je svojim opsegom postala enciklopedijski značajna. Ali, da se jasnije izrazim, ne mislim samo na brojkicu citata, već i na to koliko se uhvatilo. Ako postane popularno prihvaćeno među hrvatskim filolozima, onda mooožda zaslužuje članak. Ako postane popularno prihvaćeno među svim slavistima u svijetu, onda vrlo vjerojatno zaslužuje. Pogledaj, na primjer, altajski jezici: većina se lingvista slaže da skupina ne postoji, ali je i dalje značajno. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 22:14, 24. srpnja 2024. (CEST)

Setenzatsu.2, potpisujem tvoj komentar i slažem se, iznio si stvarnost današnjeg stanja »akademske zajednice« s kojom sam se i sam susretao (i mogu je potvrdit). Citatnost nije važna (može se napuhati) i ne mora biti odraz značajnosti rada znanstvenika. Zanemarite moj prijedlog. Slažem se s iznesenim.—Pax Vobiscum! (razgovor) 20:42, 24. srpnja 2024. (CEST)

Umjetnici – samostalne izložbe

Odrednica »ako je održao samostalnu izložbu« je preširoka. Trebalo bi staviti barem deset (ne ispod pet) samostalnih izložbi. U obzir bi trebalo uzimati i u kojim prostorima umjetnik izlaže: nije isto radi li se o Klovićevim dvorima ili nekoj općinskoj galeriji(ci). Isto tako, osoba s puno samostalnih izložbi, ali uglavnom u „malim” i mjesnim prostorima, po meni nema dovoljan značaj za članak. Predlažem omjer kakvoće i kolikoće:

održao je barem deset samostalnih izložbi, od kojih je trećina u etabliranim izložbenim (muzeji, galerije, državne i kulturne ustanove, privatne zbirke s pravom javnosti) ili javnim prostorima (trgovi, rive i sl.)

Ako mislite kako je trećina (od ukupna broja izložaba) premalo, možemo staviti i polovinu.—Pax Vobiscum! (razgovor) 15:52, 24. srpnja 2024. (CEST)

Kriterij je "ako je održao samostalnu izložbu i o njemu postoje sekundarni izvori". Potonje ionako diskvalificira većinu životopisa (koje dobijemo kada nam dođu pisati sami o sebi). Piše još gore: Ovaj popis nije strogo pravilo Wikipedije. Čemu onda strogoća s ovim brojevima? pon_or (razgovor) 17:33, 24. srpnja 2024. (CEST)

Osim onoga što je Ponor napisao, mislim da bi omjer bio loš izbor za tipove izložbi. On bi zahtjevao kontinuirano plasiranje radova u važne institucije i potencijalno bi doveo do toga da je enciklopedijska značajnost fluidna: da netko 2025. zasluži članak, a 2027. više ne. Ili da neki važan umjetnik ne ispunjava kriterije jer je važan bio samo za npr. razvoj nekih pravaca 1970-ih, a nakon toga više nije držao izložbe u važnijim ustanovama pa mu omjer ne paše za Wikipediju.

Eventualno bih podržao kriterij za "više" samostalnih izložbi, ali ne bih to kvantificirao upravo zbog ovog gore – sekundarni izvori su najveći dealbreaker, a nekoga o kome se kao umjetniku piše u medijima te čije su izložbe zamijećene naširoko ne bi trebalo blokirati što ima 4 samostalne izložbe od potrebnih 6 ili nešto slično. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 17:55, 24. srpnja 2024. (CEST)

Neku donju granicu ipak treba postaviti (naravno da će postojati iznimke). Jedna, dvije ili tri samostalne izložbe sa sekundarnim izvorima po meni (ipak) nisu dovoljne, osim ako sve ili dobra većina nisu baš u „etabliranim” muzejima i galerijama. Mogli bismo se složiti da je pet samostalki (s izvorima), od kojih je barem jedna u muzeju/galeriji od državna ili područna značaja, razuman minimum?—Pax Vobiscum! (razgovor) 17:57, 24. srpnja 2024. (CEST)

"Ovaj popis nije strogo pravilo Wikipedije". Možemo navesti što ulazi u procjenu, ali brojevi (crno-bijeli kriteriji) stvarno su proizvoljni. Pisao sam nešto u čl. Mila Wod; ja iskreno ne znam je li i ona imala deset samostalnih i koliko su etablirane bile njene galerije. pon_or (razgovor) 18:14, 24. srpnja 2024. (CEST)

Za procjenu nam, pak, opet trebaju neki pokazatelji, među njima i brojidbeni (ne samo oni, ali i oni). Ako je netko održao tri izložbe, no o njemu su pisali Vijenac, dnevne novine, mrežni portali posvećeni kulturi i umjetnosti i ušao je u pokoji katalog/pregled/zbirku, razvidno je da ima određeni značaj (okvirne smjernice onda mogu pomoći u (pr)ocjeni je li taj značaj značajan za Wikipediju). Pax Vobiscum! (razgovor) 18:25, 24. srpnja 2024. (CEST)

Samo imaj na umu da se ovo tiče širokog spektra umjetnika u područjima koja možda nisu ekvivalentna (kiparu bi možda bilo teže održati samostalnu izložbu nego slikaru?). Nisam pametan oko toga koji je broj zadovoljavajuć jer se ne krećem u tim sferama pa nemam kompas, ali dosad smo "bar jednu samostalnu izložbu" držali kao neki kriterij pa sam ju zbog toga unio i ovdje tijekom prevođenja. U švedskom originalu stoji "har haft egen utställning på relevant museum", iliti "održao je vlastitu/samostalnu izložbu u značajnom muzeju". Ako se slažemo da je broj gotovo arbitraran (= da nije potrebno imati kvotu za uvrštenje u Wikipediju ako postoje drugi indikatori), onda bi možda bilo bolje postaviti nešto jednostavnije – implementirati ovo tvoje "osim ako sve nisu u etabliranim muzejima i galerijama" u crno-bijeli kriterij: "ili si održao neku kvalitetnu izložbu kojom si postao netko istaknutiji, ili nisi". @Ponore, što ti misliš o tome? — Hijérovīt | ^þⰁ_č 18:52, 24. srpnja 2024. (CEST)

Da, kvalitativno je bolje: "imao zapaženu izložbu s neovisnim recenzijama". Uputa može biti "podastri(te) nam sve dokaze o tom, tom, tom i tom" (točke u nacrtu pravila + izložba+neovisna recenzija; predstavnik zemlje na velikoj međunarodnoj izložbi; djela otkupila MoMA; prodala sliku za $2M) iz čega će se moći zaključiti postoji li wikiznačajnost ili još nije vrijeme za članak. Kako ćemo brojati Banksyjeve izložbe? ;) pon_or (razgovor) 19:12, 24. srpnja 2024. (CEST)

Slažem se da je kvalitativna smjernica bolja od količinske. Složio bih se s »održao je barem jednu izložbu u etabliranu muzeju, galeriji ili ustanovi« (koja je pokrivena u sekundarnim izvorima – medijima, kritici, struci). Isprike ako sam zagnjavio sve s kvantifikacijom (i to umjetnosti – pomalo absurdno s moje strane). Pax Vobiscum! (razgovor) 19:25, 24. srpnja 2024. (CEST)

Bez brige, dobro je da si predložio brojkice. Sada znamo na čemu smo s time i imat ćemo manje problema s tim ubuduće! Ja sam ZA ovo kako si ti to sročio. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:33, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ništa isprike, raspravljamo. Kao što se može svaki novi i stari članak raspraviti kako smo ih raspravljali dosad. Mislim da će ovaj tekst najbolje poslužiti kao filter na ulazu. S malo iskustva i iz aviona vidiš što nije za enciklopediju. pon_or (razgovor) 19:40, 24. srpnja 2024. (CEST)

NFT?, odnosno virtualne slike? Šta s time? Imamo par milijunaša u zadnjih par godina koji su bili apsolutno irelevantni prije toga. Oni nemaju izložbe. Također prijedlog ne spominje prodaju.Moguće je biti niti jedno iz smjernice, a imati milijunsku prodaju. Setenzatsu.2 (razgovor) 19:46, 24. srpnja 2024. (CEST)

Tiče li se ovo životopisa/umjetnika ili umjetnina kao takvih? Mislim da se NFT-ovi bez problema mogu tretirati kao druge umjetnine, ali ne individualno. Primjerice, Bored Ape mogao bi imati članak o kolekciji, kao što ima na en.wiki, ali zdravorazumski nema potrebe propuštati članke o pojedinim tokenima kada se radi o varijacijama jednog te istog. Ako je neki specifični NFT koji se baš izdvaja ili je zapravo jedinstven (= nije dio "franšize") "iz drugih razloga zadobio veliku pozornost u etabliranim masovnim medijima", može i to. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:26, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislio sam specifično na biografiju umjetnika u svojem komentaru. Imao sam u glavi jednog drugog umjetnika koji je prodao nekoliko NFTa koji su mu donijeli milijune, prije toga ništa, a nisu dosegli razinu prepoznatljivosti bored apea. Netko takav nije pokriven u smjernicama.

Također graffiti artisti bi možda mogli biti eksplicitnije zastupljeni jer oni eto baš i ne mogu održavati izložbe u konvencionalnom smislu.Setenzatsu.2 (razgovor) 21:00, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ne znam bi li nam zarada trebala biti parametar sama po sebi. Ipak, sve ovo spada pod kriterije o životopisima, a u općim kriterijima za životopise stoji »Čak i ako osoba ne ispunjuje taj kriterij ili neki od kriterija navedenih u nastavku [uklj. one o umjetnicima], može se smatrati značajnom prema općim kriterijima značajnosti.« Ako neki umjetnik bude pokupljen u medijima ili izvorima na netrivijalan način zbog svojih NFT-a, i dalje se može zadržati.

Što se tiče grafitera, slobodno predloži neki kriterij. Možda možemo kod nas unijeti pandan "their work has won significant critical attention" s en.wikija? Čini mi se legitimno (iako je još jedan primjer koji je pokriven osnovnim WP:KR). — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:49, 24. srpnja 2024. (CEST)

Nemam pojma za grafitere. Grafiti se preslikavaju i brišu (kao da je bijela boja ljepša, al to je samo moje mišljenje) pa nije baš da će biti u vodiču nekakvom. Čini mi se da jedino može kriterij biti pojavljivanje u nekakvim publikacijama ili online člancima, ne nužno strogo umjetničkim, jer čini mi se da ih "pravi" umjetnici svisoka gledaju, ono ko vanbračno dijete. Ako postoje, nemam pojma, nekakve publikacije ili časopisi o alternativnoj umjetnosti koji barem povremeno pokrivaju grafitere to bi trebalo biti dovoljno. Ali čak i ako se ne smisli nekakav kriterij trebalo bi u smjernicama spomenuti, nešto u stilu "ne odnosi se na grafitere" ili "izuzetak su grafiteri". Setenzatsu.2 (razgovor) 10:16, 27. srpnja 2024. (CEST)

Je, u pravu si za umjetničke publikacije. Mislim da je za grafitere i slične umjetnike (postoji li neka skupina koju bi bilo dobro tu nadodati? ulični performeri? ulični svirači?) najbolje ispod popisa kriterija navesti kao ekipu koja ima zasebne parametre. Razmišljam samo kako bismo sklopili takvo nešto. Problem je što su kod nas svi mediji priljepci; ako JL objavi "WOW: TALENTIRANI UMJETNIK NASLIKAO GRAFIT I POPRAVIO SLIKU KVARTA", isto će objaviti Večernjak, 24sata, Index itd., zbog čega (slično kao i kod pjevača) lako dolazi do medijskih zvijezda padalica. S druge strane, kriterij za međunarodne medije bi isključio dosta naših umjetnika.

Možda »Crtači grafita, ulični umjetnici i <neke srodne skupine koje ne pripadaju klasičnim umjetnostima> mogu ispunjavati kriterije ako za svoje radove (ili izvedbe) kontinuirano dobivaju znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini.«

Mislim da tu onda ne treba propisati broj radova ili vremenski raspon, da se odlučiti na pojedinim slučajevima. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 11:17, 27. srpnja 2024. (CEST)

Slažem se sa svime. Jedini problem je sa " mogu ispunjavati kriterije ako za svoje radove (ili izvedbe) kontinuirano dobivaju znatnu pozornost medija ili kritičkih autora na državnoj ili međunarodnoj razini." To ni Banksy ne dobiva, a složit ćeš se da je enciklopedijski relevantan. Može biti da je nekoliko puta,umetni broj, (za različite izvedbe/radove) imao medijski bum.Setenzatsu.2 (razgovor) 12:19, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Hmm... Ne znam. Možda "više zasebnih radova"? Time možemo odlučivati prema slučaju i nije neka oštra kakti kvota. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:32, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Riješeno — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:50, 18. rujna 2024. (CEST)

Umjetnost

Prihvaća li se dodatak:

Umjetnine i jedinstveni radovi

Jedinstveno djelo (slika, skladba ili sl.) smatra se značajnim:

• ako je dio zbirke nacionalnog, [zavičajnog] ili značajnog privatnog umjetničkog muzeja (...)

Konkretno, primjenjujemo li već ovaj kriterij? Ako ne, bismo li ga trebali dodati? — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:26, 24. srpnja 2024. (CEST)

Malo članaka mi imamo o umjetninama, teško je i napisati članak koji nije vlastito istraživanje. Možda "Jedinstveno djelo možda je značajno ako je dio važne zbirke umjetnina ili se prikazuje ili izvodi u značajnim kućama" (klas. glazba, umj. filmovi, ...) pon_or (razgovor) 19:48, 24. srpnja 2024. (CEST)

To mi zvuči kao da bi se moglo sročiti: »ako je dio zbirke nacionalnog muzeja, značajnog privatnog muzeja ili neke druge važne zbirke, odnosno ako se prikazuje u značajnim kućama«? Na umu mi je za ovo prije svega likovna umjetnost, ne znam ima li smisla filmove i glazbu tretirati kao unikate kojima postoji neki original koji treba doživjeti (kao što je slučaj za npr. Mona Lizu ili Zvjezdanu noć). — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:32, 24. srpnja 2024. (CEST)

Na umu mi je bila, recimo, neka opera ili simfonija Ive Josipovića, to su pojedinačna djela o kojima se može pisati kao i o Beethovenovoj 9., ako ih stručno obradi muzikolog. Ne misli se na određenu izvedbu nego na samo djelo. Tvoja rečenica izgleda OK. pon_or (razgovor) 20:50, 24. srpnja 2024. (CEST)

Jasnije mi je sad, tenks. Onda ću tako dodati i par primjera čisto ilustrativno. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:31, 24. srpnja 2024. (CEST)

Moja mišljenja prilikom čitanja

Arhitekti

• ako se navode u preglednim djelima o povijesti umjetnosti ili njihovim ekvivalentima,
• ako su projektirali barem dvije zgrade koje su i same zaslužile članke na Wikipediji ili koje se smatraju kulturno-povijesno poznatima,

Sigurno postoje neki naši značajni domaći arhitekti (prije 1800.) koji ne ispunjavaju te kriterije.

Članovi kraljevskih obitelji/plemići

En.wiki ima članke o djeci mlađih od 10 godina, a čiji su roditelji pripadnici vladajućih dinastija Pacifika.

Glazbenici

Trenutno predloženi kriterij ne bi ispunio niti jedan važan glazbenik antike čije je ime poznato iz jednog djela.

Poduzetnici

Sjećam se da je neki novak pisao članak o nekom neznačajnom bh. poduzetniku (možda se @Ponor sjeća koji) koji je bio predmet mnogih plaćenih članaka. Naravno, takvih primjera ima još.

Pisci i prevoditelji

Ovaj kriterij ne ispunjava niti jedan pisac prije izuma tiskarskog stroja.

Sportaši

Ove kriteriji ne ispunjava niti jedan nemoderan sportaš (primjerice en:Gaius Appuleius Diocles).

Vjerski vođe

Pokretači raznoraznih religijskih pokreta (npr. sekti) ne bi ispunili ove kriterije. @Hijerovit, nije mi jasno je li se ta sekcija odnosi na vjerske vođe ili i na obične svećenike. Ako je ovo drugo, netko poput opata Držihe ne bi mogao imati članak.

Glumac

Kriterije ne ispunjavaju nemoderni glumci.

Redatelj/Filmovi

Kriterije ne ispunjavaju rani redatelji. Ne znam kakva je situacija s prvim hrvatskim filovima koji su većinom izgubljeni.

Neprofitne organizacije i udruge

Pretpostavljam da Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neki od slijedećih točaka: vjerojatno ne ispunjavaju neke postojeće, tijekom povijesti male značajne udruge (neke poput Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja«, ali s neznačajnim političkim djelovanjem).

Sportske organizacije

Ove kriterije ne ispunjavaju brojni naši sportski klubovi, pogotovo ne oni koji se natječu u županijskim/regionalnim ligama) (nogometni, rukometni, i dr. sportovi).

Novine i časopisi

S ovim temama nisam dovoljno dobro upoznat, no vjerujem da neki naši članci o domaćim publikacijama ne bi ispunjavale kriterije.

Geografija

Trebalo bi dodati da ne pišemo članke o zaseocima. – Croxyz ^💬 18:51, 24. srpnja 2024. (CEST)

---

Komentari drugih suradnika

»En.wiki ima članke o djeci mlađih od 10 godina, a čiji su roditelji pripadnici vladajućih dinastija Pacifika«

(odgovor ispod je prethodno bio napisan među moje prijedloge, stoga ga navodim ispod uz citirani dio.) – Croxyz ^💬 18:21, 24. srpnja 2024. (CEST)

To ne znači da bismo ih na hr:wiki trebali smatrati značajnima. (Ne držim da to tvrdiš, samo komentiram.) Pax Vobiscum! (razgovor) 18:18, 24. srpnja 2024. (CEST)

Oprosti što prerano upadam u tvoj popis. Vjerojatno se odnosi na dosta tvojih navoda: kažemo "vrlo vjerojatno zaslužuju članak" – to ne znači da oni koji se ne nađu na popisu ne zaslužuju članak, samo da ćemo na druge načine provjeriti zaslužuju li ga. U principu sve bi trebalo ostati kao sada; ovo pravilo uputa je za one koji nam dolaze pisati članke, mi već imamo dobar osjećaj što može ostati. pon_or (razgovor) 18:18, 24. srpnja 2024. (CEST)

Što se vjerskih vođa tiče, to je doslovan prijevod stavke na švedskome (»religiösa ledare«). Istina Bogu da je vrlo kristocentričan. Slobodno predloži izmjenu tog naslova ili dodatke, ali mislim da bi vođe/osnivatelji sekti mahom ionako pripale zadnjem kriteriju. Nije da baš pišemo o sektama osim ako su prema nečemu jako istaknute, a sekta se najčešće po mom iskustvu u medijima identificira s pokretačem. Prema tome, ako je netko važan samo zbog svoje sekte, može se dostatno o njemu pisati u članku o sekti, a zatim individualno prosuditi zaslužuje li članak za sebe, ne? Usput, švedske župnike sam dodao u prijevod jer su bili vrlo specifičan primjer za koji sam mislio da bi možda bilo vrijedno prenijeti; prosudi sâm je li to tako. :) — Hijérovīt | ^þⰁ_č 18:34, 24. srpnja 2024. (CEST)

A propos redatelja, ne bi li rani redatelji bili medijski pokriveni kao važni za x ili y i time ispunili taj kriterij? Možda možemo dodati nešto poput »opažen je kao važan za pojedini žanr, razdoblje ili sl.«. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 18:38, 24. srpnja 2024. (CEST)

Zaselci su, ja mislim, pokriveni ovime da mjesto mora biti dio popisa stanovništva (= nisu ispod treće admin. razine). Čini mi se da ovi administrativni kriteriji ne propuštaju članke o takvim manjim mjestima, a za ona koja se ističu imamo kulturne kriterije. Za ostale primjedbe slobodno ispod svakog ubaci bilokakav prijedlog o dodatcima. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:14, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Hijerovit, samo za Hrvatsku imamo oko 200 naselja koja su nekad bila službena, u popisu, ali su im promijenili status. U nekima je možda netko značajan i rođen. Nije tu baš čista situacija. @Mudroslov je prigovarao na brisanje takvih u WP:ROB. pon_or (razgovor) 19:26, 24. srpnja 2024. (CEST)

A zato je bilo pitanje naselja kojima nestaje populacija. Sad mi je sve jasno. Samo ne znam bi li ograničavanje zaselaka išta tu promijenilo. Ovaj nacrt tehnički dopušta naselja koja su bila dijelom bilokojeg popisa stanovništva (nije specificirano), pa sad... — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:00, 24. srpnja 2024. (CEST)

@Hijerovit: dosta toga sredilo bi ono što sam predložio na vrhu pod "Općenito". Ne staviti "redatelj je značajan" već "redatelj može biti značajan". Ako se može naći na popisu kriterija, OK... na dobrom je putu; ako ne može, nema veze, dokazivat će se drugačije (kao i dosad). pon_or (razgovor) 19:17, 24. srpnja 2024. (CEST)

I to što kažeš, @Ponor, apsolutno. Trebao sam malo bolje to istaknuti u prijevodu isprva, ali dobro. Treba li takvo sročenje sad izglasati ili se može odmah ubaciti? — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:25, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ti si gazda od nacrta. Mislim da se podrazumijeva, čim pravila "nisu stroga". pon_or (razgovor) 19:27, 24. srpnja 2024. (CEST)

Croxyz: ako itko zna sportske kriterije to si ti. Što se mene tiče, slobodno u nacrt smjernice unesi što misliš da su nam kriteriji ili što bi trebali biti. Možeš se i s Hijerovitom dogovoriti na njegovoj SZR. Onda možemo pozvati još neke koji pišu o sportovima da to pregledaju. Moj je dojam da su kriteriji strogi, ali unutar te strogosti opet dosta liberalni pa se, npr. za reprezentativca ne traži i da je postigao N golova; dovoljno je što to je bio reprezentativac. pon_or (razgovor) 19:56, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ja sam tudum za sport, a Croxyzu neupitno vjerujem da neće brljaviti s time, kao i da zna na čemu smo sa sportskim člancima od prije. Također sam potpuno suglasan da se sport ovdje preradi po vlastitom nahođenju. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:04, 24. srpnja 2024. (CEST)

Izmišljeni likovi i pojave

Prijedlog kaže " pojavljuje se više od jednom". Trebalo bi precizirati, možda. Više od jednom u toj knjizi (ako se van te priče ne pojavljuje), van serijala (ako se pojavljuje u serijalu)?, odnosno to bi značilo da se spominje u dva odvojena ili barem ne direktno povezana djela. Setenzatsu.2 (razgovor) 20:08, 24. srpnja 2024. (CEST)

Spominje se više od jednom te ima veću važnost u [nekom] poznatom djelu (ovo nekom sam sad dodao za jasnoću); "neovisno o fiktivnom svijetu ili izvornoj franšizi iz koje potječe", tj. predstavljen je kao lik sam za sebe, koji nije samo element u nečemu drugome, već ima vlastiti identitet. Slobodno promijeni tu rečenicu kako bi bila jasnija, ako ti se da! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:41, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da je ovo preciznije i ne ostavlja mjesta dvojbi:

spominje se više od jednom u izvornom djelu, odnosno ukoliko se ne radi o singularnom djelu više od jednom u izvornom serijalu ili franšizi te sam za sebe ima veću važnost u nekom (drugom) poznatom djelu, koje je neovisno o fiktivnom svijetu u kojem se pojava/lik pojavljuje ili izvornoj franšizi (ne broje se marketinški... Setenzatsu.2 (razgovor) 10:52, 27. srpnja 2024. (CEST)

Sad mi palo na pamet, vjerojatno ima primjera; smjernica isključuje sljedeći slučaj: prvi put spomenut u nekom djelu i nema neku ulogu, drugi i posljednji put iskorišten i ima veliku ulogu u nekom bestselleru (znači drugi pisac ukrao/razradio ideju). Šta s time? Setenzatsu.2 (razgovor) 11:00, 27. srpnja 2024. (CEST)

Refrazirao bih tvoj prijedlog ovako:

spominje se više od jednom u izvornom djelu/serijalu/franšizi, a sam po sebi ima veću važnost u nekom drugom poznatom djelu koje nije povezano s fiktivnim svijetom ili izvornom franšizom u kojoj se pojava/lik pojavljuje (...)

Jel to zvuči okej/istovjetno? Što se tog slučaja tiče, ne znam postoji li niti tretiramo li sada takve likove kao vrijedne članka. Govorimo o tome da se trivijalan (čak niti sporedan; spominje se jednom) lik uzme, izolira iz priče u kojoj je spomenut i pretvori u glavnog lika neke potpuno nepovezane priče koja postane hit. Čini mi se da se, čim se lik ne spominje niti dva puta, radi o generičnom liku koji zapravo nije ni punopravni lik (= nema osobnost, razvoj, ulogu u svijetu), već eventualno tek neko ime. Alternativno bismo ga ček mogli sagledavati kao lika koji je izvoran tom drugom djelu, a ako je to posljednji put da se spominje, onda se može tretirati prema ovome "ako ne ispunjuje kriterije". — Hijérovīt | ^þⰁ_č 11:50, 27. srpnja 2024. (CEST)

Slažem se.Setenzatsu.2 (razgovor) 12:23, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Tvrtke

Smjernica ne uključuje manje tvrtke, odnosno obrte. Što s njima?? Npr. Sebastijan (jugoslavija) poprilično sam siguran ne zadovoljava niti jedan kriterij iz smjernice, a za proizvodima je slinila cijela jugoslavija, danas su kolekcionarski predmeti. Ili, ima jedna mala HR firma ili obrt koji je proizveo prvu pokretnu solarnu punionicu za aute. Možda narastu, možda ne, možda ih pojede konkurencija, ali definitivno značajno, ja bi rekao.Setenzatsu.2 (razgovor) 20:18, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da tvrtke treba sagledavati iz trenutnog stanja (WP:NIJE kristalna kugla, jelte). Što se Sebastijana tiče, ako je cijela Juga slinila za njihovim proizvodima, onda gledamo "posjeduje robnu marku koja je dovoljno značajan za vlastiti članak", a zatim "Značajnima se mogu smatrati robne marke (brandovi) ili proizvodi koji su općepoznati barem na nacionalnoj razini" – dakle ispunjuje kriterije. Pokretna solarna punionica može pasti pod "uvelike je sudjelovala u razvoju proizvoda od velikog značaja velikom broju ljudi", ali tek kada taj proizvod postigne značaj / ima dosta sekundarnih izvora. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:36, 24. srpnja 2024. (CEST)

Što ako npr. kinezi sad to kopiraju i prodaju za 1/5 cijene te ovaj obrt/tvrtka propadne, a proizvod postane široko dostupan? Zaslužuje li ta firma članak ili ne? Ne sjećam se jel ima u smjernicama točka "pionirstva". Na temelju toga bi moglo. Ako nema, mislim da bi bilo dobro dodati.

Čini mi se da Sebastijan nije imao "named brand". Ali ako njihove proizvode promatramo kao "Sebastian brand", bez obzira što nisu bili unikatni, kao tenisice npr., ima smisla. Ona to spada pod smjernice. Setenzatsu.2 (razgovor) 21:24, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da bi bili "Sebastian brend", jednako kako su Adidas tenisice "Adidas brend", jel. U svakom se slučaju da argumentirati, osobito ako postoje izvori za proširenost proizvoda. Pionirstvo također mislim da bi palo pod "uvelike sudjelovala u razvoju proizvoda". Ako netko izmisli šaraf, bit će značajan po tome što je izmislio šaraf bez obzira tko te šarafe kasnije proizvodi. :) — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:53, 24. srpnja 2024. (CEST)

"Tvrtka s neprekinutim duljim stažem (više od 60 godina, odn. duže od radnog vijeka prosječne osob" Ja bi to zaokružio na 50god. Odlazak u mirovinu se primiće 70. pa ako počneš raditi sa 18 to je to.Setenzatsu.2 (razgovor) 12:38, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Mogući dodatni kriteriji, predlažem za razmisliti: 1. Broj korisnika usluge (npr. za fintech kompanije - dovoljan je relativno mali broj zaposlenika i možda nema udio kao velike stare institucije ali velik broj korisnika, primjer Revolut), 2. Financirana s X milijuna $ (to se u potpunosti odnosi na startupove). 3. (možda) Kupljena za X milijuna $ ( za privatne kompanije koje nisu izašle na burzu)Setenzatsu.2 (razgovor) 12:54, 8. kolovoza 2024. (CEST)

Potrebno ispraviti

Stalno netko uređuje pa ću samo ostaviti poruku ovdje.
Treba:

• ispraviti »kneževe« u »knezove«
• ukloniti zareze (,) i točka-zareze (;) na kraju svake natuknice u uspravnim nabrajanjima (osim točke na kraju cijelog nabrajanja)

Izvori

• prepraviti tri točke (...) u trotočje (…), jedan razgodak.

I gdje stoji:

• [nešto, nešto] i/ili/te
• [nešto, nešto]

ukloniti »i« i »te« jer se u uspravnom nabrajanju ne pišu (ista priča ko sa zarezom), a što se »ili« tiče njega u sljedeću natuknicu:

• [nešto, nešto]
• ili [nešto, nešto].

– Croatia 925 (discusión) 20:30, 24. srpnja 2024. (CEST)

Ispravio sam trotočke i knezove, ovo drugo je malo veći posao pa će pričekati malo veću volju za radom, heh. Hvala ti! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 20:46, 24. srpnja 2024. (CEST)

Novine i časopisi

Mislim da je 50 godina apsurdna granica. 15/20 godina je prikladnije, ali i to je puno. Npr. ima mnogo časopisa sa milijunskim nakladama (tijekom povijesti) koji su objavljivali originalne članke, pitanje relevantnosti/značaja/autoriteta autora za diskusiju, koji su izlazili 10-15 god. Ne ulazim u diskusiju o kvaliteti/vrsti tekstova. Npr. časopisi kao Mila koju je valjda svaka treća žena kupovala izlazila oko 15 god ili Moja sudbina i Moja Tajna ili razni auto/moto časopisi, npr. Auto motor i sport ili Auto klub koji su imali i originalne članke i originalna istraživanja, a izlazili manje od 20 god, a čini mi se ne zadovoljavaju ostale smjernice, ali imali milijunske publikacije. Na stranu sadržaj časopisa i naše mišljenje, ljudi su to kupovali u popriličnom broju i imalo je značajnu prisutnost. Ili npr. Start (playboy-style časopis za koji je slikao Sanader i pisali kolumne političari). Treba to dokumentirati. To je dio kulture. Pogotovo ako se uzme u obzir da taj aspekat medija nestaje. Tu su smjernice definitivno prerestriktivne. Setenzatsu.2 (razgovor) 20:48, 24. srpnja 2024. (CEST)

Mislim da bi to spadalo pod: »Dnevne novine i časopisi mogu biti značajni i ako imaju velik broj pretplatnika (oko 2000 ili više) ili ako se pojedinačna izdanja prodaju u većem broju prodavaonica.« Ako su ovi časopisi koje navodiš zaista bili toliko popularni, zvuči potpuno realno da su se prodavali na svakom mogućem kiosku, tobaccu i većem Konzumu. Isto su tako vjerojatno imali velik broj pretplatnika, znatno više od 2000. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:58, 24. srpnja 2024. (CEST)

Slažem se da je 50 godina previše, rekao bih da je npr. Nacional značajan politički tjednik, a izdaje se od 1995. s prekidom između 2012. i 2014. Tako je i Hrvatsko slovo (1995. do 2022.) doprinjelo hrvatskoj kulturi. Po meni je 15 godina prikladnije. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 00:03, 26. srpnja 2024. (CEST)

Treba imati na umu da je to tek jedan od kriterija (»ako upotpunjuju barem jedan od ovih kriterija«). Ako će se nečemu suditi isključivo prema kriteriju dugovječnosti (a ne prema drugim indikacijama kao što je doprinos kulturi), onda bi i trebalo biti osobito visoko; vjerojatno postoje časopisi koji nisu osobito važni po utjecaju na kulturu, ali se ističu po tome koliko su se dugo izdavali. Ostali časopisi/tjednici koji nisu značajni samo prema tome koliko su dugo izlazili mogu biti značajni prema drugim kriterijima, pa predlažem da jedan od vas dvojice prema tome osmisli neki slobodniji kvalitativni kriterij ili da modificiramo "vodeći entitet" u nešto slobodnije, poput "smatran je osobito važnom publikacijom u x području ili x razdoblju". — Hijérovīt | ^þⰁ_č 07:03, 26. srpnja 2024. (CEST)

Mhm. Da sutra izdaju Podnevni list koji brzo postane jako popularan bilo bi šteta čekati više od nekoliko mjeseci, max. godinu za naš članak o njemu. Nacional je dobio članak 2005., ali je hrwiki tek startala; sigurno bi članak imao i 1997. Imamo već i Telegram, portal koji nije toliko star, i mnoge slične. pon_or (razgovor) 16:06, 26. srpnja 2024. (CEST)

Evo meni ne pada na pamet ništa naše šta je išlo 50 god.(Meni su fokus naši časopisi, strani već imaju svoje članke na raznim jezicima, nije, po meni, bitno da ima i na hr) Također, nešto što izlazi 50 godina (ako postoji) imati će relevantnost i po drugim kriterijima. To je jednostavno tako, organski. Imat će svoj neki vrhunac u tom razdoblju. Izuzetak, jedini koji mi pada na pamet bi mogao biti nekakav časopis sa prosječnim križaljkama koji eto jedino po čemu se može izdvojiti je dugovječnost ili telefonski imenik ili možda oglasnik. Tako da i dalje stojim pri tome da je 50 godina puno previše. Promatram to iz hr perspektive, strani časopisi me ne zanimaju u ovom kontekstu. Nemamo ih takvih. Iako to nije jedini kriterij, preekskluzivan je i biti će stvar prijepora oko brisanja, 100%. I 10 god je jako puno za časopis -ako se toliko održi znači da ima popriličnu publiku. Setenzatsu.2 (razgovor) 10:31, 27. srpnja 2024. (CEST)

Kužim; ja sam skoro potpuno razmišljao o manjim stranim časopisima koji su pogodili neku nišu i zbog toga nekako opstaju, a u suprotnome ne bi bili osobito važni. Ne mogu pronaći neki konkretan popis kod nas, ali AZTN objavljuje godišnja istraživanja o prodajama koja ne sadrže rangiranje izvan naj-3 tjednika/dnevnika ili tako negdje, ali najboljih 15 bi bilo super za kriterij ako se može pronaći. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 10:58, 27. srpnja 2024. (CEST)

Možda bi se moglo postaviti dvostruke kriterije? - jedan za naše (koji uglavnom nemaju i neće imati članke na drugim jezicima) i jedan za strane (koji su očigledno već obrađeni i vjerojatno će se raditi o prijevodu? Znam da je ovo poprilično diskutabilno, ali evo rekao sam.Setenzatsu.2 (razgovor) 12:30, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Našao sam na što sam mislio. Nisam baš bio potpuno u pravu. Vodila su se istraživanja, i za mjesečnike i za tjednike: "MEDIApuls, redovno istraživanje čitalačkih navika što ga provodi agencija Ipsos Puls."izvor. Ako bi se moglo doći do tih podataka za duže razdoblje to bi bilo savršenstvo.Setenzatsu.2 (razgovor) 13:21, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Znam da su se vodile liste (barem top 15) najprodavanijih mjesečnika (ako se ne varam na mjesečnoj bazi, ali moguće da sam u krivu i radilo se o godišnjoj bazi). Ne znam vode li se još. Također ne znam da li su se vodile i za tjednike. ???? Ako netko zna neka nas prosvjetli. To bi rješilo dileme. Po meni bi tada bilo dovoljno npr. "Izlazio 5 god i bio barem x puta na listi najprodavanijih tjednika/mjesečnika." Setenzatsu.2 (razgovor) 10:38, 27. srpnja 2024. (CEST)

Našao sam na što sam mislio. Nisam baš bio potpuno u pravu. Vodila su se istraživanja, i za mjesečnike i za tjednike: "MEDIApuls, redovno istraživanje čitalačkih navika što ga provodi agencija Ipsos Puls."izvor. Ako bi se moglo doći do tih podataka za duže razdoblje to bi bilo savršenstvo. Setenzatsu.2 (razgovor) 13:05, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Riješeno — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:46, 18. rujna 2024. (CEST)

Youtuberi i influenceri

te ima ili je imao osobito velik broj gledatelja u odnosu na jezik kojim govori ili teme kojima se bavi.a

Mislim da je ovdje bitnije nego igdje da se stavi čvrsta donja granica. 1mil, 2 mil subscribera,nebitno. (Samo promatrati iz hr perspektive; rijetki van američkog kontinenta pređu 10 mil). Setenzatsu.2 (razgovor) 11:11, 27. srpnja 2024. (CEST)

Ako se stavi čvrsta granica, onda bi si netko to mogao uzeti kao signal da piše spam-članke o nasumičnim YouTube-kanalima koji prijeđu tu granicu ako nađu reportaže o njima u žutom listu, a i morali bismo definirati donju granicu za svaku pojedinu regiju svijeta i jezik. Mislim da to nije potrebno i da nam komplicira život: lakše bi bilo odrediti prema slučaju putem rasprave o brisanju. Ako netko ima 500 000 pretplatnika u svjetskoj niši koja inače ne okuplja puno pozornosti (tipa drvodjelstvo, ne znam), ta osoba može biti značajnija od nekoga tko ima 5 milijuna pretplatnika jer je u periodu od 2 godine isfarmao "metu" na YouTubeu ili Twitchu igrajući popularnu igricu. Potonji će automatski imati više medijske pozornosti i prema tome bi prošao kriterije, iako najvjerojatnije nije enciklopedijski značajan kao takav, dok bi prvi mogao biti jer se uvelike izdvaja iz svoje medijske okoline.

Naravno da bismo tehnički mogli definirati donju granicu za RH po jeziku, ali nam to iz istih razloga nije u interesu. Vidjet će se tko je velika YT osobnost kod nas. Na kraju bismo ionako zaključili da "nije bitno ima li 950 tisuća ili točno 1 000 000 pretplatnika" jer nema smisla blokirati očito značajne osobe zbog brojkice, što opet čini granicu arbitrarnom. Da ne spominjem mogućnost da izgube velik broj pretplatnika zbog nekog skandala. Kužiš problematiku. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 12:05, 27. srpnja 2024. (CEST)

I ja nisam ljubitelj čvrste granice, slažem se. YouTube je u međuvremenu postao jedan od najznačajnijih medija, prošli su oni dani kad su se televizije kuće smijale YouTuberima. Nije moguće postaviti čvrstu granicu po principu: članak možeš dobiti kada pređeš broj od milijun pretplatnika, trenutno imaš samo 700.000 što te čini nebitnim. Kao i po pitanju drugih kriterija, brojke nisu (i ne mogu biti) jedino mjerilo značaja. Pozz! Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 11:30, 28. srpnja 2024. (CEST)

Što je hrwiki?

Što je hrwiki? Je li povijesna, državna, regionalna, opća, dječja, omladinska, botanička? Kakva enciklopedija? „Hrvatska“ je prilično nejasan pojam. Svatko može doprinijeti, ali ne ostaje svačiji doprinos. … „Svi može doprinijeti, ali svačiji doprinos ne mora ostati.“ Dušan Kreheľ (razgovor) 23:56, 29. srpnja 2024. (CEST), —Dušan Kreheľ (razgovor) 23:58, 29. srpnja 2024. (CEST)

Inačica svjetske Wikipedije na hrvatskome jeziku. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:00, 21. kolovoza 2024. (CEST)

Događanja

Ima dosta događanja u RH koja ne zadovoljavaju smjernice (čini mi se), a održavaju se 30,40,50 god. Tu mislim na nekakve "regija" sportske igre, srednjovjekovni festivali i sl. Čini mi se da publika nije ogromna (ali očito dovoljna da se održava redovito), niti da sudjeluju "značajne" osobe. Mislim da to zaslužuje članak. Ja bi stavio neznam, možda održava se 30/40 god" u smjernicu.

edit: primjer: Sportske igre međimurskih umirovljenika, održavaju se od 1980. i okupljaju oko 1000 sudionika. Nije neko vruće natjecanje, ali značajno za regiju. Mislim da zaslužuje upis. Ili Zlatna igla; Tko je uopće čuo za nju pored raznih Cro a portera, ali izuzetno važno događanje za manje dizajnere, cvjećare i sl. koje se održava, vjerujem 40ak godina. Održati se toliko godina, a da se ne živi od novaca HR javnih firmi pokazuje važnost koju imaju i održivost. [Suradnik:Setenzatsu.2|Setenzatsu.2]] (razgovor) 12:48, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Pustit ću još malo u slučaju da netko ima nešto protiv (slobodno sam nadodaj ako nema prigovora u roku nekoliko dana), ali ja sam ZA "barem 30 godina". Događanja s duljom tradicijom svakako zaslužuju članak. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:16, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Riješeno — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:46, 18. rujna 2024. (CEST)

Sportske organizacije

Iz hr perspektive, barem 2000 članova je jako puno. Opet ovisi kako se gleda; ako gledamo npr. klupsko članstvo to je izuzetno puno, ako pak gledamo ljudstvo koje je u tim klubovima, tranzitivno članstvo, onda možda nije. Ovisi o tome da li je nacionalna ili međunarodna organizacija te o broju stanovnika države u slučaju nacionalne organizacije. Setenzatsu.2 (razgovor) 12:52, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Za ovo nisam siguran, pa ću ostaviti drugima koji se bolje snalaze s terminologijom i faktama. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:22, 3. kolovoza 2024. (CEST)

"timovi koji su se plasirali u najboljih 0,25 % u državi ili koji su pobijedili na državnim ili međunarodnim natjecanjima."
"timovi ili pojedinci" bi trebalo stavitiSetenzatsu.2 (razgovor) 12:56, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Slažem se, mislim da tu ne bi bilo prigovora; dodajem! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:20, 3. kolovoza 2024. (CEST)

Kriteriji o eSportovima

Predlažem promijeniti kriterije o eSportovima. Trenutni kriteriji su:

Igrač ili lider u kategoriji nekog eSporta vjerojatno ima enciklopedijsku značajnost ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija na međunarodnim natjecanjima:

• profesionalni je aktivni igrač ili lider (trener, sudac itd.) profesionalno aktivnih igrača
• prepoznat je u više izvora u etabliranim masovnim medijima
• aktivni je igrač ili lider u isključivom svjetskom ili regionalnom natjecanju. Na primjer, kad je riječ o igri StarCraft, taj uvjet ispunjuje WCS Premier League America/Europe/Korea, za igru League of Legends članak zaslužuje LCS, a za Dotu 2 The International.

Predlažem:

1. promijeniti "ako ispunjuje neki od sljedećih kriterija" u "ako ispunjuje oba sljedeća kriterija".
2. ukloniti prvu točku
3. proširiti treću točku da uključuje dio njenog sadržaja i jasnije definira kriterije:

−

* aktivni je igrač ili lider u isključivom svjetskom ili regionalnom natjecanju. Na primjer, kad je riječ o igri ''[[StarCraft]]'', taj uvjet ispunjuje WCS Premier League America/Europe/Korea, za igru ''[[League of Legends]]'' članak zaslužuje LCS, a za ''[[Dota 2|Dotu 2]]'' The International.

+

* profesionalni je igrač ili lider (trener, analitičar i sl.) profesionalnih igrača koji su mogli ili mogu prisustvovati na zatvorenom svjetskom natjecanju ili regionalnom natjecanju koje omogućuje plasiranje na svjetsko prvenstvo, kao i njihove organizacije. Na primjer, uvjet ispunjuju svi timovi (i njihovi igrači) koji imaju priliku kvalificirati se na WCS Premier League America/Europe/Korea (''[[StarCraft]]''), ''Mid-Season Invitational'' i ''World Championship'' (''[[League of Legends]]'') ili ''The International'' (''[[Dota 2]]'').

Puni tekst nakon predloženih izmjena bio bi:

Igrač ili lider u kategoriji nekog eSporta vjerojatno ima enciklopedijsku značajnost ako ispunjuje oba sljedeća kriterija na međunarodnim natjecanjima:

• prepoznat je u više izvora u etabliranim masovnim medijima
• profesionalni je igrač ili lider (trener, analitičar i sl.) profesionalnih igrača koji su mogli ili mogu prisustvovati na zatvorenom svjetskom natjecanju ili regionalnom natjecanju koje omogućuje plasiranje na svjetsko prvenstvo, kao i njihove organizacije.

Na primjer, uvjet ispunjuju svi timovi (i njihovi igrači) koji imaju priliku kvalificirati se na WCS Premier League America/Europe/Korea (StarCraft), Mid-Season Invitational i World Championship (League of Legends) ili The International (Dota 2).

Ove izmjene dopuštaju članke samo o igračima i organizacijama koji sudjeluju na samom vrhu svojih igara, a ne uključuju natjecatelje sporednih regionalnih liga i turnira. Izmijenjeni kriteriji također dopuštaju članke o timovima i igračima koji su svojevremeno pisali povijest svjetskih natjecanja ali više se aktivno ne bave eSportom. —Ivi104 18:25, 9. rujna 2024. (CEST)

ZA Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 23:25, 9. rujna 2024. (CEST)

ZA — Hijérovīt | ^þⰁ_č 12:32, 18. rujna 2024. (CEST)

Što je s građevinama, proizvodima, vojnim temama i temama o pravopisu, gramatici, poslovicama i izrekama?

Ako mi je promaklo, ispravite me, ali nisam našao kamo spadaju građevine (dvorci, palače, tvrđave, tornjevi i dr.), zatim proizvodi (od rudača, preko sirovina do gotovih artikala (odjeća, strojevi, vozila i dr.), pa vojne teme (ratovi, bitke, opsade, vojni pohodi, vrste oružja i dr.), kao i teme iz jezika, medicine i joše neke. --Silverije 23:59, 7. listopada 2024. (CET)

@Silverije Građevine i slično pokriveni su u odjeljku o geografiji/zemljopisu, roba isto ima podnaslov u odjeljku o tvrtkama. Većina ostalog navedenog mislim da nema neka ograničenja u dosadašnjoj praksi, a i ne vidim razloga da ih uvedemo. Sve u jeziku, medicini, ratu je po svojoj prirodi značajno. Prepreke postoje jedino kod navođenja izvora, što je obično više nego dovoljno. Ako ne postoji razuman sekundarni izvor (odnosno više njih) o nekom modelu auta, tipu motora, bitci, oružju, lingivstičkoj teoriji ili medicinskoj proceduri, onda ne može biti na Wikipediji bez obzira na sve. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 13:09, 8. listopada 2024. (CEST)

@Hijérovīt, nisam siguran da građevine i zemljopis imaju puno toga zajedničkog, kao niti proizvodi, odnosno roba (koji su izrađeni iz nekog materijala) s tvrtkama (koje su pravne ili fizičke OSOBE). Oni su samo djelomično povezani, pa bi bilo dobro da se eksplicitno navedu odvojeno. Naravno da moraju biti zadovoljena pravila značajnosti, odnosno relevantnosti, provjerljivosti i vjerodostojnosti. --Silverije 00:09, 9. listopada 2024. (CET)

@Silverije S obzirom na organizaciju teksta, ne znam može li se (izvorno je prevedeno sa svwiki), iako se slažem da bi bilo idealno da sve bude vidljivo iz popisa naslova. Kako bilo, organizacija se uvijek može naknadno srediti bez puno muke. Imat ću to na umu kad ću ići još prtljati po tekstu, hvala ti! — Hijérovīt | ^þⰁ_č 19:10, 9. listopada 2024. (CEST)

Da, @Silverije je u pravu. Građevine mogu imati povijesni značaj, ali ne moraju. Dakle, nisu i ne mogu isklj. biti zemljopisna/povijesna tema, već iznad svega arhitektonska. Isto važi za proizvode, npr. Vegeta je možda jedan od najpoznatijih Podravkinih proizvoda i faktički se povezuje sa samom tvrtkom (kao i kokošja juhica), ali nije zasebna tvrtka – već jednostavno proizvod koji je jako poznat i zaslužuje zaseban članak. —Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:04, 20. listopada 2024. (CEST)

Ratovi i bitke većinom svrstavamo u skupinu članaka o (vojnoj) povijesti, dok suvremene bitke i ratove tretiramo kao aktualne događaje. —Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 21:06, 20. listopada 2024. (CEST)

@Koreanovsky Smatram da je dio o zemljopisu (u kojemu su utkane i građevine, ceste, trgovi itd.) dovoljno razrađen. Postoje zasebni kulturni i upravni kriteriji, a također postoji i "građevine i mjesta koji se ističu po svojoj arhitekturi prema kriterijima za umjetnine". Tu, dakle, nema problema. Također imamo popis izričito izuzetih tema, gdje se izričito isključuju npr. "pojedinačne trgovine, ustanove, građevine ili druge nekretnine" koje "nemaju neku osobitu povijesnu, kulturnu ili drugu važnost".

Usto, proizvodi nisu identificirani kao tvrtke, već je njihov zaseban kriterij tek grupiran s onim za tvrtke – bez ikakvih sličnosti tih dvaju kriterija. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:33, 20. listopada 2024. (CEST)

Kako zaključiti ovu raspravu?

Predlažem da zaključimo sve za što postoji zaključak. Za neke rasprave još ne postoji zaključak, možemo ih izdvojiti u zaseban WP:ZK. Sve ostalo možemo učvrstiti u WP:KRZNA. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 20:58, 20. listopada 2024. (CEST)

Slažem se. Ako me sjećanje služi, ostali su upitni jedino klasični sportaši i tvrtke. Umjesto tih odjeljaka možemo postaviti neki predložak da će se nadodati kasnije (ili umetnuti tradicijske kriterije koje već koristimo, npr. "bar jedna utakmica u prvoj ligi", a o ostatku raspraviti). — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:27, 20. listopada 2024. (CEST)

Može se dodati neki predložak da se radi o predloženim kriterijima o kojima se još raspravlja, čisto da se zna. Šteta pobrisati. Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 22:02, 21. listopada 2024. (CEST)