Dragi kolegi, iskrene čestitke. Ta dramatičen moment se je zgodil 3. aprila, ob 19:51, Wikipediji pa sta se izenačili pri 136406. članku. Pozdrav od Janezov iz Slovenije :). --Janezdrilc (razgovor) 20:27, 6. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Dragi kolega Janezdrilc. Lijep pozdrav tebi i ostalim suradnicima sl.wiki uz stihove "Poet tvoj nov Slovencem venec vije, S' petnajst sonetov ti tako ga spleta, da magistrále, pesem trikrat peta, vseh drugih skupaj veže harmoníje." :)--El hombre (razgovor) 20:33, 6. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
U naslovu nema ništa loše jer nije pisano u pejorativnom kontekstu već kolegijalnom duhu i dobroj atmosferi (takvi su i odgovori), nemojmo izmišljati probleme tamo gdje ih nema. --Orijentolog (razgovor) 18:45, 7. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Wikipedija nije forum, na stranicama za razgovor o člancima dopuštena je komunikacija o člancima, u Kafiću se komunikacija odnosi na čitav projekt ali svejedno ono što piše na wikipediji čitaju (i čitat će) svi, pa je poželjno pridržavati se nešto viših standarda komunikacije nego što to postoji na forumima ili u privatnoj komunikaciji. Obzirom da naslov nije pisan u pejorativnom kontekstu ide samo ispravak naslova i nema sankcija kolegi koji je dovoljno inteligentan da zna što spada na irc, a što na stranice wikipedije. Kolegi Janezdrilcu svaka čast na duhu! SpeedyGonsales00:57, 8. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Jesi siguran? Sa 118.000 članaka "preskočiti" na 130.000, pa sa 131.000 na 136.000...Tko vjeruje, nek' izvoli. Neki vjeruju da hrvatska ima i 5 milijuna glasača.--Seiya (razgovor) 19:02, 7. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Svjestan sam ja da ima tisuće mrvi, popisa i sličnog, ali toga ima i na slovenskoj i ostalim projektima. To da ima svakakvih si apsolutno u pravu, neki vjeruju i da šačica entuzijasta može stvoriti hibridni projekt slične kvantitete i kvalitete odnosno da će to netko čitati. --Orijentolog (razgovor) 19:38, 7. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Hrvatska wikipedija je u svim relevantnim statistikama jača od sl wiki, koju su zlobnici znali svojedobno zvati seznamopedija. Tako je bilo za očekivati da će se to prije ili kasnije odraziti i u stupcu broja članaka. Naravno, najvjerojatnije smo svi čuli za onu: "Postoje samo tri laži: laž, gnusna laž i statistika". Bilo je suradnika koji su bili jako ljuti kad se otvorio imenski prostor Dodatak i kad se članci/popisi u tom prostoru nisu brojali. Također kad je najavljeno da će se ti članci brojati, opet je bilo nezadovoljnika što se postupak otegao. Sad vidim da su neki nesretni što je hrvatska wikipedija koja se svojedobno "odrekla" svojih popisa pribrojila natrag te iste popise. Na našem wikicitatu piše Dva Hrvata, tri stranke (Matoš), ja bi rekao dva wikipedista, najmanje pet jezika, nebrojivo puno mišljenja. SpeedyGonsales00:57, 8. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Čestitam. Jeste da brojke, same po sebi, ne znače puno ali ovakve stvari svakako daju vetar u leđa lokalnim Vikipedijancima ;) micki16:20, 9. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Je li tko vidio ovu Metapediu? Pogledajte koji čalanak ima o našoj Wikipediji www.hr.metapedia.org/wiki/Hrvatska_Wikipedia:_WikiOrjuna. Ako ništa drugo jako zanimljivo. Cvrček (razgovor) 18:43, 7. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Cvrček, možda je slučajno što ti ističeš ovdje tu stranicu koja žarko želi ono isto za čime si ti iskazao želju, no i letimični pogled na tu stranicu otkriva da tamo piše hrpa gluposti. Naime tamo se optužuje jezik hrvatske wikipedije kao srpskohrvatski. Zašto se optužuje jezik hrvatske wikipedije (koji je isti kao i jezik u uporabi u Saboru, na televiziji, u časopisu Jezik), a ne proziva se Sabor, najbolji hrvatski jezikoslovci poput Radoslava Katičića koji su svi protiv radikalnih promjena u jeziku? Pročitaj naš odličan članak korijenski pravopis za više informacija o povijesti jezika. Ono isto što je rečeno (napisano) tebi ide i tom anonimnom prosvjedniku s metapedije, zadatak suradnika hrvatske wikipedije nije normiranje jezika nego njegova uporaba u pisanju što bolje enciklopedije. Određivanje normativnih knjiga, pravopisa i rječnika hrvatskoga standardnog jezika nije naš posao. IHJJ je napravio prilično dobar posao sa svojim Školskim rječnikom hrvatskoga jezika (objavljen 2012. godine) koji je usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, isto kao i Hrvatski školski pravopis. Bivši premijer Sanader je javno izjavljivao da on ne će pisati neću razdvojeno, to na pravopis ni rječnik utjecaja imalo nije. Svi se nadamo da ni nebuloze jeziku nevičnih političara koji su došli poslije njega na vlast neće utjecati na izradu novog pravopisa, jer mustre koje zdravstvo preimenuju u zdravlje i šport u sport osjećaja za jezik i znanja o povijesti hrvatskoga jezika nemaju. SpeedyGonsales01:39, 8. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Ne kanim izazvati svaju, to nisam štel, istina je da na Metapediji piše hrpa gluposti, no to ne mijenja jedno činjenično stanje a to je da "hrvatski jezik" je vse samo ne hrvatski, vsaki ki je čital naše knjige (fala bogu imamo ih na pretek) bude su tu složil. Ja ne govorim o pravopisu; bil on vukovski ali korijenski vsejeno je, ja govorim o hrvatskom jeziku onom pravom, a ne posrbljenom hrvatskom koji je dandanas službeni hrvatski (zakaj mislš ljudi imaju tako velike probleme s naglascima i "točnim govorom", gramatikom, sintaksom, ije/je...i slično). Primjeri hrv. s vami, s nami..., srp. s vama, s nama... ovo je samo mali primjer toga, kaj se učinilo s hvatskim jezikom nasilnim spajanjem s srpskim, zaslugama Maretića i ostalih vukovaca čak je Broz koliko god on bil vukovac barem je štel imati u oku hrvatski kak zaseban jezik. Istina je da Wikipedija i Wikipedisti nikaj nisu krivi oni se samo drže standarda, krivi su kak i navek samo političari ...ar pokapati smo znali furtinavek gospocki. Kaj se tiče pravopisa on je službeni i taj koji je službeni treba ga se držati, no to opet ne znači da se ne treba dovoditi u pitanje njegova dosljednost ali smisel. Jedina stvar koju ja zamjeram Wikipedistima i administratorima je rušenje i uništavanje ako slučajno gdo upiše hrvatsku riječ (recimo brijeme umjesto vrijeme, kaj umjesto što...) koja nije propisana standardom, pa se ga odmah ukorava, pa mu se odmah brani pristup i slično. Standardi jezik je, protivno našemu mišljenju norma i smjernica više nego dogma i svetinja. Po tome nije krivo napisati recimo: Joj kaj te volim! umjesto Joj, što te volim! to je dio jezika i dio "standarda", no to čini mi se vsi krivo shvaćaju. Recimo po standardu nije pisati rekoh, rekoše, bijaše... no ako se to na piše, to nije krivo ni najmanje. Pogledajte samo engleski jezik za primjer, pišući na engleskoj Wikipediji, ma pišuć bilo gdje na engleskom u službenim dokumentima, svjedočnicama... možeš izvući neku obsolete riječ iz tamo ne znam kojeg vijeka, i nitko ne će ni riječ pisnut, možda bu te pital kaj to znači (no to je takva sramota ne poznavati vlastiti jezik da ljudi bolj' čkome) a o bezbrojnim alternative spellings da i ne govorim. Mislim da bi Wikipedija da je stvarno u interesu hrvatskog jezika, dopuštala takozvano stilsko pisanje teksta. Kao što rekoh: standard je uputnica, smjernica, a ne dogma. Standarda se treba pridržavati (recimo jekavica je obvezna, gramatika je ta i ta...), no i pristupit mu osobno ar je jezik dio človjeka ki vu njem diše, a ne neki izmišljeni standard koji stoji u knjigami i kojeg izmišljavaju tašti jezikoslovci da bi bili što pismeniji od "običnog" puka (tako točno je pisati jer/jerbo/ar, kaj/što, još/jošte/jošće, dvorište/dvorišće, više/već/veće, višeput/višekrat, nekada/negda, rođen/rojen, čovjek/človjek, stilizirani ikavizmi koji se nalaze u jekavskom izričaju; gdje/gdi, nema/nima, spomen/spomin, živjeti/živiti (nema ih puno)... ter jekavizmi treba/trijeba, greška/grješka, sreća/srjeća, vremena/vrjemena/bremena/brjemena (e njih ima puno)... tako pišu vsi jezikoslovci koji su držali do hrvatskog jezika; Bulcsú László, Stjepan Babić... a o prošlim da i ne govorim; Bogoslav Šulek, Fran Kurelac...). Eto vidite Speedy, o tome ja govorim, to je bit hrvatskog jezika, a to bi trebala biti i bit Wikipedije na hrvatskom jeziku, ar hrvatski jezik je prebogat da bi se ga moglo uščučuriti u neku malu knjižicu zvanu pravopis (u pravopisu se određuje norma, slovopis i uputnica za valjano "pravopisanje") pa nek' urednik članka si sam odluči da li će biti greška ali grješka (normalno da ako je u početku članka ne ću, malo dalje ne more biti neću, ako je u početku članka srjeća malo dalje ne more biti sreća...).Mi imamo svoj jezik ne trijeba nam tuji. Cvrček (razgovor) 03:04, 8. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Bog je naš trojedini, hrvatski je naš trojedini. I bez samo jedne grane, današnji hrvatski ne bio bio to što jest.
A sad o ovoj temi o napadu. Ovo sam skoro obrisao, jer mi ovo vrlo sličilo na jedan sličan slučaj kad je jedan neprijavljeni suradnik naveo poveznicu gdje su na nekim bezveznim samodopadnim stranicama napali hrvatsku Wikipediju, pa nas "zamolio za komentar". Te stranice nitko nikad ne bi primijetio, jer internet je prepun takvih stranica i tekstova koji su oku ugodni kao zalijepljene žvake ispod školske klupe sa svom pripadajućom prašinom, rabljenim papirnatim rupcima i zalutalim opušcima, a internetskoj su javnosti i vidljivi kao taj skriveni dio školske klupe; Google takve rangira na 50. stranici, pa je bio prisiljen doći ovdje, da bi netko nekad i čuo za njih. Čitatelji interneta za životnog vijeka praktično nikad ne dođu na takve stranice. Obazirati se na takve tekstove je isto kao na dobacivanja ogrezlih višedesetljetnih alkoholičara iz neke mračne usmrdivene ulice s prevrnutim kantama za smeće, gdje se često mokri pa se gaštapane razmilidu okolo pred tom naplavom. Sve skupa skraćeno rečeno, ovo mi sliči kad netko negdje nešto loše napiše o netkom, onda dođe kod onog koga je napao i pita ih za komentar (kao "neutralni promatrač, obavjestitelj", kao da on nije napisao te napade). Tom netkom napadaču za zabavu.
Tako bih ovo bio i obrisao, no kolege su odgovorile.
[hr.metapedia.org/wiki/Hrvatska_Wikipedia:_WikiOrjuna#Na.C5.A1e_protuhrvatske_podvale] I jedan je napaljeni nabijeni mladac prije nekog vremena izmlatio (sad pokojnog) jednog Vladu Gotovca, jednog starca, jer kao, "nije pravi Hrvat", da su mu pravi Hrvati jedna radikalna hrvatska politička struja...
Zbog takvih autora nadam se da će neurokirurgija naprjedovati u budućnosti, jer zbilja izgleda grubo kad se žice u mozgu krivo spoje, a za nevolju čovjek tako krivo prespojenih žica u mozgu pođe pisati i suditi o drugima. Kubura (razgovor) 06:22, 8. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Eno su još jedni u priopćenju za televiziju također rekli da se raduju što medicina napriduje pa će za nike osobe biti pomoći, hahahaha. Da nisu možda čitali naš Kavić, hahaha? :) Kubura (razgovor) 06:41, 17. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
javljaju se uporedni međuwikiji, po dva , tri za isti članak. Neki botovi iz neznanja ili namjerno pored već postojećih međuwiki poveznica za nas naprave posebnu izoliranu. --Zeljko (razgovor) 08:28, 18. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Puno toga ima, puno se vremena gubi na duplikatima i sa po nekoliko paralelnih međuwikija za isti članak. Članci na raznim jezicima raštrkani su ko rakova djeca. --Zeljko (razgovor) 21:39, 18. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Pa je, ako ih ima više onda moraš čitav postupak jedan po jedan. Meni je inače draga wikidata, lakše je nego prije. Pogotovo kad se radi o krivo postavljenim IW, recimo jedan istočni susjed je preuzeo Piratsku obalu i umetnuo IW Povijesti Emirata (što nije isto) - kako ja brišem IW po hrvatskoj i drugim jezicima tako ih botovi uredno vraćaju, a između još morao adminima objašnjavati zašto brišem. Sad nema te igre mačke i miša. --Orijentolog (razgovor) 22:06, 18. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Volio bih da je Wikidata pojednostavnila stvari. Meni ih je zakomplicirala.
Trebala je biti korisna za slučaj kad bot točno doda pravi mw (međuwiki), jer tad nam se ne zagušuje povijest uređivanja članka.
Međutim kad dodaje krivo, ajme. Primijetio sam za neke članke na wikidati da vode na neistovjetne pojme, pojme koji nisu baš par jedan drugom (injekcija, bijekcija, surjekcija, hahaha). Kubura (razgovor) 05:47, 20. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Imam ideju. Postojao je projekt „Wiki Loves Monuments“ u kojem su sudjelovale 33 zemlje, ali ne i Hrvatska. U sklopu toga, fotografirale su se slike spomenika i stavljale na Zajednički poslužitelj (Commons) te se birali pobjednici. http://www.wikilovesmonuments.org/
Ideja je, da napravimo sličan projekt na našoj wikipediji. Npr. da izaberemo temu mjeseca (npr. dvorci, crkve, rijeke, životinje, gradovi, sela, ulice, parkovi itd.) i da fotografiramo na tu temu i stavljamo slike na Commons s time, da se napravi galerija tih novopostavljenih slika ovdje na wikipediji pa da na kraju mjeseca glasamo i izaberemo pobjednika i ta slika npr. može biti izabrana za naslovnu stranici wikipedije. Time bi dobili nove fotografije, koje bi mogli koristiti za članke, a tebi bi promovirali i hrvatsku kulturno-povijesnu, prirodnu baštinu, tradiciju, znamenitosti i sl. Budući da imamo suradnike iz i drugih zemalja poput BiH, možemo se dogovoriti, da u obzir dolaze i fotografije izvan Hrvatske.
Mene zanima što mislite o ideji i da li ima dovoljno zainteresiranih suradnika, da se pokrene ovaj projekt. Po mom mišljenju, ne zahtijeva puno vremena, treba samo uslikati nešto, postaviti na Commons i na stranicu projekta na wikipediji.--Fraxinus (razgovor) 14:08, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Projekt je koncentriran na pojedinačne države, inače nema smisla. Tako bi za hrvatsku Wikipediju prvenstveno trebalo promicati hrvatsku kulturnu baštinu i spomeničku baštinu na području Republike Hrvatske. Veći su gradovi više manje dobro pokriveni, a kako fotografiranje objekata traži fizički odlazak na neka mjesta uključuje financijske izdatke, ovisi o vremenskim prilikama (ili neprilikama) i čini mi se dobrom idejom kad bi bilo više aktivnih suradnika. Trenutačno su na našoj wiki aktivni projekti pisanja članaka iz povijesti umjetnosti. Te studentice više manje rabe postojeće fotografije ili arhivske fotografije, ni one same nisu očito u mogućnosti obići sve ono o čemu pišu. Drugi su suradnici uključeni u projekt pisanja članaka o državama. Vjerujem da to sve uzima vrijeme, ali opet ono vrijeme koje više manje svi možemo izdvojiti uz svoje računalo. Mogu li studenti kojima su u tijeku ispiti, uzeti fotoaparat (ne mobitel) sjesti u svoj automobil i otići stotinjak km negdje na izlet da bi poslikali jednu zgradu ili spomenik? Sumnjam. Imamo li u svakom gradu suradnike? Ne znam, ali sumnjam. U Karlobagu je vrijedan spomenik Šimi Starčeviću, ali do danas nemamo fotografiju tog spomenika, meni nije mi usput napraviti 130 km da bih ga uslikala. Na ZP-u su svega tri fotografije commons:Category:Karlobag. Sam projekt Wiki Loves Monuments nisam baš pratila, ali mislim da se u njega mogao uključiti bilo tko. Meni bi bilo draže promicati rad naših suradnika i trud naših suradnika koji pišu članke i fotografiraju. Jer ipak, Wikipedija su u prvom redu članci i njihov sadržaj, ilustracije su odlične, ali ipak prateći sadržaj enciklopedijskog teksta, u protivnom se svodi na postavljanje fotografija kao na mnogobrojnim portalima koji su orijentirani isključivo na fotografiju. Kao suradnica koja na ZP-u ima više od 3500 postavljenih fotografija (i više od parstotinjak koje još nisam postavila) ne mogu se složiti s mišljenjem da to ne uzima puno vremena i da je to samo uslikati, jer ipak nije jednostavno napraviti dobru fotografiju. --RobertaF.14:43, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Wikipedija:Wiki voli spomenike - stranica napravljena prije godinu dana. I Fraxinus i Roberta imaju pravo, treba nam više slika i treba nešto poduzeti (Fraxinus), lako je slikati svoje mjesto ali (još) nemamo suradnike širom Hrvatske i nije lako snimiti dobru fotku mobitelom i po lošem vremenu. Nemamo dovoljno suradnika da bi poduzimali kampanjske akcije, tj. da bi u akciji od mjesec ili tri mjeseca mogli pokriti cijelu Hrvatsku. Mislim da je bolje imati trajni projekt skupljanja fotki širom Hrvatske. Na taj način kad se pojavi novi suradnik iz nekog dijela Hrvatske gdje imamo malo suradnika dobit ćemo nove fotke, a novi suradnici dobit će kvalitetnu povratnu informaciju o vrijednosti njihova doprinosa. Jer često su novi suradnici zbunjeni pravilima oko uređivanja (izvori, poveznice, kategorije itd), ako krenu prvo s fotkama svi ćemo im pomoći, moguće da će nekome biti lakši način upoznavanja wikipedije. Iskusni suradnici mogu dopisivati koje nam fotke trebaju (one koje nemamo, ali i fotke motiva koje imamo neke bi mogle biti kvalitetnije). Pumovci se mogu uključiti u oba dijela projekta, i u slikanje i u "naručivanje" fotki. SpeedyGonsales15:00, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Smatram, da ideja ima potencijala, samo treba naći prikladan način. Dobra je ideja napraviti popis što bi bilo dobro fotografirati, a do sada to nemamo pa da fotografira, onaj koji je u prilici. Naravno, nitko neće putovati 100 km samo zbog toga. Ali npr, ako već negdje putujemo, možemo nešto novo i fotografirati usput. Croq npr. to čini i niz drugih suradnika.--Fraxinus (razgovor) 15:20, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Ja bi zbog vina iz Iloka krenuo, pa kroz liku (po rakiju) sa jednom skupinom, i iz like izbio u Dalmaciju na pršute. Pa gremo na jug. u Crvenu Hrvatsku. U slast--Zeljko (razgovor) 15:44, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Roberta je u pravu, nema puno suradnika koji imaju vremena i sredstava za obilazak i fotografiranje. Ali, ja to vidim drugačije, po scenariju, otprilike kakav je i sam Fraxinus iznio:
Ja planiram ili je iskrslo putovanje (ljetovanje, posjet rodbini, neki drugi razlog...) u/kroz X. Prije polaska na put pogledam projekt, da li se za X traže fotografije i kojih objekata. Načinim popis i po dolasku/prolasku kroz X izvojim neko vrijeme za slikanje. Ili, ako se ne traže, svejedno se mogu upoznati sa znamenitostima X-a i sam odlučiti što bi bilo vrijedno zabilježiti.
Tu vidim dva problema/pitanja:
Tko će uraditi popis objekata koje treba uslikati, odnosno, treba li nam uopće? Ako to ostavimo suradnicima, bojim se doći ćemo u situaciju zatrpavanja "željama". Evo, već su počeli :(
Što vrijedi zabilježiti ako nemamo odgovarajući članak? Na primjer, "Park skulptura" u Marušićima.
Svaka slika treba, a mjesto joj je na njezinom članku. Postoje i stare fotografije i razglednice, stare nekoliko desetljeća, i one se mogu uslikat digitalcem i staviti na wiki. I ne moraj use slikat samo zgradurine, postoje i brda, planine, rijeke, vrste, sve ono što čini Hrvatsku, svijet, etc --Zeljko (razgovor) 18:00, 19. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Kolegica MayaSimFan je riješila problem netočnoga prikaza na lokacijskim kartama, tako da su nam gradovi i mjesta tamo gdje i jesu. Hvala Maya!--MaGa08:27, 22. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Wikipedija na hrvatskom jeziku nema toliko suradnika, kao npr. en. ili es. pa je za očekivati da postavljeno upozorenje ostaje dugo vremena istaknuto. Trenutačno takvih članaka imamo čak više od 1.500 (tisuću i pol).
Svrha postavljanja upozorenja o nedostatku izvora postigla bi se i kad bi se predložak {{nedostaju izvori}} stavljao u podnaslov == Izvori == pri dnu članka, a istovremeno predložak ne bi upadljivo narušavao vjerodostojnost teksta kako to izgleda kad se nalazi u vrhu. Svrha mu nije osporavati vjerodostojnost (za što postoje drugi predlošci kad je potrebno) ali to ipak čini. Takav je moj dojam kao čitatelja i suradnika. Na vrh se stavljaju predlošci kojima je cilj upozoriti čitatelja na veće nedostatke članka koji slijedi, npr.
Kafić/Arhiv 2013 4
U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava)Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta.
ili
Kafić/Arhiv 2013 4
Ovaj odlomak ili članak sadrži tekst koji nije pisan enciklopedijskim stilom te ga valja doraditi i možebitno skratiti. (Rasprava)Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.
i na vrhu bi trebalo biti mjesta samo takvima.
Predlažem (ako se to smije predložiti) da se {{nedostaju izvori}} ne stavlja na vrh, već u podnaslov == Izvori ==. Lagano ga je preoblikovati u {{Izvori}} kada se izvore navede. Vrkach (razgovor) 22:32, 24. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Predlošci su napravljeni s razlogom, a njihova "upadljivost" svejedno ne potiče suradnike na redovito čišćenje kategorije "održavanje Wikipedije" i sređivanje nesređenih članaka. Predloške valja dodavati s mjerom i dobrim razlogom, a svatko tko može odmah ispraviti uočene nedostatke bilo bi poželjno da to učini. Na taj će se način smanjiti broj predložaka koji upozoravaju na nedostatke ili ih biti manje. --RobertaF.23:07, 24. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Ok, Roberta, to stoji, ali nedostaku izvora i osporenoj točnosti nije mjesto u istom košu, a praksom stavljanja na vrh kako jednog tako drugog postiže se nehotično umanjenje vjerodostojnosti članka kojem nedostaju izvori (iako mu neutralnost ili točnost nije niti osporavana). Na to sam mislio. Vrkach (razgovor) 23:19, 24. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
To što je nekom članku "nehotično umanjena vjerodostojnost" bi trebalo biti bitno? Trebali bi poticati lijenost suradnika i umanjivati svijest o potrebnosti citiranja izvora u člancima? Onda ja predlažem moratorij od godine ili dvije potrebnog staža prije nego što se smije nešto predlagati u Kafiću, jer očito novim suradnicima padaju na pamet ideje suprotne duhu ovoga projekta, upravo zato jer su prekratko na projektu. SpeedyGonsales12:39, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Ovako, evo ti poruka jednog administratora koji to običava staviti. Tim se predloškom diskretno upozori zajednica da bi članak zbog vjerodostojnosti trebao imati neki izvor odnosno citiranu literaturu, referencije.
Ovako je i dobro upozorenje čitatelju namjerniku da bi trebalo navesti neku literaturu kao potvrdu za sadržaj teksta.
Ovaj predložak na jedan način je i dobrom ogradom za moguće smeće od upisanih podataka. Nije rijetkost da netko napiše netočne podatke i da nije naveo izvore - jer izvora za netočnost nema. Kubura (razgovor) 01:45, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Vrkach, vjerovao ili ne ovaj se put slažem s tobom. Ja osobno doživljavam stavljanje predložaka kao dosta grubu intervenciju. Predložak podsvjesno umanjuje vrijednost članka kod gotovo svakog čitatelja iako je objektivno dobro napisan. S druge strane i Kubura ima potpuno pravo, navođenje izvora je izuzetno važno po vjerodostojnost članka, ali mislim da je Vrkach htio reći nešto drugo: postavljanjem predloška pod naslov "izvori" postigao bi se isti učinak i upozorenja i poticanja na nadopunu članka, a manje bi iritirao čitatelje.--Dean72 (razgovor) 02:03, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Lako je ako znate koji dio članka je netočan. Negdje znate gdje je provjereni dio, pa bi se u teoriji moglo dodati predložak iznad spornog odnosno nepotvrđenog odlomka. No kad tek prvi put naletite na članak kojem nitko nikad nije provjerio točnost, a suradnik koji je napisao ili dodao podatke u članak nije dokazan, nego neki novi, ili suradnik koji izaziva sumnju, koji se "čudno" ponaša ili za kojeg se zna da piše svakako, onda nema druge nego je cijeli članak sumnjiv i onda se mora s tim predloškom na vrh. Kubura (razgovor) 05:30, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Jedino predložak infookvir ima fiksno mjesto u članku - na vrhu, sve ostale predloške stavljamo tamo gdje im je mjesto. Ako je mjesto predlošku {{nedostaju izvori}} na vrhu članka, onda tamo treba biti. SpeedyGonsales12:39, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Ima i druga mogućnost, koja se također spominjala, da pobrišemo sve članke u kojima nema nijednog izvora. Meni je draže zadržati sve postojeće članke a predloškom izvor upozoriti na nove članke slabe kvalitete kojima vjerodostojni izvori zaista nužno trebaju. SpeedyGonsales12:43, 25. travnja 2013. (CEST)[odgovori]
Suradnicima kad tek "otkriju" wikipediju često se može činiti jedino bitnim pisati nove članke, pisati o onim temama o kojima na hrvatskoj wikipediji ništa ne piše (ili slabo što piše). To jest bitno i sigurno je korisno. Ali ako suradnici u svojem zanosu i dobrim željama ne rabe izvore, onda rješavajući jedan problem nenamjerno stvaraju drugi. Kad se god u medijima pita o kvaliteti wikipedije, jedino na što iskusan suradnik može uputiti su vjerodostojni izvori u člancima, zato se često novi članci na nekim drugim projektima vrlo brzo brišu ako nemaju izvore. Mi smo tu nešto liberalniji, ali ipak ne toliko liberalni da bi nam se gomilalo smeće na projektu. Korist od pisanja u Kafiću o izvorima je ta da ako ima netko kome nije jasno čemu služe izvori na wikipediji sad ima priliku naučiti.
In MediaWiki:Edittools there is a error. The code #PREUSMJERI [[]] is separated and when I clicking in the code, it only write #PREUSMJERI, insitead of #PREUSMJERI [[]].
--Roberta F. 01:36, 31. ožujka 2013. (CET)
10:38, 31. ožujka 2013. (CEST)
Ga 11:56, 31. ožujka 2013. (CEST)
--Orijentolog (razgovor) 22:54, 5. travnja 2013. (CEST)
--Orijentolog (razgovor) 19:38, 7. travnja 2013. (CEST)
SpeedyGonsales 00:57, 8. travnja 2013. (CEST)
--Orijentolog (razgovor) 18:37, 8. travnja 2013. (CEST)
Zabrane su tu da se krše.
Svašta ispliva za oseke.
Ministarstvo kulture RH uložilo je velika sredstva za očuvanje ovog spomenika kulture - obično stave manju tablu.
--Ma
