Prijeđi na sadržaj

Slovenci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Slovenci u Hrvatskoj
Slovenci na Hrvaškem
Ukupno pripadnika
10.517[1]
Važnija područja naseljavanja
Grad Zagreb 3.225
Primorsko-goranska županija 2.300
Istarska županija 1.793
Splitsko-dalmatinska županija 575
Zagrebačka županija 527
Jezik
Slovenski jezik / Hrvatski jezik
Vjeroispovijest(i)
Katolici

Slovenci u Hrvatskoj (slovenski: Slovenci na Hrvaškem) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 10.517 Slovenaca, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Kultura

[uredi | uredi kôd]

U Karlovcu pri Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" djeluje Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj.[2]

Udruge

[uredi | uredi kôd]
  • Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom, Zagreb
  • Kulturno-prosvjetno društvo Slovenski dom Bazovica, Rijeka
  • Slovensko kulturno društvo Triglav, Split
  • Društvo Slovenaca Dr. France Prešeren, Šibenik
  • Slovensko kulturno društvo Lipa, Dubrovnik
  • Slovensko kulturno društvo Lipa, Zadar
  • Slovensko kulturno društvo Istra, Pula
  • Slovensko kulturno umjetnicko društvo Snežnik, Lovran
  • Društvo slovenaca Labin, Labin
  • Kulturno društvo Slovenski dom Karlovac, Karlovac
  • Slovensko kulturno društvo Stanko Vraz, Osijek
  • Slovensko kulturno društvo "Oljka", Poreč

Kretanje broja Slovenaca

[uredi | uredi kôd]
Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Slovenaca
Savska i Primorska banovina (kasnije Banovina hrvatska) 1931. 37.066
Narodna Republika Hrvatska 1948 38.734
1953. 43.482
1961. 39.103
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 32.497
1981. 25.360
Republika Hrvatska 1991. 22.376
2001. 13.173
2011. 10.517
(Statistički zavod Hrvatske)[3]

Popis stanovništva 2001. godine

[uredi | uredi kôd]
Županija Slovenaca Ukupni postotak
Grad Zagreb 3.225 0,41%
Primorsko-goranska 2.883 0,94%
Istarska 2.020 0,98%
Splitsko-dalmatinska 746 0,16%
Zagrebačka 601 0,19%
Varaždinska 562 0,30%
Međimurska 522 0,44%
Osječko-baranjska 480 0,15%
Krapinsko-zagorska 439 0,31%
Karlovačka 340 0,24%
Zadarska 267 0,16%
Sisačko-moslavačka 181 0,12%
Dubrovačko-neretvanska 163 0,13%
Šibensko-kninska 143 0,13%
Koprivničko-križevačka 131 0,11%
Bjelovarsko-biogorska 120 0,09%
Brodsko-posavska 93 0,05%
Vukovarsko-srijemska 92 0,04%
Virovitičko-podravska 67 0,07%
Požeško-slavonska 59 0,07%
Ličko-senjska 39 0,07%
Ukupno 13.173 0,3%
(Popis stanovništva 2001. godine)[4]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Poznati Slovenci u Hrvatskoj i osobe sa slovenskim podrijetlom.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
  3. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  4. Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2015. Pristupljeno 4. prosinca 2009.
  5. a b c Maja Polić, Slovenski svećenik Franjo Ravnik kao hrvatski narodni preporoditelj, Croatica Christiana Periodica, Vol.34 No.65 Lipanj 2010., s.68
  6. Davorin Rudolf: Hrvatska tone u politički bezdanArhivirana inačica izvorne stranice od 15. listopada 2012. (Wayback Machine), razgovarao Andrija Tunjić, Vijenac, broj 482-483, 6. rujna 2012.
  7. Mišo Cvijanović: Pero Kvrgić: Htio sam biti liječnik a postao glumac pa liječim duše umjesto tijela, Novi list, 4. ožujka 2012.
    "Mama Julijana je bila Slovenka, a prije je živjela u Klagenfurtu (Celovcu) u Austriji...Bila je konobarica i tu je upoznala oca, oženili su se i otac je u Moravicama u najam uzeo kolodvorsku restauraciju. Bio je Srbin, Kordunaš, porijeklom iz Veljuna...".
  8. Irena Turk Vukić: Kukuljevićeva ulica, KAfotka
  9. Silvin Jerman: Miroslav Miro Blejc : slovenski prvak v hrvaškem motokrosuArhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) Odmev, glasilu kulturno prosvetnega društva slovenski dom "ODMEV", travanj 2010., str. 16.. Blejc je na naslovnici.
  10. slovenci.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2016. (Wayback Machine), "18.12.2013. u 19 h, Slovenski dom: Izložba slika fra Janka Ambroza Testena", objavljeno 18. prosinca 2013., pristupljeno 14. lipnja 2016.
  11. Vladimir Lončarević, Udivljenje vjerom Ambroza Testena, Glas Koncila (tiskovno izdanje), rubrika "Katolički oblikovatelji kulture", broj 21 (2187), objavljeno 22. svibnja 2016., str. 21
  12. akademija-art.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 10. kolovoza 2016. (Wayback Machine), "Slikar Ambrozi galerija Testen", objavljeno 2011. godine (nepoznat točan nadnevak), pristupljeno 14. lipnja 2016.
  13. Denis Derk: Preminuo Vasilije Jordan, jedan od najvećih hrvatskih slikara, Večernji list. 12. ožujka 2019. Pristupljeno 14. ožujka 2019.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]