Prijeđi na sadržaj

Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o suvremenoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Bjelovarska županija i Bjelovarsko-križevačka županija.
Bjelovarsko-bilogorska županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Bjelovar
Površina 2640 km2
Broj stanovnika (2021.) 101.879 stanovnika
Gustoća stanovništva 38,59 stan./km2
Broj gradova 5
Broj općina 18
Broj naselja 323
ISO 3166-2:HR HR-07
Pozivni broj +385 (0)43
Župan Marko Marušić[1]
Dan županije 8. lipnja
Službene stranice http://bbz.hr/
Portal Hrvatske

Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Hrvatske. U gospodarskom smislu najjača poljoprivredna županija u Hrvatskoj.

Administrativna podjela i stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 18 općina.

Katedrala Sv. Terezije Avilske u Bjelovaru.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Dobno-spolna piramida Bjelovarsko-bilogorske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
Dobno-spolna piramida Bjelovarsko-bilogorske županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.879 žitelja (2,63 % stanovništva Hrvatske) s prosječnom gustoćom naseljenosti od 38,59 stanovnika/km².

Bjelovarsko-bilogorska županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
84893
95981
101420
130901
150825
163039
162453
173597
166485
170651
167599
157811
149551
144042
133084
119764
101879
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav 2001. je bio sljedeći: Hrvati 82,6 %, Srbi 7,1 %, Česi 5,3 %, Mađari 0,9 %, te ostali.

Današnje županijsko ozemlje je 1991. obuhvaćalo općine, koje su imale 144 042 žitelja, a etnički sastav je bio: Hrvati 67,9 %, Srbi 16,1 %, Česi 5,8 % i drugi.

U ovoj županiji živi najviše pripadnika češke nacionalne manjine u Hrvatskoj te je stoga u njoj (Daruvar, Grubišno Polje) središte zbivanja za navedenu narodnosnu zajednicu.

Županijska uprava

[uredi | uredi kôd]

Trenutačni župan je Marko Marušić, zamjenica je Marija Jungić.

Popis župana

[uredi | uredi kôd]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Rijeka Česma kod Narte.

Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu skupine županija središnjega područja Hrvatske. Na sjeveru graniči s Koprivničko-križevačkom, na sjeveroistoku s Virovitičko-podravskom, na jugu sa Sisačko-moslavačkom i na zapadu sa Zagrebačkom županijom., na jugoistoku s Požeško-slavonskom županijom. Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru (sjeverno i sjeveroistočno), rubne masive Papuka i Ravne gore (istočno), Moslavačku goru (jugozapadno), i dolina rijeka Česme i Ilove (zapadno, središnje i južno).

Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima površinu od 2652 km², što je 3,03 % od ukupne površine Hrvatske i na njenom području obitava 101.879 žitelja prema popisu iz 2021. godine. Središte županije je grad Bjelovar. Bjelovar je političko, kulturno i gospodarsko središte županije i u njemu se nalaze mnogobrojne institucije koje svojim aktivnim djelovanjem daju primjeren značaj gradu. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje, koji svojim posebnostima i specifičnostima u gospodarskom i društvenom životu daju cjelovitu sliku područja Bjelovarsko-bilogorske županije. U sastavu županije nalazi se i 18 općina u kojima se čine značajni napori da se oživi i ojača gospodarski potencijal i obogati društveni život.

Kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju teku sljedeće rijeke:

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području. Pitomi krajevi i srdačni ljudi pružaju odlične uvjete za ugostiteljsko-turističku ponudu usmjerenu na zdravstveno-rekreativni turizam, lovni s nizom odličnih i kvalitetnih lovišta, ribolovni turizam, seoski i niz drugih vidova odmora, rekreacije i zabave. Temeljno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, bitnom preduvjetu razvoja poljodjelstva, naročito stočarstva, razvila se proizvodnja ratarskih kultura namijenjenih stočarstvu i proizvodnji žitarica i industrijskoga bilja. Do sada nedovoljno korištenim resursima u voćarstvu i vinogradarstvu počinje se pridavati veći značaj. U stočarskoj proizvodnji najvažnije je govedarstvo, pretežno simentalske pasmine, a takvo udomaćeno mesno-mliječno govedo rasadište je rasplodnog materijala u govedarstvu Hrvatske i snažna sirovinska osnova razvijene mljekarske i mesoprerađivačke industrije županije.

Značajna je i svinjogojska proizvodnja na bazi krmača i suprasnih nazimica kao sirovinska osnovica za mesoprerađivačku industriju. Znatni su i kapaciteti u proizvodnji konzumnih jaja i brojlera, a u porastu je i uzgoj ovaca i koza, dok je konjogojstvo svedeno na minimalan broj grla. U županiji postoje značajne površine kvalitetnih ribnjaka slatkovodne ribe, a posebno je razvijena proizvodnja šarana.

Najsnažniji dio prehrambene industrije je proizvodnja i prerada mlijeka. Tako mljekare svojom godišnjom proizvodnjom prerade više od 50% ukupne predade mlijeka u Hrvatskoj. Uz proizvodnju pasteriziranog mlijeka proizvode se i razni mliječni proizvodi od kojih se naročito ističu neke poznate robne marke sireva.

Osim mljekarske industrije značajni su kapaciteti mlinske i konditorske industrije, zatim prerade mesa i ribe, prerade krumpira, te proizvodnja tjestenine. Proizvodnja kvalitetnog piva temelji se na poznatoj češkoj tradiciji, a ljubitelji dobre kapljice mogu uživati u kvalitetnim vinima kojih je svakim danom sve više.

Također je važna gospodarska grana županije, zasnovana na bogatom i raznovrsnom fondu kvalitetnih šuma s visokom zastupljenošću hrasta i bukve, drvoprerađivačka industrija sa znatnim kapacitetima u proizvodnji piljene građe i ploča, proizvodnji šperploča, furnira, iverice, masivnog i pločastog namještaja, parketa, drvne galanterije i drugih proizvoda.

S dugogodišnjom tradicijom tekstilna je industrija, s nizom poznatih proizvođača gotovih tekstilnih proizvoda, svojom kvalitetom i praćenjem modnih trendova visoko pozicionirani subjekt u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije i Hrvatske.

Industrija prerade metala raspolaže značajnim proizvodnim mogućnostima. Instalirani su ljevaonički kapaciteti nodularnog i sivog lijeva, dorada i obrada proizvoda od žice, a strojogradnja je specijalizirana za proizvodnju strojeva za ciglarstvo i pivarstvo, uključujući proizvodnju automobilskih prikolica i traktora. „Fenor” iz Nove Rače bio je najznačajnija tvornica opruga u bivšoj Jugoslaviji s više od 550 zaposlenih.

Geoprometni položaj županije povoljno utječe na razvoj cestovnoga prometa, pa tako dolazi do stalnog povećanja broja prometnih tvrtki, koje svojim suvremenim vozilima prevoze robu i putnike gotovo u svim pravcima.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije prepuno je bogate povijesti i tradicije koja seže i u vrijeme prije rimskog doba. U muzejima i crkvama čuvaju se dragocjenosti kao dokazi postojanja, trajanja i čuvanja života na ovom području. Na svakom koraku isprepliću se prošlost i sadašnjost. Tu je nezaobilazna Terezijana kao uspomena na caricu Mariju Tereziju koja je carskim dekretom osnovala grad Bjelovar, Međunarodni stočarski i gospodarski sajam, najveći takve vrste u Hrvatskoj, Vinodar, izložba vina, Dožinky, žetvene svečanosti Čeha, Smotra pučkoga teatra, festival Djeca, radost, pjesma, međunarodni supermaraton Zagreb-Čazma, motokros u Podgariću, konjički turnir u Bereku i brojne sportske priredbe te Sirač poznat po manifestaciji Dani šljiva i rakija u Siraču na kojoj se predstavljaju svi proizvodi od šljiva, te kulturno-umjetničkim programom, popraćenim glazbom i nastupima domaćih glazbenika. Bjelovar je kolijevka rukometa u Hrvatskoj.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novoj Rači

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bjelovarsko-bilogorska županija

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Župan. Bjelovarsko-bilogorska županija. Pristupljeno 29. lipnja 2021.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.