Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 900
| Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 900 | ||
|---|---|---|
 | ||
| Datum | 4. ožujka 1994. | |
| Sastanak br. | 3344 | |
| Kod | S/RES/900 (Dokument) | |
| Tema | Bosna i Hercegovina | |
Sažetak glasanja |
| |
| Rezultat | Usvojena | |
| Sastav Vijeća sigurnosti | ||
Stalne članice | ||
Nestalne članice | ||
| ||
Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 900, usvojenom 4. ožujka 1994. godine, nakon ponovnog potvrđivanja svih rezolucija o stanju u Bosni i Hercegovini, Vijeće je raspravljalo o obnovi osnovnih javnih usluga i normalnog života u i oko glavnog grada Sarajeva.[1]
Vijeće sigurnosti primijetilo je pozitivne pomake oko Sarajeva kao prvi korak prema ponovnom uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini. Postojao je sporazum između Bosne i Hercegovine, bosanskih Srba i posebnog izaslanika glavnog tajnika o prekidu vatre i teškom naoružanju koji je pozdravljen, s obzirom na mjere poduzete u rezolucijama 824 (1993.) i 836 (1993.). Bilo je ključno da se građani i humanitarna pomoć mogu slobodno kretati i da se može nastaviti normalan život. Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD stoga su poslale zajedničku misiju u Sarajevo da procijeni proces obnove. Vijeće je ocijenilo da je grad Sarajevo važan kao glavni grad Bosne i Hercegovine te kao multikulturalno, multietničko i vjersko središte.
Nadalje, rezolucija je pozdravila rotaciju osoblja Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda u Srebrenici i ponovno otvaranje Međunarodne zračne luke Tuzla. Također je izražena zabrinutost zbog pogoršanja situacije u Maglaju, Mostaru i Vitezu. Vijeće je također istaknulo važnost poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.
Sve strane su pozvane da surađuju s UNPROFOR-om u vezi s prekidom vatre oko Sarajeva i da rade na vraćanju normalnog života u gradu. Od glavnog tajnika Butrosa Butros-Galija zatraženo je da imenuje visokog civilnog dužnosnika koji će izraditi akcijski plan za obnovu javnih usluga na području Sarajeva, osim Pala.[2] Od njega je također zatraženo da osnuje dobrovoljni zakladni fond u koji bi zemlje mogle davati doprinose. U roku od tjedan dana od njega se zahtijevalo da izvijesti o načinima postizanja gore navedenih ciljeva i uključenim troškovima, te da u roku od 10 dana izvijesti o razvoju događaja u vezi sa zaštitom Maglaja, Mostara i Viteza.
- Dodatak:Popis rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a od 801 do 900 (1993. – 1994.)
- ↑ Kumar, Radha. 1999. Divide and fall?: Bosnia in the annals of partition. Verso. str. 178. ISBN 978-1-85984-183-9
- ↑ Woodward, Susan L. 1995. Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War. Brookings Institution Press. str. 419. ISBN 978-0-8157-9513-1
 |
Engleski Wikizvor ima izvorni tekst na temu: United Nations Security Council Resolution 900 |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
