Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 998
| Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 998 | ||
|---|---|---|
 Uništena zgrada u Sarajevu | ||
| Datum | 16. lipnja 1995. | |
| Sastanak br. | 3543 | |
| Kod | S/RES/998 (Dokument) | |
| Tema | Bosna i Hercegovina | |
Sažetak glasanja |
| |
| Rezultat | Usvojena | |
| Sastav Vijeća sigurnosti | ||
Stalne članice | ||
Nestalne članice | ||
| ||
Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 998, usvojenom 16. lipnja 1995. godine, nakon ponovnog potvrđivanja svih rezolucija o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a posebno Rezolucije 982 (1994.), Vijeće je uspostavilo snage za brzu reakciju sa 12 500 pripadnika unutar Zaštite Ujedinjenih naroda snaga (UNPROFOR) u Bosni i Hercegovini nakon napada na njih i sveukupnog pogoršanja situacije.[1]
Pismo koje je primio glavni tajnik Butros Butros-Gali 9. lipnja 1995. uključivalo je prijedloge Francuske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva za jačanje UNPROFOR-a stvaranjem snaga za brzo djelovanje unutar njega.[2] Snage za brzo djelovanje bile bi sastavni dio postojeće mirovne operacije i UNPROFOR bi ostao nepristran.[3] Vijeće je bilo zabrinuto nastavkom oružanih neprijateljstava u Bosni i Hercegovini i činjenicom da daljnji prekid vatre nije dogovoren. Osuđeni su napadi snaga bosanskih Srba na UNPROFOR i civile.
Djelujući prema Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda, Vijeće je zahtijevalo da snage bosanskih Srba oslobode svo zatočeno osoblje UNPROFOR-a i da sve strane poštuju sigurnost UNPROFOR-a. Sukob se ne bi mogao riješiti vojnim putem i morali su započeti pregovori, ponavljajući da strana bosanskih Srba prihvaća mirovni plan Kontaktne skupine kao polazišnu točku. Zatražen je potpuni prekid vatre, prekid neprijateljstava i nesmetan pristup humanitarnim organizacijama, posebice sigurnim zonama i Sarajevu. Rezolucijom se strane pozivaju na poštivanje sigurnosti civila i statusa sigurnih zona.
Tada je odlučeno povećati veličinu UNPROFOR-a za dodatnih 12.500 pripadnika, što je povećanje od preko 50%, kako je predviđeno pismom glavnog tajnika.[4] Sve daljnje izmjene trebale bi voditi računa o sigurnosti snaga i smanjiti opasnost kojoj su bile izložene.
Kina i Rusija suzdržale su se pri glasovanju o Rezoluciji 998 nakon što su izrazile zabrinutost da bi UNPROFOR trebao ostati striktno mirovne snage, što su odobrile ostale članice Vijeća.[5]
- Dodatak:Popis rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a od 901 do 1000 (1994. – 1995.)
- ↑ Fenton, Neil. 2004. Understanding the UN Security Council: coercion or consent?. Ashgate Publishing, Ltd. str. 172. ISBN 978-0-7546-4092-9
- ↑ S/1995/470 Letter dated 9 June 1995 from the Secretary-General addressed to the President of the Security Council.
- ↑ Burg, Steven L.; Shoup, Paul. 1999. The war in Bosnia-Herzegovina: ethnic conflict and international intervention. M.E. Sharpe. str. 461. ISBN 978-1-56324-308-0
- ↑ Weiss, Thomas George. 2005. Military-civilian interactions: humanitarian crises and the responsibility to protect. 2nd izdanje. Rowman & Littlefield. str. 88. ISBN 978-0-7425-3017-1
- ↑ Kovačević, Slobodanka; Dajić, Putnik. 1998. Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 3. Institute for European Studies. str. 127. ISBN 978-86-82057-09-3
 |
Engleski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: United Nations Security Council Resolution 998 |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
