Franjo Kuharić – Wikipedija

Njegova Uzoritost Franjo Kuharić
nadbiskup zagrebački


Deus caritas est

Rođen	15. travnja 1919. Gornji Pribić
Umro	11. ožujka 2002. Zagreb
Svećenik	15. srpnja 1945.
Biskup	3. svibnja 1964.
Nadbiskup	16. lipnja 1970.
Kardinal	2. veljače 1983.
Nacionalnost	Hrvat
Služba	kardinal prezbiter
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.^[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se je kao najmlađe, trinaesto, dijete u siromašnoj ratarskoj obitelji u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić.

Teologiju je studirao u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 15. srpnja 1945. godine.^[2] Pri njegovu je zaređenju u Zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac mladim svećenicima izrekao poznatu rečenicu: "Šaljem vas u krvavu kupelj".

Službovao je nakratko kao kapelan u župi Radoboju, te kao upravitelj župa u Rakovu Potoku i u Svetom Martinu pod Okićem. Pokušani su atentati na njega u Rakovom Potoku 1947. i u Jakovlju 1948., ali je preživio. Tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Šeper u jesen 1957. postavio ga je za župnika u Samoboru.

Dana 15. veljače 1964. izabran je za naslovnog biskupa biskupije Meta. Posvećen je za biskupa 3. svibnja 1964. godine.^[2]

Kad je Šeper imenovan za prefekta Svete kongregacije za nauk vjere, u kolovozu 1969., imenovan je apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije.

Dana 16. lipnja 1970. zagrebačkim nadbiskupom.^[2] U rujnu iste godine imenovan je predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Godine 1970. dobio je počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 2. veljače 1983. godine. Tada mu je podijeljen kardinalski naslov hrvatske crkve svetog Jeronima u Rimu. Ušao je u posjed crkve 19. veljače 1983. godine.^[2]

Moralni je autoritet za komunističke vlasti i velikodršce u doba stjecanja hrvatske nezavisnosti. Podupirao je obranu Hrvatske pozivajući pritom na podržavanje moralnih načela.

Bio je domaćinom pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. godine kad je imao veliku čast u Zagrebačkoj prvostolnici primiti Svetog Oca, i moliti se s njim na grobu bl. Alojzija Stepinca. Otišao je u mirovinu 1997., a naslijedio ga je kardinal Josip Bozanić.

Umro je 11. ožujka 2002. godine te je pokopan u kripti zagrebačke katedrale.^[2]

Dana 11. ožujka 2012. Zagrebačka nadbiskupija najavila je da će pokrenuti postupak za proglašenjem blaženim kardinala Franje Kuharića.^[3]

Djela

[uredi | uredi kôd]

Pisma i razmatranja o katoličkom svećeništvu (1974.)
Korizmene poslanice i poruke (1985.)
Poruke sa Stepinčeva groba (1990.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ HAZU: Počasni članovi, pristupljeno 2. svibnja 2015.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Bogdan 2005, str. 204.
↑ HRT: Beatifikacija kardinala Franje Kuharića Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2019. (Wayback Machine), objavljeno 11. ožujka 2012., pristupljeno 2. svibnja 2015.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Članci

[uredi | uredi kôd]

Bogdan, Jure. 2005. Hrvatska crkva svetog Jeronima u Rimu i njezini kardinali naslovnici. Crkva u svijetu. Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet. Split. 40 (2): 187–205

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kôd]

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Franjo Kuharić
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi Franjo Kuharić

Mrežna sjedišta

[uredi | uredi kôd]

Zagrebačka nadbiskupija: Franjo Kuharić, kardinal (1970. – 1997.)
Večernji.hr – Biografije: Franjo Kuharić Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)
Svi hrvatski kardinali, IKA, 24. listopada 2003., IKA P - 63684/10

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik Franjo Šeper	zagrebački nadbiskup 1970.–1997.	nasljednik Josip Bozanić

v • u Predsjednici Hrvatske biskupske konferencije

Franjo Kuharić (1993. – 1997.) • Josip Bozanić (1997. – 2007.) • Marin Srakić (2007. – 2012.) • Želimir Puljić (2012. – 2022.) • Dražen Kutleša (2022. – )

v • u Hrvatski kardinali

14. stoljeće	Demetrije

15. stoljeće	Ivan Stojković (pseudokardinal)

16. stoljeće	Juraj Utišinović · Antun Vrančić · Juraj II. Drašković · Petar Berislavić

19. stoljeće	Juraj Haulik · Josip Mihalović

20. stoljeće	Alojzije Stepinac · Franjo Šeper · Franjo Kuharić · Vinko Puljić · Josip Uhač (umro pred imenovanjem)

21. stoljeće	Josip Bozanić· Stanislav Karlić · Blase Joseph Cupich

Portal:Kršćanstvo

Hrvatski svetci, blaženici i sluge Božji

Rimski svetci

Anselmo Ninski • Sveti Bono Vukovarski • Sveti Dujam • Sveti Eleuterije • Sveti Euzebije i Polion • Sveti Gaudencije • Sveti Jeronim • Sveti Kajo • Marcela Ninska • Kvirin Sisački • Sveti Marin • Mauro Porečki • Sveti Silvano • Sveti Venancije • Sveta Vincenca

Svetci

Donat Zadarski • Marko Križevčanin • Leopold Mandić • Nikola Tavelić • Ivan Trogirski

Blaženici

Miroslav Bulešić • Jula Ivanišević • Bernadeta Banja • Julijan iz Bala • Franjo Bonifacio • Augustin Kažotić • Serafin Kodić Glasnović • Katarina Kosača-Kotromanić • Anton Muzić • Ozana Kotorska • Gracija Kotorski • Ivan Merz • Oton iz Pule • Marija Petković • Alojzije Stepinac • Jakov Zadranin

Časni sluge Božji

Ante Antić • Petar Barbarić • Egidije Bulešić • Placido Cortese • Ana Marija Marović • Lino Maupas • Alojzije Palić • Ante Josip Tomičić • Vendelin Vošnjak

Sluge Božji

Krešimir Barišić • Nikola Bijanković • Aleksa Benigar • Klaudija Böllein • Giacoma Giorgia Colombis • Antun Dujlović • Šimun Filipović • Ante Gabrić • Juraj Gospodnetić • Kornelija Horvat • Lipharda Horvat • Žarka Ivasić • Geralda Jakob • Marija Krucifiksa Kozulić • Franjo Kuharić • Josip Lang • Antun Mahnić • Konstantina Mesar • Lovro Milanović • Trofima Miloslavić • Waldemar Maksimilijan Nestor • Bonifacije Pavletić • Ivo Peran • Antun Rendić • Josip Stadler • Marica Stanković • Gerard Tomo Stantić • Blanda Stipetić • Klara Žižić

Časni sluge Božji i sluge Božji smatraju se za kandidate za svece. • Portal:Kršćanstvo • Portal:Hrvatska

v • u Zagrebački biskupi i nadbiskupi

biskupi	Duh (1094.) • Bartolomej (1095.) • Sigismund (1102.) • Manases (1103. – 1113.) • Francika (1116. – 1131.) • Macilin (1131. – 1140.) • Verblen (1142. – 1155.) • Gotšald (1156. – 1161.) • Bernald (1162. – 1172.) • Prodan (1172. – 1185.) • Ugrin Csák (1185. – 1188.) • Dominik (1193. – 1205.) • Gothard (1205. – 1214.) • Stjepan I. (1215. – 1225.) • Stjepan II. Babonić (1225. – 1247.) • Filip od plemena Churla (1248. – 1262.) • Farkazij (1263.) • Timotej (1263. – 1287.) • Antun (1287.) • Ivan I. (1288. – 1295.) • Mihalj od plemena Bew (1295. – 1303.) • Augustin Kažotić (1303. – 1322.) • Jakob I. (1322. – 1326.) • Ladislav iz Kabola (1326. – 1343.) • Jakob iz Piacenze (1343. – 1348.) • Dionizije Lacković (1349.) • Nikola I. (1350. – 1356.) • Stjepan Kaniški (1356. – 1375.) • Demitrij (1376. – 1378.) • Pavao Horvat (1379. – 1386.) • Ivan Smilo Bohemus (1386. – 1394.) • Ivan Šipuški (1394. – 1398.) • Eberhard Alben (1397. – 1406.) • Andrija Scolari (1406. – 1409.) • Eberhard Alben (ponovo) (1410. – 1420.) • Ivan Alben (1421. – 1433.) • Ivan (zagrebački biskup) (oko 1437.) • Abel Kristoforov, Korčulanin (1438.) • Benedikt de Zolio (1440. – 1454.) • Toma de Debrenthe (1454. – 1464.) • Demetrij Čupor Moslavački (1465. – 1466.) • Osvald Tuz (1466. – 1499.) • Luka Baratin de Segedino (1500. – 1510.) • Toma Bakač (1511.) • Ivan Bakač Erdödy (1511. – 1518.) • Šimun Erdödy (1519. – 1543.) • Nikola Olah (1543. – 1548.) • Volfgang de Gyulay (1548. – 1550.) • Pavao I. Gregorijanec (1550. – 1557.) • Matija Bruman (1558. – 1563.) • Juraj Drašković (1564. – 1578.) • Ivan Kranjčić Moslavački (1578. – 1584.) • Petar Herešinec (1585. – 1588.) • Gašpar Stankovački (1588. – 1596.) • Nikola Stepanić Selnički (1598. – 1602.) • Šimun Bratulić (1603. – 1611.) • Petar Domitrović (1611. – 1628.) • Franjo Ergelski Hasanović (1628. – 1637.) • Benedikt Vinković (1637. – 1642.) • Martin Bogdan (1643. – 1647.) • Petar Petretić (1648. – 1667.) • Martin Borković (1667. – 1687.) • Aleksandar Ignacije Mikulić Brokunovečki (1688. – 1694.) • Stjepan Seliščević (1694. – 1703.) • Martin Brajković (1703. – 1708.) • Mirko Eszterházy (1708. – 1722.) • Juraj Branjug (1723. – 1748.) • Franjo Klobusiczky (1748. – 1751.) • Franjo Thauzy (1751. – 1769.) • Ivan Krstitelj Paxy (1770. – 1772.) • Josip Galjuf (1772. – 1786.) • Maksimilijan Vrhovac (1787. – 1827.) • Aleksandar Alagović (1829. – 1837.) • Juraj Haulik (1837. – 1853.)

nadbiskupi	Juraj Haulik (1853. – 1869.) • Josip Mihalović (1870. – 1891.) • Juraj Posilović (1894. – 1914.) • Antun Bauer (1914. – 1937.) • Alojzije Stepinac (1937. – 1960.) • Franjo Šeper (1960. – 1970.) • Franjo Kuharić (1970. – 1997.) • Josip Bozanić (1997. – 2023.) • Dražen Kutleša (od 2023.)

pomoćni biskupi	Juraj od Topuskog, O. Cist. (1488.) • Istvan Harztovuyeza (1498. – 1505.) • Etienne (1504. – 1519.) • Michael Herchi de Vadast (1521.) • Polydor de Brixen, O. Cist. (1524. – 1534.) • Paulus Zandinus (1536.) • Nicolaus Don (1571.) • Josip Žalec (1821. – 1833.) • Joannes Kraly (1854. – 1883.) • Pavao Gugler (1868.) • Luka Petrović (1868.) • Ivan Pavlešić (1871. – 1893.) • Franjo Gašparić (1884. – 1897.) • Ivan Krstitelj Krapac (1904. – 1910.) • Blaž Švinderman (1904. – 1915.) • Josip Lang (1915. – 1924.) • Dominik Premuš (1915. – 1934.) • Franjo Salis-Seewis (1926. – 1967.) • Josip Lach (1939. – 1983.) • Franjo Kuharić (1964. – 1970.) • Josip Salač (1970. – 1975.) • Mijo Škvorc, DI (1970. – 1989.) • Đuro Kokša (1978. – 1998.) • Juraj Jezerinac (1991. – 1997.) • Marko Culej (1992. – 1997.) • Vlado Košić (1998. – 2009.) • Josip Mrzljak (1998. – 2007.) • Valentin Pozaić, DI (2005. – 2017.) • Ivan Šaško (od 2008.) • Mijo Gorski (od 2010.)

catholic-hierarchy.org