Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. – 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]
|
|
Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
---|---|---|---|
Trpimirovići | |||
Tomislav | oko 925. – oko 928. | Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo.[3] Papa Ivan X. 925. godine naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[4] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[5] | |
Trpimir II. | oko 928. – oko 935. | Vjerojatno Tomislavov brat.[4] | |
Krešimir I. | oko 935. – oko 945. | Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko Kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[4] | |
Miroslav | oko 945. – 949. | U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[3] | |
Mihajlo Krešimir II. | 949. – oko 969. | Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena Slavna.[6]
Jelena Slavna je vladala nekoliko godina kao regentkinja kralja Stjepana Držislava. | |
Stjepan Držislav | oko 969. – oko 997. | Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava. | |
Svetoslav Suronja | oko 997. – oko 1000. | Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali. | |
Krešimir III. | oko 1000. – oko 1030. | Vladao s bratom Gojslavom (oko 1000. – oko 1020.) | |
Stjepan I. | oko 1030. – 1058. | Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom.[6] | |
Petar Krešimir IV. | 1058. – 1074. | U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretvane, utemeljio Šibenik.[3] | |
Dmitar Zvonimir | 1075. – 1089. | Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava.[6] | |
Stjepan II. | 1089. – 1091. | Posljednji Trpimirović. | |
Svačići (Snačići) | |||
Petar Snačić | 1093. – 1097. | Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[4] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretvanskog kneza Slavca.[3] |
Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[6] Ugarski vladari navedeni su s hrvatskim rednim brojevima.
Ime Vladavina |
Portret | Grb | Rođenje Roditelji |
Ženidba Potomstvo |
Smrt | Opaska |
---|---|---|---|---|---|---|
Koloman 17. svibnja 1102. – 3. veljače 1116. |
1070./1074. Gejza I. i Sofija |
(1) Felicija Sicilska 1097 četvero djece (2) Eufemija Kijevska 1104 jedno dijete |
3. veljače 1116. 42 – 46 godina |
sin od brata od žene od Dmitra Zvonimira | ||
Stjepan II. 3. veljače 1116. – 1. ožujka 1131. |
1101. Koloman i Felicija Sicilska |
Kristina Kapuanska bez potomstva |
1. ožujka 1131. 30 godina |
sin od Kolomana | ||
Bela II. Slijepi 1. ožujka 1131. – 13. veljače 1141. |
1109. Almoš Ugarski i Predslava Kijevska |
Jelena Vukanović 28. travnja 1127. šestero djece |
13. veljače 1141. 32 godine |
bratić od Stjepana II. | ||
Gejza II. 13. veljače 1141. – 31. svibnja 1162. |
1130. Bela I. i Jelena Vukanović |
Eufrozina Kijevska 1146. sedmero djece |
31. svibnja 1162. 32 godine |
sin od Bele II. | ||
Stjepan III. 31. svibnja 1162. lipanj 1162. |
1147. Gejza I. i Eufrozina Kijevska |
Agneza Austrijska 1168. jedno dijete |
4. ožujka 1172. 25 godina |
sin od Gejze II. | ||
Ladislav II. lipanj 1162. – 14. siječnja 1163. |
1131. Bela I. i Jelena Vukanović |
Judita Poljska 1097 jedno dijete |
14. siječnja 1163. 32 godine |
brat od Gejze II. | ||
Stjepan IV. 27. siječnja 1163. – 19. lipnja 1163. |
1133. Bela I. i Jelena Vukanović |
Marija Komnena 1156. bez potomstva |
11. travnja 1165. Zemun 32 godine |
brat od Gejze II. | ||
Bela III. 4. ožujka 1172. – 23. travnja 1196. |
1148. Gejza I. i Eufrozina Kijevska |
(1) Agneza Antiohijska 1172. šestero djece (2) Margareta Francuska 1186. bez potomstva |
23. travnja 1196. 48 godina |
sin od Gejze II. | ||
Emerik 23. travnja 1196. – 30. studenoga 1204. |
1174. Bela II. i Ana od Chatillona |
(1) Konstanca Aragonska 1198. jedno dijete |
30. studenoga 1204. 30 godina |
sin od Bele III. | ||
Ladislav III. 30. studenoga 1204. – 7. svibnja 1205. |
1199. Emerik i Konstanca Aragonska |
neoženjen | 7. svibnja 1205. 5 – 6 godina |
sin od Emerika | ||
Andrija I. 7. svibnja 1205. – 21. rujna 1235. |
1177. Bela II. i Ana od Chatillona |
(1) Gertruda Meranska 1203. petero djece (2) Jolanda de Courtenay 1215 jedno dijete (3) Beatrice d'Este 14. svibnja 1234. jedno dijete |
21. rujna 1235. 58 godina |
sin od Bele III. | ||
Bela IV. 21. rujna 1235. – 3. svibnja 1270. |
29. studenoga 1206. Andrija I. i Gertruda Meranska |
Marija Laskaris 1218. desetero djece |
3. svibnja 1270. Margitin otok 63 godine |
sin od Andrije I. | ||
Stjepan V. 3. svibnja 1270. – 6. kolovoza 1272. |
18. listopada 1239. Bela III. i Marija Laskaris |
Elizabeta Kumanska 1253. šestero djece |
6. kolovoza 1272. 33 godine |
sin od Bele IV. | ||
Ladislav IV. Kumanac 6. kolovoza 1272. – 10. srpnja 1290 |
5. kolovoza 1262. Stjepan VI. i Elizabeta Kumanska |
(1) Elizabeta Sicilska 1272. bez potomstva |
10. srpnja 1290. Körösszeg 27 godina |
sin od Stjepana V. | ||
Andrija III. Mlečanin 10. srpnja 1290. – 14. siječnja 1301. |
1265. Stjepan Postum i Tomasina Morosini |
(1) Fenena Kujavska 1290. jedno dijete (2) Agneza Austrijska 13. veljače 1296 bez potomstva |
14. siječnja 1301. Budim 35 – 36 godina |
bratić od Andrije III. |
Ime Vladavina |
Portret | Grb | Rođenje Roditelji |
Ženidba Potomstvo |
Smrt | Opaska |
---|---|---|---|---|---|---|
Karlo I. Karlo Robert 14. siječnja 1301. – 16. srpnja 1342. |
1288. Napulj Karlo Martel i Klemencija Habsburška |
(1) Marija Bitonska 1306. bez potomstva (2) Beatrica Luksemburška 24. lipnja 1318 jedno dijete (3) Elizabeta Poljska 6. srpnja 1320 Višegrad petero djece |
16. srpnja 1342. Višegrad 53–54 godine |
unuk sestre od Ladislava IV. Kumanca | ||
Ludovik I. Veliki 21. srpnja 1342. – 10. rujna 1382. |
5. ožujka 1326. Višegrad Karlo I. i Elizabeta Poljska |
(1) Margareta Luksemburška 3. kolovoza 1342. Visegrád bez potomstva (2) Elizabeta Kotromanić 20. lipnja 1353. Budim troje djece |
10. rujna 1382. Trnava 56 godina |
sin Karla I. | ||
Marija 17. rujna 1382. – 31. prosinca 1385. |
14. travnja 1371. Budim Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić |
Žigmund Luksemburški 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete |
17. svibnja 1395. Buda 24 godine |
kći Ludovika I. | ||
Karlo II. Drački 31. prosinca 1385. – 24. veljače 1386. |
1345. Napulj Ludovic Drački i Margareta od Sanseverina |
Margareta Dračka 24. siječnja 1369. Napulj troje djece |
24. veljače 1386. Višegrad 41 godina |
drugi bratić Ludovika I. | ||
Marija sa Žigmundom (1387. – 1437) 24. veljače 1386. – 17. svibnja 1395. |
14. travnja 1371. Budim Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić |
Žigmund Luksemburški 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete |
17. svibnja 1395. Buda 24 godine |
Ime Vladavina |
Portret | Grb | Rođenje Roditelji |
Ženidba Potomstvo |
Smrt | Opaska |
---|---|---|---|---|---|---|
Luksemburška dinastija (1387. – 1437.) | ||||||
Žigmund s Marijom (1387. – 1395.) 31. ožujka 1387. – 9. prosinca 1437. |
14. veljače 1368. Nürnberg car Karlo IV. i Elizabeta Pomeranska |
(1) Marija Anžuvinska 1. studenoga 1385. Budim jedno dijete (2) Barbara Celjska 6. prosinca 1405. Stolni Biograd dvoje djece |
9. prosinca 1437. Znojmo 69 godina |
muž od Marije | ||
Habsburgovci (1437. – 1439.) | ||||||
Albert 18. prosinca 1437. – 27. listopada 1439. |
10. kolovoza 1397. Beč Albert IV. Austrijski i Ivana Sofija Bavarska |
Elizabeta Luksemburška 19. travnja 1422. Beč četvero djece |
27. listopada 1439. Neszmély 42 godine |
zet od Žigmunda | ||
Luksemburška dinastija (1439. – 1440.) | ||||||
Elizabeta Luksemburška 27. listopada 1439. – 17. srpnja 1440. |
7. listopada 1409. Višegrad Žigmund Luksemburški i Barbara Celjska |
Albert II. Habsburgovac 19. travnja 1422. Beč četvero djece |
19. prosinca 1442. Jura 33 godine |
žena od Alberta,
kći od Žigmunda | ||
Dinastija Jagelović (1440. – 1444.) | ||||||
Vladislav I. 17. srpnja 1440. – 10. studenoga 1444 |
31. listopada 1424. Krakov Vladislav II. Poljski i Sofija Holšanska |
neoženjen bez potomstva |
10. studenoga 1444. Varna 20 godina |
pastorak od mlađe kćeri od Ludovika I. | ||
Habsburgovci (1444. – 1457.) | ||||||
Ladislav V. Posmrtni 10. studenoga 1444 – 23. studenoga 1457 |
22. veljače 1440. Komárno Albert II. Habsburgovac i Elizabeta Češka |
neoženjen bez potomstva |
23. studenoga 1457. Prag 17 godina |
sin Alberta I. | ||
Dinastija Hunjadi (1458. – 1490.) | ||||||
Matija I. Dobri Kralj Matijaš 24. siječnja 1458. – 6. travnja 1490. |
23. veljače 1443. Kolozsvár Janko Hunjadi i Elizabeta Szilágyi |
(1) Katarina Podjebradska 1. svibnja 1463. Budim bez potomstva (2) Beatrica Aragonska 22. prosinca 1476. Stolni Biograd bez potomstva |
6. travnja 1490. Beč 47 godina |
sin od regenta od Ladislava V. | ||
Dinastija Jagelovići | ||||||
Vladislav II. 15. srpnja 1490. – 13. ožujka 1516. |
1. ožujka 1456. Krakow Kaziir IV. i Elizabeta Austrijska |
Ana od Foixa 29. rujna 1502. Stolni Biograd dvoje djece |
13. ožujka 1516. Budim 60 godina |
sin od sestre od Ladislava V. | ||
Ludovik II. 13. ožujka 1516 – 29. kolovoza 1526 |
1. srpnja 1506. Budim kralj Vladislav II. i Ana od Foixa |
Marija Habsburška 22. srpnja 1515. Beč bez potomstva |
29. kolovoza 1526. Mohač 20 godina |
sin Vladislava II. | ||
Dinastija Zapolja | ||||||
Ivan Zapolja 11. studenoga 1526. – srpanj 1540. |
1487. Spiški dvorac Stjepan Zapolja i Hedviga Pjastović |
Izabela Jagelović 2. ožujka 1539. Stolni Biograd jedno dijete |
srpanj 1540. Sebeş 53 godine |
muž od unuke od sestre od Ladislava V. |
Ime Vladavina |
Portret | Grb | Rođenje Roditelji |
Ženidba Potomstvo |
Smrt | Opaska |
---|---|---|---|---|---|---|
Ferdinand I. 1. siječnja 1527. – 25. srpnja 1564. |
10. ožujka 1503. Alcalá de Henares Filip I. Kastiljski i Ivana I. Kastilijska |
Ana Jagelović 26. svibnja 1521. Linz petnaestero djece |
25. srpnja 1564. Beč 61 godina |
muž od sestre od Ludovika II. | ||
Maksimilijan 26. srpnja 1564. – 12. listopada 1576. |
31. srpnja 1527. Beč kralj Ferdinand I. i Ana Jagelović |
Marija Španjolska 13. rujna 1548 Valladolid petnaestero djece |
12. listopada 1576. Regensburg 49. godina |
sin od Ferdinanda I. | ||
Rudolf 12. listopada 1576. – 26. lipnja 1608. |
18. srpnja 1552. Beč kralj Maksimilijan i Marija Španjolska |
Neoženjen | 20. siječnja 1612. Prag 59 godina |
sin od Maksimilijana | ||
Matija II. 26. lipnja 1608. – 20. ožujka 1619. |
24. veljače 1557. Beč kralj Maksimilijan i Marija Španjolska |
Ana Tirolska 4. prosinca 1611. Beč bez potomstva |
20. ožujka 1619. Beč 62 godine |
sin od Maksimilijana | ||
Ferdinand II. 20. ožujka 1619. – 15. veljače 1637. |
9. srpnja 1578. Graz nadvojvoda Karlo II. i Marija Ana Bavarska |
(1) Marija Ana Bavarska 23. travnja 1600. Graz sedmero djece (2) Eleonora Gonzaga 2. veljače 1622. Innsbruck bez potomstva |
15. veljače 1637. Beč 58 godina |
bratić od Matije II. | ||
Ferdinand III. 15. veljače 1637. – 2. travnja 1657. |
13. srpnja 1608. Graz kralj Ferdinand II. i Marija Ana Bavarska |
(1) Marija Ana Španjolska 20. veljače 1631. Beč šestero djece (2) Marija Leopoldina Austrijska 2. srpnja 1648. Linz jedno dijete (3) Eleonora Gonzaga 30. travnja 1651. Bečko Novo Mjesto četvero djece |
2. travnja 1657. Beč 48 godina |
sin od Ferdinanda II. | ||
Ferdinand IV. 16. lipnja 1647. – 9. srpnja 1654. |
8. rujna 1633. Graz kralj Ferdinand III. i Marija Ana Španjolska |
neoženjen bez potomstva |
9. srpnja 1654. Beč 20 godina |
sin i suvladar od Ferdinanda III. | ||
Leopold I. 2. travnja 1657. – 5. svibnja 1705. |
9. lipnja 1640. Beč kralj Ferdinand III. i infanta Marija Ana Španjolska |
(1) Margareta Tereza Španjolska 12. prosinca 1666. Beč četvero djece (2) Klaudija Felicita Austrijska 15. listopada 1673. Graz dvoje djece (3) Eleonora Magdalena od Neuburga 14. prosinca 1676. Passau desetero djece |
5. svibnja 1705. Beč 64 godine |
sin od Ferdinanda III. | ||
Josip I. 5. svibnja 1705. – 17. travnja 1711. |
26. srpnja 1678. Beč kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga |
Wilhelmine Amalia od Braunschweig-Lüneburga 24. veljače 1699. Beč troje djece |
17. travnja 1711. Beč 32 godine |
sin od Leopolda I. | ||
Karlo III. 17. travnja 1711. – 20. listopada 1740. |
1. listopada 1685. Beč kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga |
Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela 1. kolovoza 1708. Barcelona četvero djece |
20. listopada 1740. Beč 55 godina |
sin od Leopolda I. | ||
Marija Terezija 20. listopada 1740. – 29. studenoga 1780. |
13. svibnja 1717. Beč kralj Karlo III. i Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela |
Franjo Stjepan Lotarinški 12. veljače 1736. Beč šesnaestero djece |
29. studenoga 1780. Beč 63 godine |
kći od Karla III. |
Ime Vladavina |
Portret | Grb | Rođenje Roditelji |
Ženidba Potomstvo |
Smrt | Opaska |
---|---|---|---|---|---|---|
Josip II. 29. studenoga 1780. – 20. veljače 1790. |
13. ožujka 1741. Beč Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska |
(1) Izabela od Parme 6. listopada 1760. Beč dvoje djece (2) Marija Josipa Bavarska 13. siječnja 1765. Beč bez potomstva |
20. veljače 1790. Beč 48 godina |
sin Marije Terezije | ||
Leopold II. 20. veljače 1790. – 1. ožujka 1792. |
5. svibnja 1747. Beč Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska |
infanta Marija Lujza Španjolska 5. kolovoza 1765. Innsbruck šesnaestero djece |
1. ožujka 1792. Beč 44 godine |
sin Marije Terezije | ||
Franjo I. 1. ožujka 1792. – 2. ožujka 1835. |
12. veljače 1768. Firenca kralj Leopold II. i infanta Marija Lujza Španjolska |
(1) vojvotkinja Elizabeta od Württemberga (2) Marija Terezija Napuljska (3) Maria Ludovika od Austrije-Este (4) Karolina Augusta Bavarska trinaestero djece |
2. ožujka 1835. Beč 67 godina |
sin Leopolda II. | ||
Ferdinand V. Dobrohotni 2. ožujka 1835. – 2. prosinca 1848. |
19. travnja 1793. Beč kralj Franjo I. i Marija Terezija Napuljska i Sicilska |
Marija Ana Savojska 27. veljače 1831. Beč bez potomstva |
29. lipnja 1875 Prag 82 godine |
sin od Franje I.
odrekao se prijestolja | ||
Franjo Josip I. 2. prosinca 1848. – 21. studenoga 1916. |
18. kolovoza 1830. Schönbrunn, Beč nadvojvoda Franjo Karlo i princeza Sofija Bavarska |
princeza Elizabeta Bavarska 24. travnja 1854. Beč četvero djece |
21. studenoga 1916. Schönbrunn, Beč 86 godina |
sin od brata od Ferdinanda V. | ||
Karlo IV. blaženi Karlo 21. studenoga 1916. – 29. listopada 1918. |
17. kolovoza 1887. Dvorac Persenbeug nadvojvod Oton Franjo i princeza Marija Josipa Saska |
princeza Zita od Bourbon-Parme 21. listopada 1911. Schwarzau osmero djece |
1. travnja 1922. Funchal 34 godine |
unuk od brata od Franje Josipa I. |
Vidi članak Mletačka Republika i popis mletačkih duždeva.
(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)
Turski sultani:
|
|
- Napoleon (1809. – 1813.), car Ilirskih pokrajina i prekosavske Vojne krajine
- Petar I. Karađorđević (1918. – 1921.)
- Aleksandar I. Karađorđević (1921. – 1934.)
- Petar II. Karađorđević (1934. – 1945.) – zbog njegove maloljetnosti vlada Namjesništvo pod vodstvom kneza Pavla Karađorđevića (1934. – 1941.). U ožujku 1945. ponovo je imenovano namjesništvo, koje je sklopilo sporazum s NKOJ odnosno Josipom Brozom Titom. Na sjednici ustavotvorne skupštine 29. studenoga 1945. potvrđeno je odluka AVNOJ-a od 29. studenoga 1943. i kralj je svrgnut te proglašena republika.
Nakon Travanjskog rata, 10. travnja 1941. proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, koja je bila marionetska država Sila Osovine. Ubrzo poglavnik Ante Pavelić i članovi vlade 15. svibnja 1941. donese tri zakonske odrebde o kruni Zvonimirovoj, čime NDH postaje kraljevina.[7][8] Tri dana poslije potpisani su Rimski ugovori u kojima je određeno da će nova kraljevska loza biti iz dinastije Savoja-Aosta.[9] Nakon kapitulacije Italije poglavnik Pavelić 10. listopada 1943. poništava članke iz rimskih ugovora o granici i vojsci, no ne i članak o novoj dinastiji.[10]
Slika | Vladar | Vladavina | Napomena |
---|---|---|---|
Kralj Aimone Tomislav II. | 18 .5. 1941. – 12. 10. 1943. | Koristi naslov Kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina, vojvoda od Spoleta i od Aoste (od 1942.), princ od Cisterna i od Belriguarda, markiz od Voghera i grof od Pondera.[11] Hrvatsku je posjetio nekoliko puta potajno[12][13] Osnovao je (Hrvatski) kraljevski stol u Firenci i kasnije u Rimu.[14][15] Imao je više simboličnu vlast, zalagao se za priznanje države od Vatikana, dodjeljivao je plemićke naslove.[16] Abdicirao je u korist svog novorođenog sina 1943.[14] | |
Kraljević Amedeo Zvonimir II. | 12. 10. 1943. – 8. 5. 1945. | Nakon abdikacije njegovog oca kao kralja, koji na njega prenosi sva prava i činjenicom da NDH nije ukinula odredbu o novoj dinastiji. Nosi pravo na naslov kralja, no nikada nije stupio na tu dužnost niti je priznat od države.[14] |
- ↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- ↑ a b Živković, Tibor. 2012. De conversione Croatorum et Serborum: A Lost Source. The Institute of History. Belgrade. str. 52, 54-61, 140-144, 203
- ↑ a b c d Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
- ↑ a b c d >Dr. Aleksandar Horvat Povodom njegove pedesetgodišnjice rodjenja, Hrvatsko pravo, Zagreb, 17/1925., no. 5031
- ↑ Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
- ↑ a b c d Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.
- ↑ Hrvatski Narod (newspaper)16.05.1941. no. 93. p.1.,Public proclamation of theZakonska odredba o kruni Zvonimirovoj (Decrees on the crown of Zvonimir), tri članka donesena 15.05.1941.
- ↑ Die Krone Zvonimirs, Monatshefte fur Auswartige Politik, Heft 6(1941)p.434.
- ↑ Hrvatski Narod (newspaper)19.05.1941. no. 96. p.1., Public proclamation of the "Nova hrvatska dinastija" (new Croatian dynasty) 18.05.1941.
- ↑ State proclamation, On termination of Rome treaties, poglavnik Ante Pavelić, Zagreb 10. September 1943. (copy in book dr. Marijan Rogić, Pod Zvonimirovom krunom, sources page XXXIV. München 2008.), Zagreb 2007.
- ↑ Sainty, Guy Stair. Royal House of Italy. European royal houses CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć)
- ↑ Chantal de Badts de Cugnac & Guy Coutant de Saisseval. Petit Gotha (2002), Paris. Page 614
- ↑ B. Krizman, NDH između Hitlera i Mussolinija (Independent State of Croatia between Hitler and Mussolini,)p.102
- ↑ a b c Hrvoje Matković, Designirani hrvatski kralj Tomislav II. vojvoda od Spoleta. Povijest hrvatskotalijanskih odnosa u prvoj polovici XX.st. (Designated Croatian king Tomislav II. Duke of Spoleto. History of Croatian-Italian relationships in first half of the 20th century), Zagreb 2007.
- ↑ Avramov, Smilja. 1995. Genocide in Yugoslavia. str. 238
- ↑ Croatia. balkanroyalty.tripod.com. Pristupljeno 12. studenoga 2023.
- Dodatak:Popis hrvatskih banova
- Hrvatski knezovi
- Predsjednici Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
- Predsjednik Republike Hrvatske
|