Prijeđi na sadržaj

Hrvatski vladari

Izvor: Wikipedija
»Hrvatski kraljevi«, »istoimenu seriju« i »Hrvatski kraljevi (serija)« preusmjeravaju ovamo. Za druga značenja pogledajte Hrvatski kraljevi (razdvojba).

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Ranosrednjovjekovna hrvatska država

[uredi | uredi kôd]

Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. – 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]

Hrvatski knezovi (do 925.)

[uredi | uredi kôd]
Panonska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Vojnomir 791. – oko 810.
Ljudevit Posavski oko 810. – 823. nećak kneza Borne
Ratimir 829. – 838.
Braslav 880. – oko 896.
Primorska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Otac Porge

(ime nepoznato)

prva polovica 7. st. ili 630. – 638.[2] Prvi poznati arhont Hrvata, vladao u trenutku pobjede nad Avarima i Heraklijevog dopuštenja naseljavanja rimske provincije Dalmacije
Porga prva polovica 7. st. ili 640. – 680.[2] Prvo pokrštavanje Hrvata
Višeslav druga polovica 8. st. – oko 803.
Borna oko 810. – 821. vazal franačkog cara Karla Velikog
Vladislav 821. – 835. Po nekima vladao do 823.
Ljudemisl 823.? – 835.? Po nekim izvorima.
Mislav oko 835. – oko 845.
Trpimir I. oko 845. – 864. Osnivač dinastije Trpimirovića
Zdeslav 864. sin Trpimira prvog
Domagoj 864. – 876. zbacio bratića Zdeslava
Iljko 876. – 876./878. Domagojev sin
Zdeslav 876./878. – 879. opet na prijestolju
Branimir 879. – oko 892.
Muncimir (Mutimir) oko 892. – oko 910. mlađi Zdeslavov brat
Tomislav oko 910. – 925. sin Muncimira

Hrvatska za narodnih kraljeva (925. – 1102.)

[uredi | uredi kôd]
Vladar Slika Vladavina Napomena
Trpimirovići
Tomislav oko 925. – oko 928. Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo.[3] Papa Ivan X. 925. godine naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[4] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[5]
Trpimir II. oko 928. – oko 935. Vjerojatno Tomislavov brat.[4]
Krešimir I. oko 935. – oko 945. Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko Kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[4]
Miroslav oko 945.949. U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[3]
Mihajlo Krešimir II. 949. – oko 969. Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena Slavna.[6]

Jelena Slavna je vladala nekoliko godina kao regentkinja kralja Stjepana Držislava.

Stjepan Držislav oko 969. – oko 997. Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava.
Svetoslav Suronja oko 997. – oko 1000. Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali.
Krešimir III. oko 1000. – oko 1030. Vladao s bratom Gojslavom (oko 1000. – oko 1020.)
Stjepan I. oko 1030.1058. Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom.[6]
Petar Krešimir IV. 1058.1074. U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretvane, utemeljio Šibenik.[3]
Dmitar Zvonimir 1075.1089. Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava.[6]
Stjepan II. 1089.1091. Posljednji Trpimirović.
Svačići (Snačići)
Petar Snačić 1093.1097. Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[4] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretvanskog kneza Slavca.[3]

Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)

[uredi | uredi kôd]

Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[6] Ugarski vladari navedeni su s hrvatskim rednim brojevima.

Dinastija Arpadovića (1102. – 1301.)

[uredi | uredi kôd]
Ime
Vladavina
Portret Grb Rođenje
Roditelji
Ženidba
Potomstvo
Smrt Opaska
Koloman

17. svibnja 1102.

3. veljače 1116.
1070./1074.


Gejza I. i Sofija
(1) Felicija Sicilska
1097
četvero djece

(2) Eufemija Kijevska
1104
jedno dijete
3. veljače 1116.

42 – 46 godina
sin od brata od žene od Dmitra Zvonimira
Stjepan II.

3. veljače 1116.

1. ožujka 1131.
1101.


Koloman i Felicija Sicilska
Kristina Kapuanska

bez potomstva
1. ožujka 1131.

30 godina
sin od Kolomana
Bela II.
Slijepi
1. ožujka 1131.

13. veljače 1141.
1109.


Almoš Ugarski i Predslava Kijevska
Jelena Vukanović
28. travnja 1127.
šestero djece
13. veljače 1141.

32 godine
bratić od Stjepana II.
Gejza II.

13. veljače 1141.

31. svibnja 1162.
1130.


Bela I. i Jelena Vukanović
Eufrozina Kijevska
1146.
sedmero djece
31. svibnja 1162.

32 godine
sin od Bele II.
Stjepan III.
31. svibnja 1162.
lipanj 1162.
1147.


Gejza I. i Eufrozina Kijevska
Agneza Austrijska
1168.
jedno dijete
4. ožujka 1172.

25 godina
sin od Gejze II.
Ladislav II.

lipanj 1162.

14. siječnja 1163.
1131.


Bela I. i Jelena Vukanović
Judita Poljska
1097
jedno dijete
14. siječnja 1163.

32 godine
brat od Gejze II.
Stjepan IV.

27. siječnja 1163.

19. lipnja 1163.
1133.


Bela I. i Jelena Vukanović
Marija Komnena
1156.
bez potomstva
11. travnja 1165.
Zemun
32 godine
brat od Gejze II.
Bela III.

4. ožujka 1172.

23. travnja 1196.
1148.


Gejza I. i Eufrozina Kijevska
(1) Agneza Antiohijska
1172.
šestero djece

(2) Margareta Francuska
1186.
bez potomstva
23. travnja 1196.

48 godina
sin od Gejze II.
Emerik

23. travnja 1196.

30. studenoga 1204.
1174.


Bela II. i Ana od Chatillona
(1) Konstanca Aragonska
1198.
jedno dijete
30. studenoga 1204.

30 godina
sin od Bele III.
Ladislav III.

30. studenoga 1204.

7. svibnja 1205.
1199.


Emerik i Konstanca Aragonska
neoženjen 7. svibnja 1205.

5 – 6 godina
sin od Emerika
Andrija I.

7. svibnja 1205.

21. rujna 1235.
1177.


Bela II. i Ana od Chatillona
(1) Gertruda Meranska
1203.
petero djece

(2) Jolanda de Courtenay
1215
jedno dijete

(3) Beatrice d'Este
14. svibnja 1234.
jedno dijete
21. rujna 1235.

58 godina
sin od Bele III.
Bela IV.

21. rujna 1235.

3. svibnja 1270.
29. studenoga 1206.


Andrija I. i Gertruda Meranska
Marija Laskaris
1218.
desetero djece
3. svibnja 1270.
Margitin otok
63 godine
sin od Andrije I.
Stjepan V.

3. svibnja 1270.

6. kolovoza 1272.
18. listopada 1239.


Bela III. i Marija Laskaris
Elizabeta Kumanska
1253.
šestero djece
6. kolovoza 1272.

33 godine
sin od Bele IV.
Ladislav IV.
Kumanac
6. kolovoza 1272.

10. srpnja 1290
5. kolovoza 1262.


Stjepan VI. i Elizabeta Kumanska
(1) Elizabeta Sicilska
1272.
bez potomstva
10. srpnja 1290.
Körösszeg
27 godina
sin od Stjepana V.
Andrija III.
Mlečanin
10. srpnja 1290.

14. siječnja 1301.
1265.


Stjepan Postum i Tomasina Morosini
(1) Fenena Kujavska
1290.
jedno dijete

(2) Agneza Austrijska
13. veljače 1296
bez potomstva
14. siječnja 1301.
Budim
35 – 36 godina
bratić od Andrije III.

Anžuvinska dinastija (1301. – 1395.)

[uredi | uredi kôd]
Ime
Vladavina
Portret Grb Rođenje
Roditelji
Ženidba
Potomstvo
Smrt Opaska
Karlo I.
Karlo Robert
14. siječnja 1301.

16. srpnja 1342.
1288.
Napulj

Karlo Martel i Klemencija Habsburška
(1) Marija Bitonska
1306.
bez potomstva

(2) Beatrica Luksemburška
24. lipnja 1318
jedno dijete

(3) Elizabeta Poljska
6. srpnja 1320
Višegrad
petero djece
16. srpnja 1342.
Višegrad
53–54 godine
unuk sestre od Ladislava IV. Kumanca
Ludovik I.
Veliki
21. srpnja 1342.

10. rujna 1382.
5. ožujka 1326.
Višegrad

Karlo I. i Elizabeta Poljska
(1) Margareta Luksemburška
3. kolovoza 1342.
Visegrád
bez potomstva
(2) Elizabeta Kotromanić
20. lipnja 1353.
Budim
troje djece
10. rujna 1382.
Trnava
56 godina
sin Karla I.
Marija
17. rujna 1382.

31. prosinca 1385.
14. travnja 1371.
Budim

Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić
Žigmund Luksemburški
1. studenoga 1385.
Budim

jedno dijete
17. svibnja 1395.
Buda
24 godine
kći Ludovika I.
Karlo II.
Drački
31. prosinca 1385.

24. veljače 1386.
1345.
Napulj

Ludovic Drački i Margareta od Sanseverina
Margareta Dračka
24. siječnja 1369.
Napulj

troje djece
24. veljače 1386.
Višegrad
41 godina
drugi bratić Ludovika I.
Marija
sa Žigmundom (1387. – 1437)
24. veljače 1386.

17. svibnja 1395.
14. travnja 1371.
Budim

Ludovik I. i Elizabeta Kotromanić
Žigmund Luksemburški
1. studenoga 1385.
Budim

jedno dijete
17. svibnja 1395.
Buda
24 godine

Razne dinastije (1387. – 1526.)

[uredi | uredi kôd]
Ime
Vladavina
Portret Grb Rođenje
Roditelji
Ženidba
Potomstvo
Smrt Opaska
Luksemburška dinastija (1387. – 1437.)
Žigmund
s Marijom (1387. – 1395.)
31. ožujka 1387.

9. prosinca 1437.
14. veljače 1368.
Nürnberg

car Karlo IV. i Elizabeta Pomeranska
(1) Marija Anžuvinska
1. studenoga 1385.
Budim
jedno dijete
(2) Barbara Celjska
6. prosinca 1405.
Stolni Biograd
dvoje djece
9. prosinca 1437.
Znojmo
69 godina
muž od Marije
Habsburgovci (1437. – 1439.)
Albert

18. prosinca 1437.

27. listopada 1439.
10. kolovoza 1397.
Beč

Albert IV. Austrijski i Ivana Sofija Bavarska
Elizabeta Luksemburška
19. travnja 1422.
Beč

četvero djece
27. listopada 1439.
Neszmély
42 godine
zet od Žigmunda
Luksemburška dinastija (1439. – 1440.)
Elizabeta Luksemburška

27. listopada 1439.

17. srpnja 1440.
7. listopada 1409.
Višegrad

Žigmund Luksemburški i Barbara Celjska
Albert II. Habsburgovac
19. travnja 1422.
Beč

četvero djece
19. prosinca 1442.
Jura
33 godine
žena od Alberta,

kći od Žigmunda

Dinastija Jagelović (1440. – 1444.)
Vladislav I.

17. srpnja 1440.

10. studenoga 1444
31. listopada 1424.
Krakov

Vladislav II. Poljski i Sofija Holšanska
neoženjen
bez potomstva
10. studenoga 1444.
Varna
20 godina
pastorak od mlađe kćeri od Ludovika I.
Habsburgovci (1444. – 1457.)
Ladislav V.
Posmrtni
10. studenoga 1444

23. studenoga 1457
22. veljače 1440.
Komárno

Albert II. Habsburgovac i Elizabeta Češka
neoženjen
bez potomstva
23. studenoga 1457.
Prag
17 godina
sin Alberta I.
Dinastija Hunjadi (1458. – 1490.)
Matija I.
Dobri Kralj Matijaš
24. siječnja 1458.

6. travnja 1490.
23. veljače 1443.
Kolozsvár

Janko Hunjadi i Elizabeta Szilágyi
(1) Katarina Podjebradska
1. svibnja 1463.
Budim
bez potomstva
(2) Beatrica Aragonska
22. prosinca 1476.
Stolni Biograd
bez potomstva
6. travnja 1490.
Beč
47 godina
sin od regenta od Ladislava V.
Dinastija Jagelovići
Vladislav II.

15. srpnja 1490.

13. ožujka 1516.
1. ožujka 1456.
Krakow

Kaziir IV. i Elizabeta Austrijska
Ana od Foixa
29. rujna 1502.
Stolni Biograd

dvoje djece
13. ožujka 1516.
Budim
60 godina
sin od sestre od Ladislava V.
Ludovik II.
13. ožujka 1516

29. kolovoza 1526
1. srpnja 1506.
Budim

kralj Vladislav II. i Ana od Foixa
Marija Habsburška
22. srpnja 1515.
Beč

bez potomstva
29. kolovoza 1526.
Mohač
20 godina
sin Vladislava II.
Dinastija Zapolja
Ivan Zapolja

11. studenoga 1526.

srpanj 1540.
1487.
Spiški dvorac

Stjepan Zapolja i Hedviga Pjastović
Izabela Jagelović
2. ožujka 1539.
Stolni Biograd

jedno dijete
srpanj 1540.
Sebeş
53 godine
muž od unuke od sestre od Ladislava V.

Habsburška dinastija (1527. – 1780.)

[uredi | uredi kôd]
Ime
Vladavina
Portret Grb Rođenje
Roditelji
Ženidba
Potomstvo
Smrt Opaska
Ferdinand I.
1. siječnja 1527.

25. srpnja 1564.
10. ožujka 1503.
Alcalá de Henares

Filip I. Kastiljski i Ivana I. Kastilijska
Ana Jagelović
26. svibnja 1521.
Linz

petnaestero djece
25. srpnja 1564.
Beč
61 godina
muž od sestre od Ludovika II.
Maksimilijan
26. srpnja 1564.

12. listopada 1576.
31. srpnja 1527.
Beč

kralj Ferdinand I. i Ana Jagelović
Marija Španjolska
13. rujna 1548
Valladolid

petnaestero djece
12. listopada 1576.
Regensburg
49. godina
sin od Ferdinanda I.
Rudolf
12. listopada 1576.

26. lipnja 1608.
18. srpnja 1552.
Beč

kralj Maksimilijan i Marija Španjolska
Neoženjen 20. siječnja 1612.
Prag
59 godina
sin od Maksimilijana
Matija II.

26. lipnja 1608.

20. ožujka 1619.
24. veljače 1557.
Beč

kralj Maksimilijan i Marija Španjolska
Ana Tirolska
4. prosinca 1611.
Beč

bez potomstva
20. ožujka 1619.
Beč
62 godine
sin od Maksimilijana
Ferdinand II.
20. ožujka 1619.

15. veljače 1637.
9. srpnja 1578.
Graz

nadvojvoda Karlo II. i Marija Ana Bavarska
(1) Marija Ana Bavarska
23. travnja 1600.
Graz
sedmero djece
(2) Eleonora Gonzaga
2. veljače 1622.
Innsbruck
bez potomstva
15. veljače 1637.
Beč
58 godina
bratić od Matije II.
Ferdinand III.

15. veljače 1637.

2. travnja 1657.
13. srpnja 1608.
Graz

kralj Ferdinand II. i Marija Ana Bavarska
(1) Marija Ana Španjolska
20. veljače 1631.
Beč
šestero djece
(2) Marija Leopoldina Austrijska
2. srpnja 1648.
Linz
jedno dijete
(3) Eleonora Gonzaga
30. travnja 1651.
Bečko Novo Mjesto
četvero djece
2. travnja 1657.
Beč
48 godina
sin od Ferdinanda II.
Ferdinand IV.

16. lipnja 1647.

9. srpnja 1654.
8. rujna 1633.
Graz

kralj Ferdinand III. i Marija Ana Španjolska
neoženjen
bez potomstva
9. srpnja 1654.
Beč
20 godina
sin i suvladar od Ferdinanda III.
Leopold I.

2. travnja 1657.

5. svibnja 1705.
9. lipnja 1640.
Beč

kralj Ferdinand III. i infanta Marija Ana Španjolska
(1) Margareta Tereza Španjolska
12. prosinca 1666.
Beč
četvero djece
(2) Klaudija Felicita Austrijska
15. listopada 1673.
Graz
dvoje djece
(3) Eleonora Magdalena od Neuburga
14. prosinca 1676.
Passau
desetero djece
5. svibnja 1705.
Beč
64 godine
sin od Ferdinanda III.
Josip I.

5. svibnja 1705.

17. travnja 1711.
26. srpnja 1678.
Beč

kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga
Wilhelmine Amalia od Braunschweig-Lüneburga
24. veljače 1699.
Beč

troje djece
17. travnja 1711.
Beč
32 godine
sin od Leopolda I.
Karlo III.

17. travnja 1711.

20. listopada 1740.
1. listopada 1685.
Beč

kralj Leopold I. i Eleonora Magdalena od Neuburga
Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela
1. kolovoza 1708.
Barcelona

četvero djece
20. listopada 1740.
Beč
55 godina
sin od Leopolda I.
Marija Terezija

20. listopada 1740.

29. studenoga 1780.
13. svibnja 1717.
Beč

kralj Karlo III. i Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttela
Franjo Stjepan Lotarinški
12. veljače 1736.
Beč

šesnaestero djece
29. studenoga 1780.
Beč
63 godine
kći od Karla III.


Habsburško-lotarinška dinastija (1780. – 1918.)

[uredi | uredi kôd]
Ime
Vladavina
Portret Grb Rođenje
Roditelji
Ženidba
Potomstvo
Smrt Opaska
Josip II.

29. studenoga 1780.

20. veljače 1790.
13. ožujka 1741.
Beč

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska
(1) Izabela od Parme
6. listopada 1760.
Beč
dvoje djece
(2) Marija Josipa Bavarska
13. siječnja 1765.
Beč
bez potomstva
20. veljače 1790.
Beč
48 godina
sin Marije Terezije
Leopold II.

20. veljače 1790.

1. ožujka 1792.
5. svibnja 1747.
Beč

Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva i Marija Terezija Austrijska
infanta Marija Lujza Španjolska
5. kolovoza 1765.
Innsbruck

šesnaestero djece
1. ožujka 1792.
Beč
44 godine
sin Marije Terezije
Franjo I.

1. ožujka 1792.

2. ožujka 1835.
12. veljače 1768.
Firenca

kralj Leopold II. i infanta Marija Lujza Španjolska
(1) vojvotkinja Elizabeta od Württemberga
(2) Marija Terezija Napuljska
(3) Maria Ludovika od Austrije-Este
(4) Karolina Augusta Bavarska

trinaestero djece
2. ožujka 1835.
Beč
67 godina
sin Leopolda II.
Ferdinand V.
Dobrohotni
2. ožujka 1835.

2. prosinca 1848.
19. travnja 1793.
Beč

kralj Franjo I. i Marija Terezija Napuljska i Sicilska
Marija Ana Savojska
27. veljače 1831.
Beč

bez potomstva
29. lipnja 1875
Prag
82 godine
sin od Franje I.

odrekao se prijestolja

Franjo Josip I.

2. prosinca 1848.

21. studenoga 1916.
18. kolovoza 1830.
Schönbrunn, Beč

nadvojvoda Franjo Karlo i princeza Sofija Bavarska
princeza Elizabeta Bavarska
24. travnja 1854.
Beč

četvero djece
21. studenoga 1916.
Schönbrunn, Beč
86 godina
sin od brata od Ferdinanda V.
Karlo IV.
blaženi Karlo
21. studenoga 1916.

29. listopada 1918.
17. kolovoza 1887.
Dvorac Persenbeug

nadvojvod Oton Franjo i princeza Marija Josipa Saska
princeza Zita od Bourbon-Parme
21. listopada 1911.
Schwarzau

osmero djece
1. travnja 1922.
Funchal
34 godine
unuk od brata od Franje Josipa I.

Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

[uredi | uredi kôd]

Vidi članak Mletačka Republika i popis mletačkih duždeva.

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

[uredi | uredi kôd]

(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)

Turski sultani:

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

[uredi | uredi kôd]

Hrvatska u Kraljevini SHS/Jugoslaviji

[uredi | uredi kôd]

Nezavisna Država Hrvatska

[uredi | uredi kôd]

Savoj-Aosta

[uredi | uredi kôd]

Nakon Travanjskog rata, 10. travnja 1941. proglašena je Nezavisna Država Hrvatska, koja je bila marionetska država Sila Osovine. Ubrzo poglavnik Ante Pavelić i članovi vlade 15. svibnja 1941. donese tri zakonske odrebde o kruni Zvonimirovoj, čime NDH postaje kraljevina.[7][8] Tri dana poslije potpisani su Rimski ugovori u kojima je određeno da će nova kraljevska loza biti iz dinastije Savoja-Aosta.[9] Nakon kapitulacije Italije poglavnik Pavelić 10. listopada 1943. poništava članke iz rimskih ugovora o granici i vojsci, no ne i članak o novoj dinastiji.[10]

Slika Vladar Vladavina Napomena
Kralj Aimone Tomislav II. 18 .5. 1941. – 12. 10. 1943. Koristi naslov Kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina, vojvoda od Spoleta i od Aoste (od 1942.), princ od Cisterna i od Belriguarda, markiz od Voghera i grof od Pondera.[11] Hrvatsku je posjetio nekoliko puta potajno[12][13] Osnovao je (Hrvatski) kraljevski stol u Firenci i kasnije u Rimu.[14][15] Imao je više simboličnu vlast, zalagao se za priznanje države od Vatikana, dodjeljivao je plemićke naslove.[16] Abdicirao je u korist svog novorođenog sina 1943.[14]
Kraljević Amedeo Zvonimir II. 12. 10. 1943. – 8. 5. 1945. Nakon abdikacije njegovog oca kao kralja, koji na njega prenosi sva prava i činjenicom da NDH nije ukinula odredbu o novoj dinastiji. Nosi pravo na naslov kralja, no nikada nije stupio na tu dužnost niti je priznat od države.[14]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
  2. a b Živković, Tibor. 2012. De conversione Croatorum et Serborum: A Lost Source. The Institute of History. Belgrade. str. 52, 54-61, 140-144, 203
  3. a b c d Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
  4. a b c d >Dr. Aleksandar Horvat Povodom njegove pedesetgodišnjice rodjenja, Hrvatsko pravo, Zagreb, 17/1925., no. 5031
  5. Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
  6. a b c d Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.
  7. Hrvatski Narod (newspaper)16.05.1941. no. 93. p.1.,Public proclamation of theZakonska odredba o kruni Zvonimirovoj (Decrees on the crown of Zvonimir), tri članka donesena 15.05.1941.
  8. Die Krone Zvonimirs, Monatshefte fur Auswartige Politik, Heft 6(1941)p.434.
  9. Hrvatski Narod (newspaper)19.05.1941. no. 96. p.1., Public proclamation of the "Nova hrvatska dinastija" (new Croatian dynasty) 18.05.1941.
  10. State proclamation, On termination of Rome treaties, poglavnik Ante Pavelić, Zagreb 10. September 1943. (copy in book dr. Marijan Rogić, Pod Zvonimirovom krunom, sources page XXXIV. München 2008.), Zagreb 2007.
  11. Sainty, Guy Stair. Royal House of Italy. European royal houses CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - authorlink1 (pomoć)
  12. Chantal de Badts de Cugnac & Guy Coutant de Saisseval. Petit Gotha (2002), Paris. Page 614
  13. B. Krizman, NDH između Hitlera i Mussolinija (Independent State of Croatia between Hitler and Mussolini,)p.102
  14. a b c Hrvoje Matković, Designirani hrvatski kralj Tomislav II. vojvoda od Spoleta. Povijest hrvatskotalijanskih odnosa u prvoj polovici XX.st. (Designated Croatian king Tomislav II. Duke of Spoleto. History of Croatian-Italian relationships in first half of the 20th century), Zagreb 2007.
  15. Avramov, Smilja. 1995. Genocide in Yugoslavia. str. 238
  16. Croatia. balkanroyalty.tripod.com. Pristupljeno 12. studenoga 2023.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrvatski vladari