Prijeđi na sadržaj

Poljaci u Hrvatskoj

Izvor: Wikipedija
Poljaci u Hrvatskoj
Ukupno pripadnika
672[1]
Važnija područja naseljavanja
Grad Zagreb 166
Splitsko-dalmatinska županija 85
Primorsko-goranska županija 74
Istarska županija 60
Osječko-baranjska županija 38
Zadarska županija 37
Jezik
Hrvatski jezik - Poljski jezik
Povezane etničke skupine
Ukrajinci u Hrvatskoj, Rusini u Hrvatskoj

Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 672 Poljaka, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Udruge

[uredi | uredi kôd]
  • Poljska kulturna udruga "Mikolaj Kopernik" Zagreb

(Vokalni ansambl „ M.Kopernik“; Plesni ansambl Poljske kulturne udruge ″M. Kopernik″)

  • Poljska kulturna udruga "Fryderyk Chopin", Rijeka
  • Poljska kulturna udruga "Polonez", Kaštel Stari
  • Poljska kulturna udruga "Wisła", Osijek
  • Poljsko prosvjetno društvo, Zagreb

Kretanje broja Poljaka

[uredi | uredi kôd]
Službeni naziv Hrvatske Godina Broj Poljaka
- 1931. 4.103
Narodna Republika Hrvatska 1948 27.830*
1953. 1.575
1961. 1.151
Socijalistička Republika Hrvatska 1971. 819
1981. 758
Republika Hrvatska 1991. 679
2001. 567
2011. 672
(Statistički zavod Hrvatske)[2]
  • Napomena: U popisu stanovništva 1948. godine bilježeni u okviru podataka za ostale.

Popis stanovništva 2001. godine

[uredi | uredi kôd]
Županija Poljaka Ukupni postotak
Grad Zagreb 133 23,46%
Primorsko-goranska 68 11,99%
Splitsko-dalmatinska županija 62 10,94%
Brodsko-posavska 36 6,35%
Istarska 35 6,17%
Vukovarsko-srijemska 32 5,64%
Osječko-baranjska 32 5,64%
Zagrebačka 29 5,12%
Zadarska 27 4,76%
Sisačko-moslavačka 19 3,35%
Karlovačka 15 2,64%
Dubrovačko-neretvanska 14 2,47%
Šibensko-kninska 13 2,29%
Varaždinska 12 2,12%
Bjelovarsko-bilogorska 10 1,77%
Požeško-slavonska 10 1,77%
Koprivničko-križevačka 9 1,59%
Krapinsko-zagorska 6 1,06%
Međimurska 3 0,53%
Ličko-senjska 1 0,18%
Virovitičko-podravska 1 0,18%
Ukupno 567 100%
(Popis stanovništva 2001. godine)[3]

Poznati Poljaci i osobe poljskoga podrijetla u Hrvatskoj

[uredi | uredi kôd]

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]
  • U drugoj polovici 19. stoljeća u Hrvatskoj je živio i djelovao poljski inženjer Jan Szczepaniak. Radio je na izgradnji željeznice u Istri i savskih nasipa, za što je odlikovan zlatnim križem zasluga. Godine 1880. zaposlio se u gradskoj upravi Zagreba i svjedočio velikom potresu koji je pogodio hrvatsku metropolu. Izabran je u Gradjevno-eksekutivni odbor koji je procjenjivao i otklanjao štetu, da bi potom skupljao podatke o potresu u znanstvene svrhe. O tom je potresu održao izlaganja u Varšavi i Krakovu i prihod od njih uplatio žrtvama te prirodne katastrofe.[6]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Popis stanovništva 2011. godine
  2. Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
  3. Popis stanovništva 2001. godine. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 11. listopada 2009.
  4. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2008. (Wayback Machine) Mladen Švab, Uzleti jednoga zmaja: U povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.), Vijenac,br. 150.Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. veljače 2012. (Wayback Machine), prosinac 1999., preuzeto 22. rujna 2012.
  5. Četiri duhovna zvanja iz jedne obitelji
  6. Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]