Razgovor sa suradnikom:Rjecina2/Arhiva15

U slučaju ako imate kritike na neko moje "piskaranje" budite kulturni i ljubazni da te kritike napišete na stranici za razgovor teksta o kojemu je riječ, a ne na mojoj stranici za razgovor

Unaprijed Hvala :) --Rjecina2 (razgovor) 23:57, 16. prosinca 2009. (CET)

Mišljenje administratora

Odgovor na tvoje zadnje pitanje: u takvim situacijama postoji ova stranica na kojoj se može zatražiti mišljenje administratora. Pozdrav.

p.s. Na stranici za razgovor bi trebalo postaviti poveznicu na arhivirane stranice za razgovor.-- Braco (razgovor) 13:54, 17. prosinca 2009. (CET)

Ja ne znam što ti želiš postići ali smatram se obaveznim odgovoriti na tvoje zadnje pitanje. Ovaj revert je bio zbog toga što se ne radi o izvoru nego o vanjskoj poveznici na zanimljiv članak, a između vanjske poveznice i izvora ipak je velika razlika.-- Braco (razgovor) 19:58, 19. prosinca 2009. (CET)

Tesla

Molim te ne piši da je Tesla rođen u Hrvatskoj vojnoj krajini. Tada to jest bila Krajina, ali Hrvatski sabor i hrvatski staleži to su područje uvijek smatrali dijelom Hrvatske. Ako nađeš u bilo kojoj knjizi na hrvatskome jeziku gdje piše da je Tesla rođen u Hrvatskoj vojnoj krajini, a ne u Hrvatskoj, navedi je molim i onda će tek tako moći biti u članku. Ono što sam ja dosad vidio, ne piše, što ne znači da možda i nema, ali ja za to ne znam. Nema veze što na en.wiki tako piše, hrvatska historiografija tako, barem ne većinski, ne govori. Pozdrav i sretna nova godina. --Flopy (razgovor) 21:29, 1. siječnja 2010. (CET)

Za ovakve situacije, kad se radi o unošenju podataka o mjestu rođenja u infookvir, imamo vrlo jasan naputak.--Braco (razgovor) 00:28, 2. siječnja 2010. (CET)

Ovome što je rekao Braco nemam što dodati. --Flopy (razgovor) 10:06, 2. siječnja 2010. (CET)

Sveto Rimsko Carstvo

Pozdrav. Već dosta davno ti i ja vodili smo razgovore o točnoj tituli cara Svetog Rimskog Carstva (Razgovor:Popis rimsko-njemačkih kraljeva i rimsko-njemačkih careva, a čini mi se i još negdje). Danas sam postavio dva nova članka Rimsko-njemački kralj i Rimsko-njemački car koji bi te možda mogli zanimati. --Flopy (razgovor) 19:01, 5. siječnja 2010. (CET)

Slažemo se. Nemam ništa protiv dodavanja Voltaireove izjave, uz navođenje izvora. To je on međutim izjavio kad je Sveto Rimsko Carstvo bilo potpuno bez moći,praktički na izdisaju i u tom kontekatu treba staviti. U doba srednjovjekovnih careva o kojima sam pisao, a kanim i dalje, to je Carstvo bilo jedna od najmoćnijih država Europe, ako ne i najmoćnija. --Flopy (razgovor) 21:28, 8. siječnja 2010. (CET)

Ustaše - izvori

U članku Ustaše itekako su navedeni relevantni izvori te sam uklonio taj predložak. Sve te tamo navedene knjige su sveučilišna literatura na studiju povijesti. Imaš pravo osporiti njihovu vrijednost, pa i nepristranost (te sam predloške i dalje ostavio), ali ne možeš reći da u članku nema izvora, jer ih ima. Predložak da nema izvora stavlja se ako uopće nema navedenih izvora ili ih je premalo. Ovdje ni jedno ni drugo nije slučaj. Isto tako ako poričeš vjerodostojnost nekog izvora, trebao bi istovremeno navesti drugi izvor ili izvore koje smatraš vjerodostojnima, a nisam vidio da si to učinio, kao niti drugi. A ne reći da članak "nema izvora", kad ih ima. Ovi navedeni izvori su posve relevantni, ti imaš pravo misliti drugačije, ali, još jednom ponavljam, u tom si slučaju dužan to argumentirati i navesti izvore i literaturu koje ti smatraš vjerodostojnima i relevantnima. Ti i svi drugi. --Flopy (razgovor) 10:54, 10. siječnja 2010. (CET)

Članak treba doradu i uređivanje, tu se slažemo inače. --Flopy (razgovor) 11:07, 10. siječnja 2010. (CET)

Ma slažemo se naravno. Ja sam ti samo htio objasniti kad se koristi predložak da nedostaju izvori, a to je kad zbilja nedostaju ili ih ima premalo. Ako pak netko osporava vjerodostojnost i relevantnost nekog izvora navedenog u članku, argumentirat će to na stranici za razgovor dotičnog članka i ponuditi izvore i literaturu koje on/ona smatra relevantnima. Tako se to radi. Samo sam to htio objasniti i ništa više. --Flopy (razgovor) 14:47, 12. siječnja 2010. (CET)

Ispravia sam ono. O ovome je bia članak i u Hrvatskon slovu, ali ne znan napamet niti broj niti tko je bia napisa taj članak. Kubura (razgovor) 05:01, 17. siječnja 2010. (CET)

Re:Personalna unija

Imao bih štošta prigovoriti na gramatiku, pravopis i stil pisanja, ali kako je riječ o "srpskohrvatskoj" wikipediji onda nema miti smisla. Potrudio si se, nije uopće loše. Ali, imaš premalo izvora i literature, primjerice dva puta navodiš u izvorima rečence iz kraljevskih diploma Vladislava II., a ne navodiš odakle si ih preuzeo. Isto tako, ostali navedeni izvori i knjige jednostavno ne pokrivaju cijelo to razdoblje. Dakle, premalo izvora. Da si ovo napisao na hr.wiki stvaio bih ti predložak izvori (da ima premalo izvora). Drugo, trebaš ujednačiti pojmove; na nekim mjestima pišeš "Ugarska", "ugarski", a na drugima "Mađarska", "mađarski", također negdje pišeš "parlament", a negdje "Sabor". Odluči se, jedno ili drugo. U hrvatskoj literaturi piše se "Ugarska", "ugarski" i "Sabor". Ako će to tvoj ruski prijatelj prevoditi na ruski onda mu možeš objasniti da se pod Ugarskom misli na Mađarsku, a da je Sabor ime hrvatskog parlamenta. Isto tako, malo mi je čudna podjela poglavlja; primjerice poglavlje "Razvoj odnosa između Mađarske i Hrvatske tijekom unije" - tu prvo daješ pregled te tematike od 1102. do 1526., a onda se ponovo vraćaš natrag i donosiš kronološki pregled za to razdoblje. trebalo bi ta dva dijela nekako spojiti zajedno, sadržaje im spojiti mislim. Primjerice, kad opisuješ razdoblje Arpadovića, tu umetnuti dio o odnosima između Hrvatske i Ugarske u njihovo doba, kad opisuješ vladavinu Anžuvinaca onda tu ubaciti i o odnosima između Hrvatske i Ugarske u njihovo doba. Zanimljiva mi je interpretacija da su Hrvatska i Ugarska nekoliko puta međusobno ratovale u razdoblju 1102. - 1526. Dosada nisam sreo takvu interpretaciju te mi je to sporno. Ako imaš literaturu i izvore koja tako tumači stvari, trebaš ih obvezno navesti. Karla Martela i Karla Dračkog te Ladislava Napuljskog nisu podržavali isključivo hrvatski velikaši, imali su oni potporu i među ugarskim velikašima, ali ne tako snažnu kao među hrvatskim. 1403. Ladislav Napuljski okrunjen je primjerice u Zadru za kralja, ali okrunio ga je ostrogonski nadbiskup, dakle mađarski crkveni velikodostojnik. Tako da nikako ne mogu prihvatiti interpretaciju da su Ugarska i Hrvatska međusobno ratovale. Inače, veliki trud ne mogu ti poreći. I da, u kafiću si zaboravio navesti mene, suradnik sam od travnja 2006.:)))) --Flopy ^razgovor 09:02, 18. siječnja 2010. (CET)

Taj komitet se zove Hrvatsko kraljevsko vijeće :) --Ex13 (razgovor) 09:31, 20. siječnja 2010. (CET)

Hrvatsko kraljevsko ili Hrvatsko kraljevinsko vijeće, da. Tvoj glavni izvor izdan je prije 100 godina tako da više nije suviše releventann, otada pa do danas itekako je objavljen priličan broj knjiga o toj tematici. I nije ostrogotski nego ostrogonski nadbiskup;) Trebao bi malo prosurfati po hr.wiki da vidiš članke te tematike. Za Ladislavovu krunidbu imaš u članku Ladislav Napuljski. Prijestolne borbe nikako se u hrvatskoj histriografiji ne interpretiraju kao rat između Hrvatske i Ugarske nego kao građanski rat između velikaša koji su podržavali onog ili ovog kandidata za prijestolje. --Flopy ^razgovor 10:17, 20. siječnja 2010. (CET)

I na "međunarodnim" wikipedijama trebalo bi promovirati hrvatsko gledište i tumačenje hrvatskih povjesničara o hrvatskoj povijesti. Mogu se naravno navesti i drugačija timačenja. Ipka, nikako nemoj dozvoliti da na rusku ili koju već wikipediju dođe taj mađarski krivi stav. --Flopy ^razgovor 08:26, 21. siječnja 2010. (CET)

Pa rekao sam ti već, radi se o hrvatskoj povijesti i hrvatsko bi gledište trebalo biti dominantno. I druge wikipedije tako rade. Možeš navesti i drugačija stajališta, ali zajedno s njim i stajališta hrvatskih povjesničara koji takva stajališta pobijaju. Za to međutim trebaš puno čitati i, vrlo važno, obvezno navesti izvore za svaku tvrdnju ili pobijanje tvrdnje. Ne vidim drugog načina osim ovog da "svi" ili barem većina budu "sretni". --Flopy ^razgovor 09:13, 21. siječnja 2010. (CET)

Po meni bi trebalo držati. Iznese se nekoliko stavova i tvrdnja i sve to potkrjepi izvorima. Ne vidim u čemu bi tu bio problem. --Flopy ^razgovor 09:35, 21. siječnja 2010. (CET)

Već sam pročitao i označio pregledanim;) Naveo si izvor, tako trebaš svaki put. --Flopy ^razgovor 10:16, 21. siječnja 2010. (CET)

Za sve je obvezan izvor jer svaku izjavu, svaki podatak bilo tko, u bilo kojem trenutku može dovesti u pitanje ako nije naveden izvor. --Flopy ^razgovor 10:37, 21. siječnja 2010. (CET)

Ok je!

Ne ljutim se naravno i ne ulazim u tvoje mišljenje o tome.--frk@ 19:31, 21. siječnja 2010. (CET)

Ulazi li tu i Bugojno?--Uskboy 18:22, 28. siječnja 2010. (CET)

Tenkovi

Pa tak i piše u tekstu. Skoro nigdje se ni ne spominju JS tenkovi, samo možda u dijelovima da su se oni kasnije pojavili.--Culo-sija 21:58, 2. veljače 2010. (CET)

Ja tu i dalje ne vidim nikakvu pogrešku. To kaj si naveo kao pogrešku u tekstu je navedeno kao primjer, KV-1 je također tenk koji se pojavio malo poslije T-34, a JS-1 i JS-2 si usporedno razvijani i pojavili su se kasnije, zbog čega je proizvodnja Tiger tenka povećana. A ovo sa hrvatskim nazivom tenka je potpuno netočno. Strani nazivi se nebi trebali prevoditi, jer naziv je naziv i isti je za sve države ovog svijeta. Ako bi ti izvorni Tiger išao prevodit, onda bi i ostale tenkove sa nazivima Panzer ili neke životinje također trebao prevesti. Budemo onda cijelu seriju tenkova nazvali Tenk I, Tenk II...--Culo-sija 22:24, 2. veljače 2010. (CET)

Evo, ako je išta bilo sporno u tom dijelu sad je ispravljeno. A što se tiče naziva, to je nepotrebna rasprava. Panzer je Panzer, Tiger je Tiger. Ako bi sve prevodili na hrvatski doslovno, to bi smiješno zvučalo, a i onda bi se pola članaka trebalo mijenjati. Uostalom, na svim wikipedijama je zadržan osnovni naziv za sve vrste oklopnih vozila, helikoptera, autiju itd.--Culo-sija 23:05, 2. veljače 2010. (CET)

Jel Volkswagen isto što i Narodni auto?--Ex13 (razgovor) 08:37, 3. veljače 2010. (CET)

Talijanske brojke

O temu san bia pisa na en.wiki. Članak Italians in Croatia ili tako nešto. O tim stvarima su pisali prof. Strčić i Marino Manin. Imaš na hrcak.srce.hr. Kubura (razgovor) 01:51, 10. veljače 2010. (CET)

Protjerani talijani

Bok! Slučajno sam vidio tvoje pitanje Kuburi pa ću ti reć samo svoje mišljenje čisto iz glave, bez gledanja u literaturu. Kod pitanja protjerivanih i ubijenih u međunacionalnim sukobima često jedna strana pretjeruje, a druga pak umanjuje. Zbog toga su rasponi spominjanja brojki žrtava često veliki, npr. neki srpski izvori za Jasenovac spominju ogromne cifre čak do milijun. Slično je i ovdje. Ne znam i neću se upuštat u brojke, al samo ti želim reć da popis iz 1910. g nemoj puno uzimat u obzir. Razlog je taj što su talijanske vlasti nakon zauzimanje Istre, Rijeke, Zadra, Cresa itd. provodile snažno naseljavanje tih krajeva talijanima naročito s juga Italije ( Puglia, Kalabrija..). Zato je vjerojatno u tih 30-etak godina broj talijana bitno porastao pa taj popis iz 1910. ne treba bit neki orjentir. Kako rekoh, o brojkama neću. S obzirom da je to osjetljiva tema, mislim da osim ove literature koju je spomenuo Kubura ( svaka čast našem Strčiću, izuzetno ga cijenim ) treba još puno više izvora, narovna i talijanskih, da bi se mogao izvest čim objektivniji zaključak.

Osim toga, pojam esuli koji redovito koriste talijani, ne koristi se točno. Treba razlikovat esule tj. izbjeglice i prognanike od optanata tj. onih koji su prema međunarodnom sporazumu optirali za Italiju. Njih nitko nije protjerao niti su izbjegli pred ratom već su naknadno dragovoljno izabrali otić u Italiju. Problem je što talijani redovito to sve poistovjećuju i govore samo o esulima. U stručnoj literaturi je naravno to sve jasno određeno.

Ako pišeš neki članak o tome ili nadopunjuješ neki članak volio bih ga pročitat pa mi molim te pošalji link.

Hvala Pozdrav! --Bzmarko (razgovor) 21:32, 12. veljače 2010. (CET)

Mislim da već imamo dobar članak na našoj wiki [1] koji uređuje problematiku tvog pitanja o 250 000 talijana koji su emigrirali. Pri dnu članka je i ono o čemu sam govorio: jedna strana umanjuje, druga uveličava. Tako slovenac piše o 40 000 optanata, a talijan o 350 000 optanata. Vjerojatno je Žerjavić Najbliži stvarnoj brojci ( kao što se, uostalo, njegovi podaci o žrtvama Drugog svjetskog rata u SFRJ smatraju relevantnim ).

Potražit ću i Žerjavićeve podatke na netu koje si spomenuo, zanimljiva tema. --Bzmarko (razgovor) 14:37, 13. veljače 2010. (CET)

Titoizam i smaknuća

Bog, Rječino.
Koja je ono milijunska brojka koju je izreka' Ranković u saveznon javnon tilu?
Što se tiče 1948.-1980. i razdoblja posli: duh Titove vlasti nije prista s postojat sa Titovom smrću. Dalo bi se raspravljat kad se "izgubia".
Što se tiče smaknuća posli 1948., pitanje je koje su smrti priznate, a koje nisu uopće evidentirane. Pitanje koje su od evidentiranih smrti okarakterizirane kao smaknuća, a koje ka' "nesritni slučaji". Jasno, mora se paziti na manipulacije i mitologiziranja. Kubura (razgovor) 01:35, 14. veljače 2010. (CET)

Re:Codex

Nikada nisam radio na wikizvoru, tamo čak nemam ni otvoren račun pa ti nažalost ne mogu pomoći. --Flopy ^razgovor 08:23, 18. veljače 2010. (CET)

Cemu reverti?

Opet revertiras opce poznate stvari titizma. Cemu to? Cemu mices cinjenice da su nekoliko stotine tisuce ljudi bjezali trbuhom za kruhom, smeta te passus "kraj titizma" i pojam jugounitarizam? --Croq (razgovor) 22:51, 18. veljače 2010. (CET)

Smaknuća

O tome ti piše Bože Vukušić u knjizi Tajni rat UDBE protiv hrvatskog iseljeništva. Obuhvatilo je ponešto dilanosti i u SFRJ. Evo ti prikaz knjige [2]. Kubura (razgovor) 03:23, 19. veljače 2010. (CET)

U RH

Danas govoridu za puno osoba da su bili UDB-ini moćnici, a da su sad zaščićeni u Hrvatskoj.
Tema je ositljiva, pa izbigavan spominjat imena. Ipak, možeš se pozivati na izvore ka' šta su sudske odluke u Nimačkoj. Zadnjih par godina su optužili i osudili nikoliko osoba na velike kazne, a još nike osobe istražujedu. Kubura (razgovor) 04:32, 19. veljače 2010. (CET)

Jonjićeve stranice, ruski

Bog, Rječino.
Što se tiče Jonjića - nije lagao. Teritorijalnim priustrojem u Jugoslavijama je Hrvatska izgubila teritorij prima nikin državama koje su se osamostalile raspadom SFRJ. Zna se šta je Trojednica unila, a šta je RH iznila. Opet, imaš gomile tekstova zašto se izgubilo teritorije prid ujedinjenje, minjanje i ukidanje upravnih jedinic u eshaeziji i kasnije za vrime kraljevine, slučaj Banovine Hrvatske, minjanja i određivanja granic federalnih jedinic u poraću 2. svitskeg rata...
Ne radi se o velikoj Hrvatskoj. Jednostavno, šta je Trojednica unila, šta je RH iznila. I di su "nestali" i kome su završili nedostajući dili.
O tome je li Hrvatskoj udruživanje bilo od koristi ili ne [3] se lomidu koplja među hrv. povisničarima. Zadrtim jugolivičarima je Jugoslavija božanstvo i njih ne uzimjen u obzir. Zanimljivi su argumenti tvrđe hrvatskih povisničara (pritom ne mislin na one koji pišedu ka' da fantaziraju, umisto da argumentiradu). Bia ti je nazad nekoliko godina veeeeliki članak u Hrvatskoj reviji u kojem su obrazlagali da je Jugoslavija bila nuždno zlo. Niki dan san naša još jedan članak hrv. autora, u kojem se piše da bidu se hrvatski diplomati u Državi SHS više borili za teritorij i za republikansko uređenje Jugoslavije ili nekakvu zajednicu država sa supostojanjem republike i monarhije, no bila je velika i realna pritnja da će Italija argumentom sile uzet puno hrvatskih krajih sebi, pa su izaslanici sa hrv. juga pritiskali neka se uđe, jer u Jugoslaviji Hrvati nićedu bit manjinom kakvom bidu bili kad bidu upali u nacionalno homogenu Italiju.
Što se tiče ruskeg, nemoj da te privari. Puno riči sliči, a drugo znači. Da ti ne govorin kako ti raspored riči daje skroz drugo značenje. Pučki ruski se može razumit, ali bolje ti je ne pokušavat privodit znanstveni ruski. Kubura (razgovor) 04:53, 19. veljače 2010. (CET)

Zahvala

Rječina, hvala ti na dobrodošlici. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 00:03, 22. veljače 2010. (CET)

Naslijeđe i Ustav

Ustav nigdje ne govori o RH kao sljednici bilo čega, vidio sam tvoju izmjenu u kojoj govoriš o nelegalnosti NDH i o RH kao sljednici AVNOJ-a. Nakon toga si "malo bolje" pogledao Ustav i vidio ZAVNOH, ali ZAVNOH nije država, niti je priznata država. ZAVNOH je bio zametak budućega Narodnog sabora Hrvatske (koji je u početku imao Predsjedništvo, a ne Prezidij [koji je došao kasnije]).

Ne sviđa mi se tvoj pristup kojim se vrlo oštrim rječnikom, i to potpuno neutemeljeno, obrušavaš na moju osobu.

Također, ne sviđa mi se tvoj pristup nametanja kroz provođenje "uređivačkog sukoba" (edit-war). Ponavljam, nigdje u Ustavu ne piše da se RH temelji na ZAVNOH-u, već se jasno govori o "Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:" i u ZAVNOH-u, ali i u mnogim drugim oblicima izražavanja.

Također govorenje kako netko radi protiv Ustava, to je vrlo ružno za nekoga reći.

Nigdje se ne govori o RH kao sljednici ZAVNOH-a.

Bugoslav (razgovor) 12:49, 22. veljače 2010. (CET)

Nažalost, nisi napisao kako u Ustavu piše, govoriš o nekakvim sljednicama (prethodnicima), ZAVNOH ima svoje pluseve i minuse, tko god je čitao dokumente sakupljene u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, objavljene u zborniku dokumenata po godinama, zgrozio bi se od načina na koji se u Zavnohu argumentiralo 1943. o HSS-u, također pozivanje na smrtne kazne i slično.

Hrvatska je stvorena na njenom sveukupnom naslijeđu, naravno će koristiti ono pozitivno naslijeđe, a neće koristiti ono negativno.

Nije samo Zavnoh postojao u ono vrijeme, već i lijevo krilo HSS-a itd.

U izvorišnim odredbama Ustava RH ne piše ništa o sljednicama i prethodnicama, već o iskustvu, povijesnom zbivanju, oblicima, mislima, povijesnomu pravu i sličnom izražavanju.

Bugoslav (razgovor) 13:14, 22. veljače 2010. (CET)

Slažem se s Bugoslavom, zadnja njegova promjena je posve u redu [4]. U Ustavu stoji da se Hrvatska temelji na nasljeđu i tekovinama antifašizma općenito, nigdje nije izričito spomenut ZAVNOH. U preambuli hrvatskog Ustava navedeni su svi povijesni procesi i događaji na čije se nasljeđe i kontinuitet poziva današnja Republika Hrvatska (tako primjerice i na Cetinski sabor i Hrvatsku pragmatičku sankciju, antifašizam je tek jedan od njih. --Flopy ^razgovor 18:19, 22. veljače 2010. (CET)

Da, pogledao sam i svakako je bilo spornih dijelova, ali sadašnja verzija je u redu i oko toga se očito svi slažemo. --Flopy ^razgovor 21:45, 25. veljače 2010. (CET)

Način rada

Rječina, radim na isti način, ali bez posebnih prava. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 00:38, 26. veljače 2010. (CET)

izvori

kada stavljaš izvor za neku tvrdnju staviš ovako: <ref>[izvor taj i taj]</ref>. Pozdrav!--MAN_USK ^recider 16:23, 12. ožujka 2010. (CET)

Uklonjeni redci

Bog, Rječino. Pogledaj ovo [5] [6]. Kubura (razgovor) 02:20, 13. ožujka 2010. (CET)

Dopusnica s portala Herceg Bosna

Rjecina, večeras si uklonio dva članka uz obrazloženje da su preuzeti sa stranica portala Herceg Bosna. Još 8. prosinca 2008. dobila sam službeni odgovor s portala Herceg Bosna u kojem piše da nema problema s prenošenjem materijala na HR wiki, nakon upita jednog od administratora što je s prenošenjem sadržaja s tih stranica. Pogriješila sam što nisam taj odgovor dodala na stranice za razgovor ili među postojeće dopusnice, ali svi su administratori tada bili upoznati s tim odgovorom. Još jedna sitnica, kada ubuduće pronađeš sadržaj s nekih internetskih stranica i sumnjaš na kršenje autorskih prava, na vrh članka se dodaje predložak {{CBris}} kojim se suradnika upozorava na potrebno isticanje dopusnica ili preuređivanje članka u skladu s pravilima. Također je poželjno i autora teksta upoznati s nedostatcima. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 04:37, 14. ožujka 2010. (CET)

srpsko carstvo

Ma tvoje mišljenje san već pročital na "razgovoru" članka "Srpsko carstvo". kako san shvatil tvoj stav se ne kosi zmojin argumentimi makar na kraju nisi drito rekal si za to da se beseda "carstvo" klade pod navodnike al ne. A ni ona druga mišljenja nisu kontra mog predloga. Tel bin čut još koga pa da se članak na osnovi toga preimenuje u Srpsko "carstvo". Mišljenje suradnika Flopija cijenim aš malo pratin njegovo delo. --Bzmarko (razgovor) 22:47, 14. ožujka 2010. (CET)

Ne znan za tvoje karanje zbilokin na wiki i nanke me ne zanima aš na wiki je stalno nekog karanja. Ne biš trebal ne pisat na wiki zbog nekog admina, znan da te more iznervirat ča ti neki admin nameće al nisi tu zbog njega. A ča se admina tiče, mora bit neki ki će delat takove stvari koje oni delaju ma mislin da bi na vrh stranice svakog admina rabilo napisat ono ča je rekal osnivač wiki jimmy wales "Želim rastjerati iluziju "autoriteta" koja se veže uz tu dužnost. Razlog da administratorske ovlasti ne dobiju svi je čisto tehničke naravi. Ne sviđa mi se prevladavajuće ozračje da je posjedovanje statusa administratora jako važna stvar." Po uvjerenju san anarhist i ne trpin da mi neki neš nameće tako da bin se i ja siguro znerviral u tvojoj sitvaciji, al baš zbog takovih slučaji san pozval da se va ovu ćakulu kolo "carstva" uključi čin više suradnika. Ako bi se 10 suradnika složilo, teško da bi neki admin mogal samo tako ignorirat njihov stav. --Bzmarko (razgovor) 00:41, 15. ožujka 2010. (CET)

Ovčice šute

Kao da ne znan.
Očekivao sam da će se nešto dogoditi. Ali morao sam reagirati. I ne sramin se svoga poteza. Stojim iza njega.
Malo me iznenadilo da su na Meti onako površni. Preskačedu procedure.
Očigledno je radila zakulisna politika i interesi bratije koja samo glasuje za "pobjedničku stranu" na glasovanjima na Meti (osim ako im baš ne smetaš) da bi tako stjecala prijateljstva i utjecaj, iako uopće ne znaju tko su ti suradnici, niti su pratili njihov rad. Kvalitetno možeš pratiti rad 5-6 ljudi i temeljem toga ih pravilno procijeniti kao osobe, pa onda dati glas toj nepoznatoj osobi, ali za njih 30-40, ni slučajno. Obično politikanstvo. Kubura (razgovor) 04:04, 15. ožujka 2010. (CET)

Ne znan. Nisan vidia da je pisa po našoj wikici.
Samo iman dojam da imadu pik i na tebe. Samo čekadu prigodu.
Vidia si na koliko su te onda bili blokirali, vidia si da te nisu htili odblokirat ili barem ti smanjit kaznu. A vidia si tko je imao razumivanja za tvoj rad i tvoj pristup i tko te je odblokira (to san bia ja). Da ne biše mene, ti bi bia osta blokiran sve do nazad 7 dana.
Jer sam te cijenia po tvome radu. Jer san pratia tvoj rad i uvažavat te. Jer san ga zna cinit. Jer si ti radia i pridonosia. Argumentima. A sam znaš kome si sta' na rep. Kubura (razgovor) 04:26, 15. ožujka 2010. (CET)

Izmjene izvora

Rjecina, molim te prilikom navođenja izvora budi oprezniji. Svojom si izmjenom uklonio postojeći navedeni izvor, a unio jedan drugi. Uklonila sam tu izmjenu i tvoj podatak dodala među ostale procjene s izvorom. Hrvatska enciklopedija svezak 6 iz 2004. godine i Obiteljski leksikon iz 2005. godine nisu isti izvor, pa su tako i razdvojeni. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 22:18, 17. ožujka 2010. (CET)

Glasovanje za autopatrol

Tvoj glas je nevažeći jer se o prijedlogu izjašnjavaju samo patroleri i administratori, ne i ostali suradnici. Hvala na razumijevanju.--Braco (razgovor) 14:09, 18. ožujka 2010. (CET)

T-10

 »...da je i ovaj put Kotin iza sebe imao snažnu političku potporu...«

Nemaju svi projekti nužno snažnu političku potporu. Dakle riječ je o snažnoj potpori a ne bilo kakvoj ili nekakvoj jedva dostatnoj. Zato revert.--Braco (razgovor) 15:59, 18. ožujka 2010. (CET)

Ništa mi nije promaklo, samo što to nisam naveo u citatu. Kažeš: Koji tenk je građen bez političke potpore ????? Kažem: krajnji korisnici wikipedije, poput mog 12-godišnjeg sina, a i mnogih puno starijih korisnika, ne znaju da se tenkovi grade uz bilo kakvu političku potporu. Stoga tvoje uklanjanje vidim kao potpuno nepotrebno jer ta rečenica nije nikakav višak u tekstu. Možda da se složim da je trebalo navesti nekakav izvor toj tvrdnji, ali s obzirom da i sam priznaješ da se tenkovi grade uz političku potporu onda izvor nije toliko neophodan. Lijep pozdrav--Braco (razgovor) 17:15, 18. ožujka 2010. (CET)

Nije to zagovaranje nikakve teorije. Cjepidlačiš i brišeš ono što nema ama baš nikakve potrebe brisati. Tekst je uz odobrenje preuzet sa Hrvatskog vojnika, a i u izvornom obliku je potpuno isti. Dakle, potpuno nepotrebno brisanje teksta. Ako misliš da nije onda to obrazloži na stranici za razgovor članka. Lijep pozdrav--Braco (razgovor) 17:25, 18. ožujka 2010. (CET)

Svaka ti čast kad si ti tu jednu rečenicu uspio povezat sa administratorima, suradnicima, komunizmom, Amerikom i industrijskom proizvodnjom 1989. godine :-)--Braco (razgovor) 20:35, 18. ožujka 2010. (CET)

ovo je već maltretiranje

Članak o Nikoli Tesli već sam uređivao, tako da te nitko ne "maltretira". -- Bugoslav (razgovor) 22:47, 21. ožujka 2010. (CET)

Rastislav Mstislavić

Rjecina, molim te provjeri ovu izmjenu, jer si ti članak započeo, pa premještao. Lijep pozdrav :-)) --Roberta F. 17:46, 22. ožujka 2010. (CET)

Saborske odluke

Super je šta si naša te informacije! Perfa! Kubura (razgovor) 14:11, 26. ožujka 2010. (CET)

Nakon 29.10.1918. Hrvatski sabor se koliko je meni poznato i kako sam ja učio, nije sastao. Tako da za ovakvo što prvi put čujem. Zanimalo bi me o kojem se izvoru radi. --Flopy ^razgovor 14:15, 26. ožujka 2010. (CET)

Taj novinar koji je to pisao bio je ili loše informiran ili su to bile najobičnije špekulacije. Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. raskinuo sve veze s Austrijom i Ugarskom (Mađarskom) i nema ni govora da se kasnije opet sastao da preispita tu odluku. Kao prvo netko bi ga u tom slučaju trebao sazvati, tada je to činio vladar, pa je sazivanje Sabora samim tim bilo nemoguće jer je Hrvatska tada bila zapravo u interregnumu (tek je izašla iz propale Austro-Ugarske, a nova država još se nije formirala). Pregovore i sve poslove oko ukedinjenja vodilo je Narodno vijeće na koje je Sabor prenio vlast. Tamo je glas protiv bezuvjetnog ujedinjenja bio, kao što je poznato, Stjepan Radić (poznati govor i rečenica: "Ne srljajte kao guske u maglu". --Flopy ^razgovor 14:30, 26. ožujka 2010. (CET)

Ako i jest "nešto glasalo" sigurno nije legalno sazvani Hrvatski sabor sa zakonito izabranim zastupnicima. Kako i sam kažeš, poluistinite informacije i špekulacije. --Flopy ^razgovor 20:51, 26. ožujka 2010. (CET)

Kakobilo, zanimljivo je odakle to tom novinaru.
Pa ako je i izmislio, zašto je to izmislio u baš takvom obliku? Kubura (razgovor) 14:45, 30. ožujka 2010. (CEST)

New York

Ako te zanima evo jedan zanimljiv izvor za tebe, možda ti popravi dan :)

Planiram nešto od toga preformulirati i staviti u (uz navođenje izvora) u predmetu navedeni članak, pod podnaslovom Ekologija ili Kakvoća života ili nešto slično. Ako želiš možeš pomoći, ili možeš samo pročitati, ili ništa. Oprosti ako sam te smetao, Pozdrav, -- Bugoslav (razgovor) 02:24, 29. ožujka 2010. (CEST)

Optužbe i slično

To si naučio na en.wiki, viči pa što bude. Nitko te ne proganja, nitko te ne kontrolira, a Ljetopis su rabili mnogi povjesničari. Isti su koristili i zapise Porfirogeneta.

Ne može se samo tako brisati čitave odlomke, i pogotovo ne one koji sadrže wikipoveznice. Ono što si kod članka Vojislavljevići pokušao napraviti spada u tu istu kategoriju.

Ukoliko to nije najvjerniji dokument vremena, onda ti pokaži drugi dokument iz istoga tog razdoblja.

I molim te lijepo prestani s tim optužbama, jer neka baci kamen onaj koji nema grijeha.

Toliko za sad.

Bugoslav (razgovor) 04:49, 30. ožujka 2010. (CEST)

P.S. Mjesto da se okrenemo plodotvornijemu radu i napišemo Samoupravljanje, Udruženi rad i slično

Nikolu Teslu sam uređivao i prije po tebi spornog reverta, a ti dobro znaš da suradnici mogu pratiti nedavne promjene (i ja sam tako vidio neke promjene i rekao, ajmo pogledati o čemu je riječ, npr. HPZ). Tvoje pretpostavljanje loše namjere i stalno tužakanje svugdje i u svakoj prigodi je ono što je zapravo problem.

Bugoslav (razgovor) 05:40, 30. ožujka 2010. (CEST)

Na tom izvoru se radi, a Vi biste trebali prestati sa zahtjevanjima. Nitko ovdje nije da bi ispunjavao Vaše želje, a način na koji ste uređivali navedeni članak pokazuje nestrpljivost i nasilno ponašanje prema sadržaju. U krajnjem slučaju u članku će biti napomenuto da značajan broj onodobnih i kasnijih pisaca/povijesnih izvora govori o Crvenoj Hrvatskoj u doba dok su njome vladali Vojislavljevići.

Isto bi bilo kao da netko traži dokaze o Isusu iz Nazareta, nadnevak rođenja, izvadak iz matice rođenih i slično.

Siguran sam da su i Vojislavljevići, (slično kao Trpimirovići) isto uzeti kao nazivi za te loze, a da ih te loze nisu rabile. S razlikom da se podatke o Trpmirovićima da pronaći, jer su ih povjesničari pod tim "prezimenom" spominjali, ali Vojislavljeviće se baš i ne može pronaći.

Pod tim mislim u knjigama, a ne na internetu koji se može "zatrovati" zlorabeći wikipediju i slične masovno preuzimane sadržaje/medije.

Bugoslav (razgovor) 22:42, 30. ožujka 2010. (CEST)

Iako sam sebi obećao, obraćam ti se kao kolegi

Kao što rekoh u predmetu ovog obraćanja tebi, molio bih te da promisliš:

• [7] Ogledni primjerak uklonjene izmjene, i vrlo čudnih namjera.
• [8] Ne pretpostavljanje dobre namjere kod suradnika koji čitaju klasične knjige, da ne kažem težu kvalifikaciju.
• [9] Pogrješno citiranje izvora uz porabu lisičje logike, bilo bi lijepo da se sam ispraviš.

Ostatak ću pribaviti i staviti na svoju suradničku stranicu za razgovor, a obraćat ću ti se dok ne kažeš da to ne želiš.

Zaključno, meni su tvoje namjere potpuno jasne.

Bugoslav (razgovor) 03:00, 31. ožujka 2010. (CEST)

Nitko nije rekao da si ti napao Hrvatski sabor, odakle ti to, molim te reci. Ozbiljne zamjerke tvom radu dao je Ex13 (ako se ne varam).

Što se tiče mete, tamo si rekao da sam patroler, ali ja to nisam, samo sam automatski potvrđen suradnik. A moje uređivanje u članku o Vojislavljevićima se ne može nazvati vandalizmom, jer sam samo pokušao sprječiti brisanje teksta, te isti preformulirati u kompromisnu inačicu. Umjesto da pogledaš svoj "score" i ono što si Đurekoviću stavio na teret, bez pravomoćne presude.

Bugoslav (razgovor) 03:35, 31. ožujka 2010. (CEST)

P.S. Možeš odgovoriti na svojoj suradničkoj stranici za razgovor, ako hoćeš, ili mi lijepo reci, pa ti se više ne ću obraćati.

Mogao si mi odgovoriti samo na svojoj (vlastitoj) suradničkoj stranici za razgovor, a ne mojoj, jer sam te za isto lijepo zamolio. Ako to nije bilo iz sažetka jasno onda je ovako puno jasnije. -- Bugoslav (razgovor) 03:58, 31. ožujka 2010. (CEST)

Meta i Bugoslav

Ako misliš da je Bugoslavovo ponašanje prima tebi problem, pogledaj kakve sam sve poruke bia dobiva. Šta bih ja ima kazat? Znaš li koliko bih napada dežurnih mudrijaša trpia da sam blokira po tvom kriteriju?
Što se tiče Mete: ako misliš da ću netkome popuštat i trpit nečije izdivljavanje zato što iza te osobe stoji krug moćnih prijatelja na funkcijama, to zaboravi. Ako sam imao ikakve dvojbe, sad ih više niman. Kako stvari idu, sve više se vidi da sam napravia pravi potez.
Naša je dužnost reagirat na nečije bezobrazno ponašanje. Ako mislimo dobro Wikimedijinom projektu uopće, onda pogotovo ne smimo podilazit moćnima i onima što imadu moćne i uticajne prijateje. Ne podilazi se nitkome! U suprotnom, otić će wiki-projekt u propast. Šta mene briga šta je netko moćan ili što se netkoga namjerava postavit na velike funkcije. Ako je netko bezobrazan, trol i obijesna osoba, onda se tako s tom osobom treba i postupat.
A hr.wiki nije vrića koju će, da bi dokaziva' svoj autoritet, svaki ambiciozni lik šutirat na putu do zgrtanja viših funkcija. Hr.wiki nije misto priko koje će nesuradnici skupljat bodove na način da ju se omalovažava i šikanira njene ugledne i izabrane suradnike i općenito cila uređivačka zajednica hr.wiki.
Shvati, Rječino, da nije red da sad odvlačiš zajednicu od pravog problema.
Shvati, da oni koji ocrnjuju hr.wiki na Meti i koji branidu nečije napadačko ponašanje i izdivljavanje po hr.wiki nisu ništa učinili da te se odblokira. I da ti tim ljudima ništa ne značiš.
Nevjerojatno. U tijeku je udar na autonomnost i suverenost hr.wiki, a ti se baviš tom sitnicom. Jesi li ti svjestan šta se događa? Napisao si manju novelu o Bugoslavu, a ne oglašavaš se po pitanju udara na autonomnost i suverenost hr.wiki. Ne kritiziraš te ljude koji su ugrozili naš projekt. Niti riječi.
Upravo čitam što si mi napisao da si se oglasio na Meti [10]. Napiši to i na hr.wiki, neka imamo sve dokumentirano i na hr.wiki.
Jer rijetki naši suradnici idu na Metu, a svidokom sam toga da na Meti cenzuriraju i uklanjaju poruke koje im ne odgovaraju, a ostavljaju svoje napade koje su usmjerili protiv protivnika u raspravu (umjesto da su ih usmjerili na argumente), a onda to sve tako arhiviraju i tako stvaraju privid da im se nije kvalitetno (ili nikako) odgovorilo, jer im se nije imalo šta za reć, pa će neupućeni pomisliti da su oni bili u pravu. I kada na to skreneš pozornost adminima ondje, onda im to nije bitna stvar, još ti se čude. A to su stvari elementarne pristojnosti i dopisivanja. Zato, napiši i na hr.wiki. Kubura (razgovor) 04:52, 31. ožujka 2010. (CEST)

Da ipak Kubura ne pobere sve zasluge za tvoju deblokadu reći ću ti ja nešto što on vjerojatno ne zna. Kad te danas nažalost pokojni Andrej Šalov blokirao na 6 mjeseci prigovorio sam mu zbog toga i rekao mu da te treba deblokirati ili ti bar smanjiti kaznu. Tada smo obojica bili u Arbitražnom odboru te smo komunicirali svakodnevno. Pod utjecajem toga on jest na wikipediji zadnja rečenica priznao da je pretjerao, ali te ipak nije deblokirao, međutim da ti je netko smanjio kaznu on se ne bi protivio. Bili smo usred arbitraže pod pritiskom tako da se jednostavno povukao iz toga odn, vjerojatno nije htio narušiti ugled AO-a koji bi još više bio izložen napadima da je on "priznao pogrešku" i deblokirao te, ali se ne bi protivio. To ti odgovorno tvrdim jer sam s njime na tadašnjem kanalu AO-a razgovarao o tome. To ti vjerojatno ništa ne znači, ali ipak sam te ja prvi počeo zagovarati;) Kuburi na kraju svakako pripada "konačna zasluga". I da, ne dozvoli da ti netko propisuje što ćeš ti raditi ili nećeš raditi na wikipediji. Tvoj problem je tebi najvažniji i imaš svako pravo pisati o njemu. Lijep ti pozdrav;)) --Flopy ^razgovor 22:20, 31. ožujka 2010. (CEST)

Mislim da je ovaj gornji komentar neprimjeren, jer jedna osoba iz te komunikacije to ne može ni osporiti ni potvrditi, a javnoga traga te komunikacije nema. --Roberta F. 22:30, 31. ožujka 2010. (CEST)

Nema, nisam ništa loše rekao o toj osobi, dapače nastojao sam ga opravdati. Javnog traga nema, tako da mi Rječina može, a i ne mora vjerovati. Ako ti Rječina smatraš gornji komentar neprimjerenim slobodno ga ukloni. --Flopy ^razgovor 22:33, 31. ožujka 2010. (CEST)

Ne radi se o Rječini, već o pokojnoj osobi. --Roberta F. 22:39, 31. ožujka 2010. (CEST)

Mogao sam sve ovo Rječini reći i putem e-maila, ali sam namjerno stavio na wikipediju. U svakom slučaju ti nisi pozvana da prosuđuješ što je neprimjereno, a što ne. Eto, oprosti Rječina što se sada raspravljamo na tvojoj stranici za razgovor. Više se ne kanim ovdje očitovati o tome. Dalje ću ti poslati mail ako bude potrebno. --Flopy ^razgovor 10:05, 1. travnja 2010. (CEST)

?

Ovo je na granici maltretiranja! Jedina uređivanja u posljednje (duže) vrijeme svode ti se na vrlo svadljive reverte i doprinose na stranicama za razgovor, molim te da Wikipediju ne koristiš kao forum, izvoli nači prikladnije mjesto za to! Živio!--Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 10:27.

Ja sam izjavo ovo što vidiš. Stavljanje svojevoljnih izjava u usta nekome drugome je jedan od eklatantnih oblika prmjena teza i izvrtanja rasprave na svoj mlin. Prestanite se igrati male dice i dizati noseve na svaku kritiku. Smatraj ovu moju poruku zaključnom, jer se ne bavim instrukcijama, a posebno ne želim ulaziti u rasprave sa suradnicima koji vječno nešto dokazuju, ometaš me u uređivanju! Za svaku nedoumicu oko (ne)razumjevanja mojih riječi obrati se na za to predviđeno mjesto! Over&Out!--Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 10:59.

Žuti karton

Lijepo sam te upozorio na svadljivost, forumaštvo i stavljanje neizrečenih tvrdnji drugim u usta: "...meni šalje poziv da napustim wikipediju..."! Sad se smatraj i službeno upozorenim!--Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 13:24.

Crveni karton. Blokirani ste na rok: 6 sati! Razlog je: ignoriranje upozorenja

Nažalost, naki neznaju stati!--Jure Grm, 3. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 15:44.

Rasprava

Molim te da se držiš dogovrenog tijekom izjašnjavanja o prijedlogu smirivanja tenzija. Ovakve izmjene ne idu u prilog konstruktivnoj raspravi. Navođenje svakog pojedinačnog slučaja će nas odvesti u nedogled. Hvala na razumijevanju.--Braco (razgovor) 13:19, 3. travnja 2010. (CEST)

Pitanja

Da li ti odobravaš ovakvo pisanje "neutralnih tekstova":

• Suradnik:Rjecina/NATO i Hrvatska
  

ili "referenciranih":

• Suradnik:Rjecina/Hrvatski prijestolonasljednici u 21. stoljeću

--Ex13 (razgovor) 12:40, 10. travnja 2010. (CEST)

Moje pitanje se nije odnosilo na to da li je Sanader rekao ovo ili ono, je li NATO dobar ili loš, i da li je RH postupila ispravno ili nije, nego moje pitanje se odnosilo da li ti podržavaš takvo pisanje na Wikipediji? Također se pitanje odnosilo na vlastiti istraživački rad (vezano uz prijestolonasljednike)--Ex13 (razgovor) 14:41, 10. travnja 2010. (CEST)

Nisam dobio odgovore na svoja pitanja, a zahtjev koji postavljaš u pogledu izvora i popis koji sastavljaš, je glupost i ne jamči NPOV. Jer apsolutne neutralnosti nema. I na kraju, tko će odrediti definiciju obrazovne knjige, fakultetskog izdanja i dr. I zbog čega biti isključiv? A osim toga, i u toj kategoriji ima raznog smeća. Mogu navesti primjere o "znanstvenoj" knjizi o pokolju u Međugorju i krvnoj osveti, o stručnoj literaturi na engleskom koja se poziva na romane kao izvore povijesnih događaja, itd. --Ex13 (razgovor) 10:15, 5. svibnja 2010. (CEST)

Još nisam dobio odgovor na gore postavljena pitanja.

Administratori ne mogu donijeti odluku o tome je li neki izvor prihvatljiv ili nije, jer to nije posao administratora. Jer kad bi to bilo tako, vjerojatno bi morali završiti fakultet za administratora, i to bi bio najteži fakultet na svijetu, jer osim što suradnici pišu članke o povijesti, pišu i iz tisuće drugih područja. Osim toga svaka odluka je podložna reviziji. I na kraju nema apsolutne istine niti apsolutne točnosti. Gluposti su navodi o potrebi uvođenja procedura. Izvorima potkrijepljenje tvrdnje i argumenti su jedine prihvatljive procedure. Kad netko dođe s jačim argumentom, tada se podatak mijenja. Vrlo jednostavno, ali zapravo komplicirano. Ali za to moraš imati nešto u glavi, moraš imati znanje, i nikave procedure i pravila to znanje ne mogu supstituirati.--Ex13 (razgovor) 11:14, 5. svibnja 2010. (CEST)

Kijevska Rus(ija) me ne zanima niti sam tada bio administrator. Reakciju administratora znaš koja nije bila vezana u sadržaj, već uz tvoje ponašanje (tome služi noticeboard i na en.wiki). Andrejevu reakciju podržavam, djelomično i Kuburinu. Osobno mislim da otkad su te blokali na engleskoj wikipediji na godinu dana, uglavnom na hr:wiki dolaziš "tjerat' kera". --Ex13 (razgovor) 11:50, 5. svibnja 2010. (CEST)

Pa ok, ali kreni od sebe prvo. Zašto onda nisi navodio izvore u člancima koje si započeo, još k tome povjesnim? Mogu redom: Ricimer, Gundobad, Alvernije Ekdicija... Što da ja sad kao admin napravim? Da te blokiram? Da te upozorim? Da sam navedem izvore? Wikipediju uređuju svi suradnici, ne samo admini. --Ex13 (razgovor) 12:41, 5. svibnja 2010. (CEST)

Ma ne pričaj gluposti. Gdje i na kojoj wikipediji administratori glasuju o ispravnosti izvora? Drugo, mi ne trebamo imati noticeboard jer hrvatska wikipedija nema milijun izmjena dnevno. Ako baš nešto treba, postoje stranice za razgovor ili Kafić.

Evo pitam ja tebe. Kako riješiti problem kontroverznih izjava na engleskoj wikipediji, gdje jedan administrator tvrdi da je hrvatski jezik ništa drugo nego dijalekt. Radim na više projekata i znam jako dobro kako oni funkcioniraju, tako da ne trebam poduku o "belosvetskim" wikipedijama.--Ex13 (razgovor) 14:09, 5. svibnja 2010. (CEST)

Kao što rekoh, nema tamo glasovanja. Jer kad bi bilo glasovanja, onda bi to bilo jadno.

Što se tiče Kijevske Rus(ije), zbilja nisam u detalje upućen, niti se želim uputiti, jer nit je Kijevska Rus jedini članak na hrvatskoj wikipediji niti si ti jedini suradnik. Ako svoje tvrdnje možeš potkrijepiti relevantnim izvorima, nitko te ne bi trebao spriječiti da ih uneseš u članak. --Ex13 (razgovor) 14:30, 5. svibnja 2010. (CEST)

Razgovor:Kijevska Rusija

Rječina, stranica za razgovor Razgovor:Kijevska Rusija nije se mijenjala već mjesecima, ako imaš nešto novoga po tom pitanju, ta je stranica tome namijenjena, ne ometaj rad cjelokupne zajednice da biš nešto dokazao. Lijep pozdrav --Roberta F. 14:33, 5. svibnja 2010. (CEST)

Moskovska Rus'

Rječina nisi korektan kada je u pitanju Kijevska Rus'; pristran si i provociraš nepotrebne razgovore i sukobe te time oduzimaš svima vrijeme. Cjelokupan tekst Kijevska Rus' si doslovce pokrao i prebacio na tuđu Wikipediju, a prethodno si isti tekst kritizirao i meni oduzimao vrijeme. Sav tvoj nepotreban razgovor si mogao usmjeriti u pisanje novih članaka. Ti si evidentno konfliktna osoba i zaista se čudim koliko ljudi sa hrvatske Wikipedije s tobom imaju razumijevanja. Ti ni kod jednog poslodavca ne bi zadržao posao dva dana. Žalim te kao osobu jer evidentno se i sam mučiš svojim postupcima.

Iz kolegijalnosti prema tebi koji nisi bio korektan prema meni, uz tvoju suglasnost mogu napisati kratak članak o Moskovskoj Rusi, ali to ti nije ništa više nego svojevrstan sinonim za Moskovsko Carstvo, slično kako je Rus' sinonim za Ukrajinu. Pojam Moskovska Rus' nastao je kada se ruski car susretao sa srednjovjekovnim ukrajinskim plemstvom i njihovim terminom Rus'. Nadam se bez predrasuda, možeš nešto pogledati i na You Tubeu o tome (autor manjeg priloga uopće nije bitan!), ali isključivo na ukrajinskom jeziku koji je poprilično razumljiv hrvatskom govorniku.

Neću ulaziti u daljnje rasprave, svako dobro ti želim! --Seiko (razgovor) 14:53, 5. svibnja 2010. (CEST)

• • Kolega, ja sam student davno bio, ali sam istina u kontaktu sa studentima. Ti, kao deklarirani radnik, bi trebao znati što znači kolegijalnost, uvažavanje itd. ... O Moskovskoj Rusi mogu napisati kratak članak, ali samo ako ti to želiš, u suprutnom nemam namjeru. Svako dobro suradniče! --Seiko (razgovor) 15:43, 5. svibnja 2010. (CEST)

Re:Sabor

Da, Hrvatski i Slavonski sabor ujedinili su se 1558. u jedan Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Marija Terezija nije nikada ukinula Sabor, nitko ga nikad nije "ukinuo", ona i njen sin Josip II. vladali su apsolutistički, dakle, nisu ga sazivali na zasjedanje. U ono je doba Sabor naime mogao na zasjedanje sazvati samo kralj ili ban po njegovu ovlaštenju. --Flopy ^razgovor 15:16, 5. svibnja 2010. (CEST)

Ni u jednom trenutku to nisam shvatio kao kritiku na mene. Sve ok. Ali, moram ti reći da sam protiv nekakvih strogih pravila o izvorima, pogotovo da administratori određuju koji je izvor dobar i vjerodostojan, a koji nije. Tu su najkompetentniji ljudi od struke, bili oni na wikipediji IP ili administratori. U povijesti su izvori jako važni, ali sigurno mi (kao i ostalima koji su po struci na područjima gdje su izvori važni)nijedan admin ili pravilo neće određivati i propisivati koji je izvor dobar, a koji ne. Po struci to znam sasvim dobro. --Flopy ^razgovor 15:28, 5. svibnja 2010. (CEST)

Dogovor zajednice

S obzirom da ovome nije mjesto na toj stranici, pobrisano je. Ako želiš mišljenje administratora onda im se obrati na za to predviđenoj stranici. Hvala na razumijevanju.--Braco (razgovor) 15:23, 5. svibnja 2010. (CEST)

Mail

Pozdrav Rjecina2, tvoj zadnji doprinos u kafiću sam uklonio iz više razloga. Kao prvo, na Wikipediji je zabranjeno prenositi sve privatne poruke, mailove, razgovore sa IRC-a i ostalo bez dopuštenja svih strana koje su sudjelovale u rečenom. Kao drugo, ne znam na koji si način dobio attachmente kad se sa Wikipedije mailom ne može poslati attachment. Kao treće, ako mail smatraš spamom mogao si obavijestit abuse službu davatelja usluge tvoje adrese elektroničke pošte, a ne to iznosit na Wikipediju i unosit dodatni nemir. Hvala na razumijevanju.--Braco (razgovor) 12:39, 13. svibnja 2010. (CEST)

Partizanski filmovi

Ovakvi sažetci nisu potrebni i mogu se smatrati napadom:

• ova uz sažetak "(Pitanje je tko skida oznake. vandalizam revert)"
• ova uz sažetak "(revert čarapka)"

IP-suradnika nemaš pravo nazivati vandalom, pogotovo što uklanja predložak vezan uz Razgovor:Partizanski filmovi, koji je razgovor trenutačno vrlo "tih".

Mene nemaš pravo optuživati za vandalizam jer je očito bio slučaj o pogrješci i ne razumijevanju, i to ne namjernom.

Ukoliko se ovo nastavi, bit ću prisiljen izvijestiti upravu ove Wikipedije.

Bugoslav (razgovor) 01:13, 18. svibnja 2010. (CEST)