Juraj Haulik

Njegova Uzoritost; Juraj Haulik
	nadbiskup zagrebački
	;
	;
	'
Rođen	20. travnja 1788.; Trnava
Umro	11. svibnja 1869.; Zagreb
Svećenik	18. travnja 1811.
Biskup	10. prosinca 1837.
Nadbiskup	11. prosinca 1852.
Kardinal	16. lipnja 1856.
Nacionalnost	Slovak
Služba	kardinal prezbiter
	Portal: Kršćanstvo
	Portal o životopisima

Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.^↓n1

Životopis

Teologiju i filozofiju studirao je u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je Gospodarsko društvo Sv. Jeronima i uredio park Maksimir. Zauzimao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Imenovan je 1852. prvim zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 1856. i kardinalom.

Kada je nakon smrti Aleksandra Alagovića, 1837. godine Haulik zasjeo na biskupsku stolicu, a potom kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti, politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija mjerila vrijednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke povijesti Hrvatske, problematizirane antagonizmima između Austrije i Ugarske.

U Hrvatskoj će se historiografiji često naći ocjena da je Haulik bio bečki čovjek, pa pouzdanik dvora pa i apsolutizma, ili pak u pozitivnom značenju zagovornik pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni prije ni poslije njega. On je to doista i bio, no stupivši na uzavrelo hrvatsko tlo, gdje će sav politički život biti usredotočen na probleme odnosa s Ugarskom, Haulik je znao iskoristiti trenutačne okolnosti te se stavio na stranu hrvatskoga nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uvelike omogućavala politička, kao namjesnika banske časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namjesnikom banske časti bio je u razdoblju 1840. do 1842. te od 1845. pa do imenovanja Josipa Jelačića banom 1848. godine.

Zatražio je i 1843. dobio plemićki list s predikatom de Várallya. U grbovnici od 30. ožujka 1843.^[1] navedeni su kao nasljednici grba i brat mu Emerik,^[2] te sinovac Juraj (sin Haulikovoga drugoga brata Kaspaira).

Grb je sasma isti grbu izdanom 1593. godine^[3] trenčinskoj plemenitoj obitelji Dubniczay von Dubnicz (Dubniczky de Dubnicza).

Izvori

↑ Ivan von Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher’s grosses Wappenbuch : Sv. 35., Bauer und Raspe KG, Neustadt an der Aisch, 1986., ISBN 3-87947-035-9, str. 60. (NSK)
↑ Deželić, 1929., 57.
↑ Deželić, 1929., 57. (58.)

Literatura

Velimir Deželić st., Kardinal Haulik – nadbiskup zagrebački : 1788. – 1869., Knjige katoličkog života, Knjiga šesta, Stjepan Markulin, Zagreb, 1929. (NSK)

Napomene

^↑n1 Juraj Haulik de Váralya, Đuro Haulik Varaljski, Gjuro Haulik Varaljski, Juraj Haulik Varaljski, Juraj Haulik Varalljski, njem. Georg Haulik von Várallya.

Poveznice

Vanjske poveznice

Zlatko Stahuljak, Vjesnik – 15. lipnja 1999. (hrv.)
Biografski leksikon Austrijskog carstva^{[neaktivna poveznica]} (njem.)
Svi hrvatski kardinali, IKA, 24. listopada 2003., IKA P - 63684/10

Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik Aleksandar Alagović	zagrebački biskup 1837.–1852.	Biskupija uzdignuta na nadbiskupiju
Nova biskupija	zagrebački nadbiskup 1852.–1869.	nasljednik Josip Mihalović

[1] Ivan von Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher’s grosses Wappenbuch : Sv. 35., Bauer und Raspe KG, Neustadt an der Aisch, 1986., ISBN 3-87947-035-9, str. 60. (NSK)

[2] Deželić, 1929., 57.

[3] Deželić, 1929., 57. (58.)

[1]

[2]

[3]