Prijeđi na sadržaj

Unsko-sanska županija

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s USŽ)
Unsko-sanska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
položaj Unsko-sanske županije
općine/gradovi Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša
sjedište Bihać
osnovana 12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade Nijaz Hušić (SDA)
površina
 - ukupno 4125 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.) 273 261
 - gustoća 66,25/km2
pripadnost Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona UTC +1

Unsko-sanska županija (boš. Unsko-sanski kanton) prva je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a ime je dobila po rijekama Uni i Sani koje kroz nju protječu. Županijsko središte je grad Bihać.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Područje Unsko – sanske županije zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine s ukupnom površinom od 4.841 km2 ili 8,2 % ukupne površine BiH. Na tom prostoru živi oko 273 261 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2013. Sjedište županije je u Bihaću. Županija ima izuzetno povoljan geoprometni položaj, jer zauzima prostor na pravcu osnovnih koridora Zapadna EuropaMediteran - Bliski Istok.

Izuzetno je dobro komunikacijski povezana s Republikom Hrvatskom, a time i ostalim zemljama Europe. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga je vezala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom.

Željezničkom prugom i magistralnim putem (330 km) Unsko – sanska županija je povezana sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U morfološkoj strukturi područja ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravnice i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Ovo područje je pod utjecajem umjereno – kontinentalne klime.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Administrativna podjela

[uredi | uredi kôd]

Sjedište Županije nalazi se u Bihaću.

Županija obuhvaća osam općina:

Prirodni resursi

[uredi | uredi kôd]

Unsko-sanska županija ima:

  • veoma povoljan geoprometni položaj
  • vode koje imaju značajan potencijal za višenamjensko korištenje;
  • zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajan temelj za proizvodnju;
  • prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
  • klimu koja je povoljna za razvitak mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine

[uredi | uredi kôd]

Poljoprivredne površine su približno jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski faktor predstavljaju dobar temelj za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupne poljoprivredne površine iznose 196.308 ha, od čega su oranice i bašte 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha i voćnjaci 2.615 ha. Značajne površine koje se tretiraju kao neobradive (32,2 %), uz programska ulaganja mogu se pretvoriti u obradiva zemljišta, tako da ovo područje može dati vrlo značajan doprinos u proizvodnji hrane. Inače, zbog ekoloških uvjeta, Ujedninjeni narodi su ovo područje službeno proglasili područjem na kojem se može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine

[uredi | uredi kôd]

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri opredjeljuju i ekonomsku strukturu ove županije doprinose edafski i orografski faktori koji su prisutni na ovome terenu. Prema stručnim procjenama, ove su šume s većim postotkom drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m3 dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Šume su jedno od najvećih bogatstava Unsko – sanske županije. Ukupne šumske površine su 190.880 ha, od čega su visoke šume 85.899 ha, niske šume 86.234 ha i goleti 18.747 ha. Šumarstvo i prerada drveta na ovome području imaju dosta dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijeni kapaciteti za preradu drveta.

Mineralne sirovine

[uredi | uredi kôd]

Područje županije po svojoj geološkoj građi predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stupanj geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog ugljena na području Sanskog Mosta (Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina koje se koriste u proizvodnji građevinskih materijala. Na području županije pored velikog broja izvora pitke vode, nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote

[uredi | uredi kôd]

Značajno bogastvo županije čine prirodne ljepote, jer ovo područje obiluje rijekama, manjim i većim vodotocima, toplim izvorima, pećinama i šumama. Županija obiluje i kulturno - povijesnim spomenicima. Ove značajne prirodne i kulturne vrijednosti odlikuju se izvornošću, raznovrsnošću, specifičnošću i atraktivnošću.

Među kulturno -povijesnim spomenicima nalazi se i Stari grad Ostrovica

Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost prometnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata mogu doprinijeti boljem korištenju ovog prirodnog resursa i razvoju tranzitnog turizma, te predstavljaju temelj za razvoj boravišnog i izletničkog turizma.

Atraktivne rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana, bogatstvo šuma, termomineralni izvori i ostale turističke pogodnosti ovog kraja, također doprinose turističkoj ponudi.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Područje Unsko – sanske županije naseljeno je od davnina, što potvrđuju razni ostaci iskopina iz predpovijesnog (ilirskog) i ranog povijesnog (rimskog) doba. Ukupan broj prisutnog stanovništva, procjena 30. lipnja 2001.g. je 305.049 stanovnika.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

U gospodarskoj strukturi Unsko-sanske županije zastupljene su sljedeće gospodarske oblasti:

Zaposlenost

[uredi | uredi kôd]

Stopa zaposlenosti / računata prema standardima ILO / iznosila je u prosincu 2001.godine 15,7%, a stopa nezaposlenosti 46,6 %.

Vodoopskrba

[uredi | uredi kôd]

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sustav kojima se upravlja neovisno od drugih. Vodovodna mreža je dosta devastirana, tako da se gubitci vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da ovo područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno osigurati vodu za stanovništvo i industriju.

Promet

[uredi | uredi kôd]

Na području županije imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih puteva, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih puteva ( 290 km asfaltirano). Unska pruga (Bosanski Novi – Bihać – Knin ) u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prevoz robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna –Martin Brod. Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojna zračna luka “Željava”, na granici s R. Hrvatskom, bila je prije rata veoma moderna sa svim tehničkim karakteristikama, a tijekom rata je vrlo oštećena i sva navigacijska oprema je opljačkana, te zračna luka “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.

Elektroenergetski sustav

[uredi | uredi kôd]

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije u Unsko-sanskoj županiji je 8,5 MW i daju je hidroelektrane “Krušnica” ( 0,5 MW) i HE “Una-Kostela” (8 MW). U županiji je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u tijeku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana. Županija ima napajanje električnom energijom s četiri strane: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać dalekovod 110 KV D.Lapac- K.Vakuf - Bihać te K.Vakuf - Bos.Petrovac- Ključ - S.Most dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor - Bos. Krupa – Bihać, ali je još uvijek neizvjesno kada će ovaj dalekovod biti saniran na području Republike Srpske. U svrhu osiguranja dvostranog napajanja električnom energijom općina zapadnog dijela županije, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bos. Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bos. Krupa – Bužim. Distributivna mreža srednje naponske razine 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV je sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju. Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Svaki peti stanovnik županije je ili učenik ili student. Sveučilište u Bihaću, koje je otvoreno 1997. godine, ima 7 fakulteta:

  • Tehnički fakultet
  • Ekonomski
  • Pravni
  • Bio – tehnički
  • Pedagoški
  • Viša- medicinska škola
  • Islamska-pedagoška akademija

Carinske uprave

[uredi | uredi kôd]

Na području županije, odlukom nadležnih državnih organa, otvorena su dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet: Izačić i Velika Kladuša, te za međunarodni cestovni putnički promet prijelaz Užljebić – Ripač. U Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu organiziran je rad službe Carinske uprave Federacije BiH: Carinska ispostava Bihać, Carinska ispostava Velika Kladuša i Carinska ispostava Sanski Most.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]