Ratovi na području bivše Jugoslavije
| Ratovi na području bivše Jugoslavije | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
 U smjeru kazaljke na satu odozgo: Službenici Slovenske nacionalne policije odvode zarobljene vojnike Jugoslavenske narodne armije do svoje jedinice tijekom rata u Sloveniji; uništeni tenk M-84 u bitci za Vukovar; protutenkovske rakete JNA tijekom napada na Dubrovnik; ponovna sahrana žrtava genocida u Srebrenici 2010. godine; oklopno vozilo UNPROFOR-a kod Zgrade Izvršnog Vijeća tijekom opsade Sarajeva. | |||||||
| |||||||
|
Raseljenih: oko 4 000 000+[3]
| |||||||
Ratovi na području bivše Jugoslavije slijed su odvojenih, ali srodnih[4][5][6] etničkih sukoba, ratova za nezavisnost i ustanaka između 1991. i 2001. godine[a] na području koje je prethodno zauzimala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFR Jugoslavija). U ove se ratove ubrajaju i uzorčni i posljedični sukobi raspada SFR Jugoslavije, kojim su 1991. godine šest entiteta (»socijalističkih republika«) SFRJ postale nezavisne države: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Makedonija. Te su države nezavisnost proglasile zbog etničkih tenzija, koje su doprinijele i izbijanju ratova. Iako je većina sukoba završilo mirovnim ugovorima koji su uključivali potpuno međunarodno priznanje nezavisnih država, iza sebe su ostavili goleme žrtve i veliku ekonomsku štetu.
U početnim stadijima raspada SFR Jugoslavije, Jugoslavenska narodna armija (JNA) nastojala je eliminirati republičke vlade i time očuvati jedinstvo Jugoslavije. Međutim, armija je postepeno padala pod utjecaj Slobodana Miloševića, čija je vlada prizivala srpski nacionalizam kao ideološku zamjenu za oslabljeni komunistički sustav. JNA je posljedično izgubila slovenske, hrvatske, kosovarske, bošnjačke i makedonske pripadnike te u praksi postala isključivo srbijanskom i crnogorskom vojskom.[8] Prema izvještaju Ujedinjenih naroda iz 1994. godine, cilj srbijanske vlade tada nije bio ponovno ujediniti Jugoslaviju, već stvoriti »Veliku Srbiju« iz dijelova teritorija Hrvatske te Bosne i Hercegovine.[9] Drugi iredentistički pokreti također su se doveli u vezu s ovim sukobima, poput ideja »Velike Albanije« (od Kosova, što je odbačeno u korist međunarodne diplomacije)[10][11][12][13][14] i »Velike Hrvatske« (od dijelova Hercegovine, što je odbačeno Washingtonskim sporazumom iz 1994.).[15][16][17][18][19]
Sukobi su često opisivani kao neki od najgorih u Europi od Drugog svjetskog rata zbog mnogih ratnih zločina, etničkih čišćenja, masakara i masovnih silovanja. Genocid u Bosni i Hercegovini počinjen tijekom ovih sukoba bio je prvi europski ratni događaj proglašen genocidom od vojnih kampanja Nacističke Njemačke, a mnogi sudionici genocida kasnije su službeno okrivljeni za ratne zločine.[20] U tu je svrhu u Hagu, u Nizozemskoj, osnovan Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) kojem je cilj bio osuditi sve koji su sudjelovali u ratnim zločinima tijekom ratova.[21] Prema Međunarodnom centru za tranzicijsku pravdu, ratovi na području bivše Jugoslavije rezultirali su smrću preko 140 000 ljudi,[22] dok Fond za humanitarno pravo procjenjuje da je bilo barem 130 000 žrtava.[23] Deset godina ratova prouzročilo je velike izbjegličke i humanitarne krize.[24][25][26]
Godine 2006. Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini proširen je na većinu država bivše Jugoslavije kako bi se dokazalo da je gospodarska suradnja moguća unatoč političkim sukobima. Ugovor je na punoj snazi od 2007. godine.[27]
Podrobniji članak o temi: Rat u Sloveniji Podrobniji članak o temi: Domovinski rat Podrobniji članak o temi: Rat u Bosni i Hercegovini Podrobniji članak o temi: Sukobi u okolici Preševa 2001. Podrobniji članak o temi: Sukobi u Makedoniji 2001.U rujnu 1991. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uveo je embargo na oružje za sve sukobljene strane na području.[28] Mnoge su države unatoč embargu nastavile isporučivati oružje koje će biti rabljeno u ratovima.[29] Godine 2012. u Čileu je devet osoba, uključujući dva umirovljena generala, osuđeno za sudjelovanje u prodaji oružja državama u regiji.[30]
- ↑ Neki povjesničari sužavaju ovu temu isključio na sukobe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH te Kosovu 1990-ih.[7] Drugi također uključuju sukobe u okolici Preševa 2001. te sukobe u Makedoniji 2001.
- ↑ Transitional Justice in the Former Yugoslavia. International Center for Transitional Justice. 1. siječnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2021. Pristupljeno 8. rujna 2009.
- ↑ About us. Humanitarian Law Center. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2011. Pristupljeno 17. studenoga 2010.
- ↑ Transitional Justice in the Former Yugoslavia. ICJT.org. International Center for Transitional Justice. 1. siječnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2021. Pristupljeno 21. lipnja 2011.
- ↑ Judah, Tim. 17. veljače 2011. Yugoslavia: 1918–2003. BBC. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. svibnja 2019. Pristupljeno 1. travnja 2012.
- ↑ Finlan (2004), p. 8.
- ↑ Naimark (2003), p. xvii.
- ↑ Shaw 2013., str. 132.
- ↑ Armatta, Judith. 2010. Twilight of Impunity: The War Crimes Trial of Slobodan Milosević. Duke University Press. str. 121
- ↑ Bassiouni, M. Cherif. Annex IV – II. The politics of creating a Greater Serbia: nationalism, fear and repression. 28. prosinca 1994.
- ↑ Janssens, Jelle. 2015. State-building in Kosovo. A plural policing perspective. Maklu. str. 53. ISBN 978-90-466-0749-7. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Totten, Samuel; Bartrop, Paul R. 2008. Dictionary of Genocide. with contributions by Steven Leonard Jacobs. Greenwood Publishing Group. str. 249. ISBN 978-0-313-32967-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Sullivan, Colleen. 14. rujna 2014. Kosovo Liberation Army (KLA). Encyclopædia Britannica. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. rujna 2015. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Karon, Tony. 9. ožujka 2001. Albanian Insurgents Keep NATO Forces Busy. Time. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. prosinca 2016. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Phillips, David L. 2012. Liberating Kosovo: Coercive Diplomacy and U.S. Intervention. in cooperation with the Future of Diplomacy Project, Belfer Center for Science and International Affairs. The MIT Press. str. 69. ISBN 978-0-262-30512-9. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ ICTY. 29. svibnja 2013. Prlic et al. judgement vol. 6 2013 (PDF). United Nations. str. 383. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 4. listopada 2018. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Gow, James. 2003. The Serbian Project and Its Adversaries: A Strategy of War Crimes. C. Hurst & Co. str. 229. ISBN 978-1-85065-499-5. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ van Meurs, Wim, ur. 2013. Prospects and Risks Beyond EU Enlargement: Southeastern Europe: Weak States and Strong International Support. Springer Science & Business Media. str. 168. ISBN 978-3-663-11183-2. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Thomas, Raju G. C., ur. 2003. Yugoslavia Unraveled: Sovereignty, Self-Determination, Intervention. Lexington Books. str. 10. ISBN 978-0-7391-0757-7. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Mahmutćehajić, Rusmir. 2012. Sarajevo Essays: Politics, Ideology, and Tradition. State University of New York Press. str. 120. ISBN 978-0-7914-8730-3. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- ↑ Bosnia Genocide. United Human Rights Council. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2009. Pristupljeno 13. travnja 2015.
- ↑ United Nations Security Council Resolution 827. S/RES/827(1993) 25. svibnja 1993.
- ↑ Transitional Justice in the Former Yugoslavia. ICTJ (engleski). 1. siječnja 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2021. Pristupljeno 8. rujna 2009.
- ↑ About us. Humanitarian Law Center. 22. svibnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. svibnja 2011. Pristupljeno 17. studenoga 2010.
- ↑ The Balkan Refugee Crisis. Crisis Group. Lipanj 1999. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. veljače 2023. Pristupljeno 14. ožujka 2022.
- ↑ Crisis in the Balkans. Chomsky.info. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. rujna 2022. Pristupljeno 14. ožujka 2022.
- ↑ Bosnia and Herzegovina: The Fall of Srebrenica and the Failure of UN Peacekeeping. Human Rights Watch. 15. listopada 1995. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. ožujka 2022. Pristupljeno 14. ožujka 2022.
- ↑ MEI - The agreement on free trade in the Balkans (cefta). www.mei.gov.rs (engleski). Pristupljeno 14. listopada 2024.
- ↑ UN arms embargo on Yugoslavia (FRY). Stockholm International Peace Research Institute. 16. listopada 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječnja 2016. Pristupljeno 28. prosinca 2015.
- ↑ Blaz Zgaga; Matej Surc. 2. prosinca 2011. Yugoslavia and the profits of doom. EUobserver. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. veljače 2012. Pristupljeno 4. prosinca 2011.
- ↑ Chile generals convicted over 1991 Croatia arms deal. BBC News. 20. siječnja 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. siječnja 2012. Pristupljeno 21. siječnja 2012.
- Allcock, John B. Explaining Yugoslavia (Columbia University Press, 2000)
- Allcock, John B. et al. eds., Conflict in the Former Yugoslavia: An Encyclopedia (1998)
- Allen, Beverly. 1996. Rape Warfare: The Hidden Genocide in Bosnia-Herzegovina and Croatia. University of Minnesota Press. ISBN 978-0-8166-2818-6
- Baker, Catherine. 2015. The Yugoslav Wars of the 1990s. Macmillan International Higher Education. ISBN 978-1-137-39899-4[neaktivna poveznica]
- Bideleux, Robert; Jeffries, Ian. 2007. A history of Eastern Europe: crisis and change. 2nd izdanje. Taylor & Francis. ISBN 978-0-415-36627-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 22. travnja 2012.
- Bjelajac, Mile; Žunec, Ozren. 2009. The War in Croatia, 1991–1995. Ingrao, Charles W.; Emmert, Thomas Allan (ur.). Confronting the Yugoslav Controversies: a Scholars' Initiative. Purdue University Press. ISBN 978-1-55753-617-4. OCLC 867740664. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Brown, Cynthia; Karim, Farhad. 1995. Playing the 'Communal Card': Communal Violence and Human Rights. Human Rights Watch. New York. ISBN 978-1-56432-152-7
- Brouwer, Anne-Marie de. 2005. Supranational Criminal Prosecution of Sexual Violence. Intersentia. ISBN 978-90-5095-533-1. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Campbell, Kenneth. 2001. Genocide and the Global Village. Springer. ISBN 978-0-312-29928-6. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Cohen, Leonard J.; Dragović-Soso, Jasna, ur. 2008. State Collapse in South-Eastern Europe: New Perspectives on Yugoslavia's Disintegration. Purdue University Press. str. 323. ISBN 978-1-55753-460-6
- Elsie, Robert. 2011. Historical Dictionary of Kosovo. Scarecrow Press. ISBN 978-0-8108-7483-1. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Fink, George. 2010. Stress of War, Conflict and Disaster. Academic Press. ISBN 978-0-12-381382-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Finlan, Alastair. 2004. The Collapse of Yugoslavia 1991–1999. Essential Histories. Osprey. Oxford, England. ISBN 978-1-84176-805-2
- Friedman, Francine. 2013. Bosnia and Herzegovina: A Polity on the Brink. Routledge. ISBN 978-1-134-52754-0. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Gagnon, Valère Philip. 2004. The Myth of Ethnic War: Serbia and Croatia in the 1990s. Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-7291-6. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Geldenhuys, Dean. 2004. Deviant Conduct in World Politics. Springer. ISBN 978-0-230-00071-1. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Glenny, Misha. 1996. The fall of Yugoslavia: the third Balkan war. Penguin. London. ISBN 978-0-14-026101-1
- Goldstein, Ivo. 1999. Croatia: A History. C. Hurst & Co. ISBN 978-1-85065-525-1
- Hall, Richard C. ed. War in the Balkans: An Encyclopedic History from the Fall of the Ottoman Empire to the Breakup of Yugoslavia (2014)
- Human Rights Watch. 1998. Humanitarian Law Violations in Kosovo. Human Rights Watch. New York. ISBN 978-1-56432-194-7. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Ingrao, Charles; Emmert, Thomas A., ur. 2003. Confronting the Yugoslav Controversies: A Scholars' Initiative. 2nd izdanje. Purdue University Press. ISBN 978-1-55753-617-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Jha, U. C. 2014. Armed Conflict and Environmental Damage. Vij Books India Pvt Ltd. ISBN 978-93-82652-81-6
- Krieger, Heike. 2001. Heike Krieger (ur.). The Kosovo Conflict and International Law: An Analytical Documentation 1974–1999. Cambridge University Pres. str. 90. ISBN 978-0-521-80071-6
- Kushner, Harvey W. 2002. Encyclopedia of Terrorism. Sage Publications. str. 206–. ISBN 978-1-4522-6550-6
- Marsden, Chris. 16. ožujka 2000. British documentary substantiates US-KLA collusion in provoking war with Serbia. WSWS. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. rujna 2022. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Meštrović, Stjepan Gabriel. 1996. Genocide After Emotion: The Postemotional Balkan War. Routledge. ISBN 978-0-415-12294-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Meyers, Eytan. 2004. International Immigration Policy: A Theoretical and Comparative Analysis. Springer. ISBN 978-1-4039-7837-0. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Naimark, Norman; Case, Holly M. 2003. Yugoslavia and Its Historians: Understanding the Balkan Wars of the 1990s. Stanford University Press. ISBN 978-0-8047-4594-9. Pristupljeno 22. travnja 2012.
- Off, Carol. 2010. The Lion, the Fox and the Eagle. Random House of Canada. str. 218. ISBN 978-0-307-37077-8
- Ramet, Sabrina P. 2010. Central and Southeast European Politics Since 1989. Cambridge University Press. Cambridge, England. ISBN 978-1-139-48750-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Rogel, Carole. 2004. The Breakup of Yugoslavia and Its Aftermath. Greenwood Publishing Group. str. 91. ISBN 978-0-313-32357-7. Pristupljeno 22. travnja 2012.
- Shaw, Martin. 2013. Genocide and International Relations: Changing Patterns in the Transitions of the Late Modern World. Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-46910-5. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Smajić, Aid. 2013. Bosnia and Herzegovina. Nielsen, Jørgen; Akgönül, Samim; Alibašić, Ahmet; Racius, Egdunas (ur.). Yearbook of Muslims in Europe. 5. Brill. ISBN 978-90-04-25586-9. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Tanner, Marcus. 2001. Croatia : a nation forged in war. 2nd izdanje. Yale University Press. New Haven, CT; London, England. ISBN 978-0-300-09125-0
- Toal, Gerard; Dahlman, Carl T. 2011. Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and its Reversal. Oxford University Press. str. 136. ISBN 978-0-19-020790-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Watkins, Clem S. 2003. The Balkans. Nova Publishers. str. 10. ISBN 978-1-59033-525-3. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Aleksandar, Bosković; Dević, Ana; Gavrilović, Darko; Hašimbegović, Elma; Ljubojević, Ana; Perica, Vjekoslav; Velikonja, Mitja, ur. 2011. Political Myths in the Former Yugoslavia and Successor States: A Shared Narrative. Institute for Historical Justice and Reconciliation. ISBN 978-90-8979-067-5
- Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis. 2002. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. Central Intelligence Agency. Washington, D.C.. ISBN 978-0-16-066472-4. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Council of Europe. 1993. Documents (working Papers) 1993. Council of Europe. str. 9. ISBN 978-92-871-2332-9. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Ullman, Richard Henry. 1996. The World and Yugoslavia's Wars. Council on Foreign Relations. ISBN 978-0-87609-191-3
- Visoka, Gëzim. 2020. Kosovo: a hybrid negative peace. Williams, Paul R.; Sterio, Milena (ur.). Research Handbook on Post-Conflict State Building. Edward Elgar Publishing. ISBN 978-1-78897-164-5. OCLC 1149742525. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- World Bank. 1996. Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery. World Bank Publications. str. 10. ISBN 978-0-8213-3673-1
- Udovicki, Jasminka; Ridgeway, James. 2000. Burn This House: The Making and Unmaking of Yugoslavia. Duke University Press. Durham, North Carolina. ISBN 978-1-136-76482-0
- Powers, Roger S. 1997. Protest, Power, and Change: An Encyclopedia of Nonviolent Action from ACT-UP to Women's Suffrage. Routledge. ISBN 978-1-136-76482-0
- Akhavan, Payam. 2001. Beyond Impunity: Can International Criminal Justice Prevent Future Atrocities?. American Journal of International Law. 95 (1): 7–31. doi:10.2307/2642034. JSTOR 2642034. S2CID 144769396. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. lipnja 2018. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Bicanic, Ivo. 2008. Croatia. Southeast European and Black Sea Studies. 1 (1): 158–173. doi:10.1080/14683850108454628. S2CID 219697768
- Brunborg, Helge; Lyngstad, Torkild Hovde; Urdal, Henrik. 2003. Accounting for Genocide: How Many Were Killed in Srebrenica?. European Journal of Population / Revue Européenne de Démographie. 19 (3): 229–248. doi:10.1023/A:1024949307841. JSTOR 20164231. S2CID 150727427
- Campbell, David. 2002. Atrocity, memory, photography: Imaging the concentration camps of Bosnia--the case of ITN versus Living Marxism, Part 1. Journal of Human Rights. 1 (1): 1–33. doi:10.1080/14754830110111544. S2CID 56360692
- Card, Claudia. 1996. Rape as a Weapon of War. Hypatia. 11 (4): 5–18. doi:10.1111/j.1527-2001.1996.tb01031.x. ISSN 0887-5367. JSTOR 3810388. S2CID 144640806
- Guzina, Dejan. 2003. Socialist Serbia's Narratives: From Yugoslavia to a Greater Serbia. International Journal of Politics, Culture, and Society. 17 (1): 91–111. doi:10.1023/a:1025341010886. S2CID 140426711
- Iacopino, Vincent; Frank, Martina; Bauer, Heidi M.; Keller, Allen S. 2001. A Population-Based Assessment of Human Rights Abuses Committed Against Ethnic Albanian Refugees From Kosovo. Am J Public Health. 91 (12): 2013–2018. doi:10.2105/ajph.91.12.2013. PMC 1446925. PMID 11726386
- Kostic, Roland. 2012. Transitional justice and reconciliation in Bosnia-Herzegovina: Whose memories, whose justice?. Sociologija. 54 (4): 649–666. doi:10.2298/SOC1204649K
- Magliveras, Konstantinos D. 2002. The Interplay Between the Transfer of Slobodan Milosevic to the ICTY and Yugoslav Constitutional Law. European Journal of International Law. 13 (3): 661–677. doi:10.1093/ejil/13.3.661
- McGinn, Therese. 2000. Reproductive Health of War-Affected Populations: What Do We Know?. International Family Planning Perspectives. 26 (4): 174–180. doi:10.2307/2648255. ISSN 0190-3187. JSTOR 2648255. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. siječnja 2022. Pristupljeno 3. lipnja 2022.
- Pearson, Joseph. 2010. Dubrovnik's Artistic Patrimony, and its Role in War Reporting (1991). European History Quarterly. 40 (2): 197–216. doi:10.1177/0265691410358937. S2CID 144872875
- Salzman, Todd A. 1998. Rape Camps as a Means of Ethnic Cleansing: Religious, Cultural, and Ethical Responses to Rape Victims in the Former Yugoslavia. Human Rights Quarterly. 20 (2): 348–378. doi:10.1353/hrq.1998.0019. S2CID 143807616
- Weine, Stevan M.; Becker, Daniel F.; Vojvoda, Dolores; Hodzic, Emir. 1998. Individual change after genocide in Bosnian survivors of "ethnic cleansing": Assessing personality dysfunction. Journal of Traumatic Stress. 11 (1): 147–153. doi:10.1023/A:1024469418811. PMID 9479683. S2CID 31419500
- Wood, William B. 2001. Geographic Aspects of Genocide: A Comparison of Bosnia and Rwanda. Transactions of the Institute of British Geographers. 26 (1): 57–75. Bibcode:2001TrIBG..26...57W. doi:10.1111/1475-5661.00006. JSTOR 623145
- Zaknic, Ivan. 1992. The Pain of Ruins: Croatian Architecture under Siege. Journal of Architectural Education. 46 (2): 115–124. doi:10.1080/10464883.1992.10734547
- Fridman, Orli. 2010. 'It was like fighting a war with our own people': anti-war activism in Serbia during the 1990s. The Journal of Nationalism and Ethnicity. 39 (4): 507–522. doi:10.1080/00905992.2011.579953. S2CID 153467930
- Perunovic, Sreca. 2015. Animosities in Yugoslavia before its demise: Revelations of an opinion poll survey. Ethnicities. 16 (6): 819–841. doi:10.1177/1468796815576059. S2CID 147068505
- Bassiouni, M. Cherif. 28. prosinca 1994. Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III – The military structure, strategy and tactics of the warring factions. United Nations. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2012. Pristupljeno 11. srpnja 2012.
- Bassiouni, M. Cherif. 28. prosinca 1994. Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing. United Nations. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. svibnja 2012. Pristupljeno 11. srpnja 2012.
- Ferguson, Kate. An investigation into the irregular military dynamics in Yugoslavia, 1992–1995. Diss. University of East Anglia, 2015
- Prosecutor vs. Zejnil Delalić – Judgement (PDF). International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia. The Hague. 16. studenoga 1998.
- Siblesz, H.H. 1998. History of Sandzak (PDF). Refworld. str. 10. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 26. veljače 2021. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- The Prosecutor vs Milan Milutinovic et al – Judgement (PDF). International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia. 26. veljače 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 1. rujna 2022. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Human Rights Watch. 1994. Human Rights Abuses of Non-Serbs In Kosovo, Sandñak and Vojvodina (PDF). Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 29. siječnja 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Human Rights Watch. 29. listopada 2001. Milosevic: Important New Charges on Croatia. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. prosinca 2010. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- OHCHR. 1993. Fifth periodic report on the situation of human rights in the territory of the former Yugoslavia submitted by Mr. Tadeusz Mazowiecki. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2021. Pristupljeno 19. kolovoza 2017.
- OSCE. 1999. Kosovo / Kosova: As Seen, As Told. str. 13. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. prosinca 2016. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- UNHCR. 1993. The State of the World's Refugees 1993 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 29. studenoga 2020. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- UNHCR. 1997. U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. prosinca 2020. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- 2002 UNHCR Statistical Yearbook: Croatia (PDF). UNHCR. 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 24. rujna 2021. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- 2002 UNHCR Statistical Yearbook: Macedonia. UNHCR. 2000. ISBN 978-0-19-924104-0. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. veljače 2023. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- 2002 UNHCR Statistical Yearbook: Slovenia (PDF). UNHCR. 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 24. rujna 2021. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- 2002 UNHCR Statistical Yearbook: Serbia (PDF). UNHCR. 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 24. rujna 2021. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- UNHCR. 2003. Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration (PDF). Inačica izvorne stranice arhivirana (PDF) 24. ožujka 2022. Pristupljeno 8. veljače 2023.
- Bitter land, višejezična baza podataka o masovnim grobnicama iz ratova na području bivše Jugoslavije