Razgovor Wikipedija:Pravila glasovanja na Wikipediji

[ Pravo na glasovanje ]

Čini mi se nepravednim, da jednako pravo na glasovanje imaju suradnici koji su ovdje svakodnevno, kao i oni koji su nekada ranije surađivali ali nisu nakon toga niti navratili mjesecima ili godinama, a onda na temelju nekih davnih 50 izmjena imaju jednaka prava kao redovni suradnici. Ako netko nije, na primjer 6 mjeseci, napravio niti jednu promjenu u imenskom prostoru na Wikipediji, pitam se, mogu li njegova prava na glasovanje biti jednaka kao i moja. Naravno, ovo vrijeme nesuradnje je podložno dogovoru. Hoće li to biti 6 mjeseci, manje ili duže, stvar je dogovora. Ali vjerujem da je potrebo postaviti neku "granicu" i u tom smislu. Branka France (razgovor) 15:39, 31. svibanj 2008. (CEST)

• Na žalost, ili na sreću, wikipedija nije nekakav ekskluzivni klub, stoga mislim da se u ovom slučaju neće postavljati "neka granica". Premda se u načelu slažem s tvojim razmišljanjem. Mario Žamić (razgovor) 15:50, 31. svibanj 2008. (CEST) (maccro)
  • Čini mi se, da se Mario i ja nismo uopće razumjeli. Pravo na glasovanje o oblikovanju zajednice ne doživljavam niti kao nagradu "vrijednim suradnicima", niti oduzimanje tog prava kao neku vrstu kazne drugim, malo manje "vrijednim suradnicima" (molim da se riječ "vrijednim" ne isčitava u smislu kvalitete, nego u smislu redovnosti doprinosa). U konkretnom slučaju sam mislila, da bi pravo na oblikovanje pravila funkcioniranja zajednice trebali imati samo njeni manje-više redovni članovi. Suradnja na wiki definitivno nije nikakva ekskluzivnost, niti sam to ovim prijedlogom namjeravala osporiti. No, ovo je ionako samo prijedlog za razmišljanje. Branka France (razgovor) 18:20, 31. svibanj 2008. (CEST)

Slažem se s Brankom, bitno je da su suradnici i aktivni, ovdje treba promijeniti pravila na:

"preko 100 promjena u glavnom imenskom prostoru i najmanje dva mjeseca aktivnog surađivanja na Wikipediji u trenutku početka glasovanja". --Roberta F. 00:05, 15. ožujak 2009. (CET)

Ja predlažem 150 promjena u gl. im. prostoru i mjesec dana - budući da se ovo pravilo odnosi i na glasovanje za izabrane članke. Također predlažem dodati da se odluke u pravilu donose konsenzusom. U svakom slučaju treba povisiti prag, jer sada se ovih 50 odnosi na sve imenske prostore (npr. netko može uređivati samo svoju suradničku i ima pravo na glasovanje), a ovih mjesec ili koliko već, trebalo bi biti neko jamstvo (ili što već) da je suradnik barem malo upoznat zašto se glasuje. Međutim, nije mi jasna konstrukcija "aktivnog surađivanja" - da li se to odnosi samo na novoprijavljene ili i na one koji iz nekog razloga nisu bili aktivni duže vrijeme? --Ex13 (razgovor) 10:41, 15. ožujak 2009. (CET)

Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka. Za IČ idu posebna pravila (npr. 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru). Ako se ovdje nešto i promijeni, tamo će se morati posebno mijenjati, vjerojatno glasovanjem () kao što je bilo ovo kad su pravila donesena. --MayaSimFan ☎ 20:01, 15. ožujak 2009. (CET)

Mogućnost promjene glasa

U pravilima bi trebalo napomenuti da suradnik svoj glas za vrijeme glasovanja može povući ili promijeniti (tako da ga prekriži).

Zvuči očigledno, ali nije - glasovanje gdje se glas naknadno može mijenjati zapravo je rijetkost, što promatraču sa strane ne mora biti jasno. GregorB (razgovor) 17:23, 15. travnja 2014. (CEST)

Rezultat 1:0

Je li moguće odlučiti nešto glasovanjem s rezultatom 1:0? Pravila to dopuštaju. GregorB (razgovor) 19:03, 21. travnja 2014. (CEST)

Dopuna pravila glasovanja

Rasprava "Dopuna pravila glasovanja" iz 2016.

Poštovane kolegice i kolege Wikipedisti! Potkraj srpnja ove godine bit će dvije godine od početka rasprave o novim pravilima (za glasovanje o mogućim novim administratorima). Budući da je i ta rasprava – koliko sam vidio – jedna od mnogih koje su do danas bile započete pa potom nikada dovršene, usporedio sam nju s ovim i danas važećim pravilima. Glavni "kamen spoticanja" u svakom je slučaju pitanje tko sve (prilikom bilo kojega glasovanja) ima, odnosno nema pravo glasovati. Na taj je problem uputila i Branka (pokoj joj vječni!) još u prvom svom komentaru na ovoj stranici (15:39, 31. svibanj 2008.), a i ja sam u spomenutoj raspravi o novim pravilima istaknuo da oni koji u ovom projektu ne sudjeluju (sasvim svejedno zašto), ne trebaju ovdje ni o čemu odlučivati (još uvijek sam istoga mišljenja!). Uspoređujući šest postojećih i jednostavnih točaka ovih pravila sa spomenutom raspravom, slobodan sam reći da je rasprava pokrenuta potkraj srpnja 2014. neke stvari previše zakomplicirala, a da nakon nekoliko mjeseci raspravljanja ništa osobito značajno nije iznjedrila jer za mnoge točke predloženih novih pravila nije bilo nikakve usuglašenosti sudionika te rasprave. Iako sam u međuvremenu pripremio sažetak te rasprave (ako se većina složi, možemo ju nastaviti ali onda u dogledno vrijeme i zaključiti), čini mi se da bi kudikamo spretnije i pragmatičnije rješenje bilo dopuniti ili promijeniti samo 2., 3. i 4. točku ovih pravila (barem kad je posrijedi pitanje prava glasa suradnika). Te točke trenutačno glase: 2. Broje se glasovi prijavljenih suradnika koji imaju više od 200 uređivanja članaka u glavnom imenskom prostoru i staž dulji od dva mjeseca u trenutku početka glasovanja (ovdje možete provjeriti zadovoljavate li te uvjete). 3. Većinu čini 50% + 1 glas od glasova ZA i PROTIV; suzdržani glasovi se ne broje. 4. Ne broje se tzv. neodlučni glasovi bez eksplicitnog ZA ili PROTIV na početku glasa. Predlažem da se spomenute točke dopuni, odnosno promijeni na sljedeći način: 2. Broje se samo glasovi prijavljenih suradnika koji imaju više od 200 uređivanja članaka u glavnom imenskom prostoru i staž dulji od dva mjeseca u trenutku početka glasovanja, odnosno barem 100 izmjena ili bilo kojih drugih doprinosa na Wikipediji na hrvatskom jeziku 30 dana prije početka glasovanja (ovdje možete provjeriti zadovoljavate li te uvjete). 3. Glasuje se isključivo ZA {{ZA}} ili PROTIV {{PROTIV}}. Glasovi "protiv" moraju se obrazložiti. 4. Većinu glasova čini 50% + 1 glas. Lijepo molim sve kolege ophoditelje i administratore te sve zainteresirane iskusnije prijavljene suradnike – izjasnite se o ovom mojem prijedlogu, osobito o dopuni i parametrima točke 2.: ta bi dopuna jednako vrijedila za sve suradnike s obzirom na dostupne parametre koje očitava spomenuti X!'s Tools, a ophoditeljima i administratorima bi se uračunavali i doprinosi koji se tiču održavanja projekta. Maestro Ivanković 01:55, 4. lipnja 2016. (CEST) Prije nego što idemo glasovati potrebno je staviti još neka pravila prije nego što se započne s glasovanjem. Da bi se izdvojio šum iz sistema potrebno je staviti do znaja da i svi oni koji ulaze u debatu moraju zadovoljavati prag glasovanja. Prema tome prvo Potrebno je staviti sva pravila na jedno mjesto a ne glasati parcijalno. Isto tako ako pogledamo prijedlog koji je ispred nas, ovaj prijedlog ima jednu veliku rupu a to je da omogućava stvaranje lavine prijava i lavine uređivanja prije glasovanja, osobito ako je poziv na glasovanje napravljeno na brzinu. Ja bih stavio, sljedeće: da osobe moraju biti prijavljenje najmanje 6 mjeseci prije nego što mogu glasovati, da moraju imati najmanje 200 uređivanja godišnje u glavnom imenskom prostoru u godini kada se glasuje, te da moraji imati najmanje 100 uređivanja u glavnom imenskom prostoru 2 mjeseca prije glasovanja. Isto tako da se glasovanje za mjesta na wikipediji oglašavaju dvogodišnje, tj. svakog siječnja svake parne kalendarske godine, osim ako ne postoje neki hitni slučaj. Za glas za i protiv potrebno je obrazložiti, ne na glasovanju ne smije biti neodlučnog glasa. Moramo imati pravilo kada se glasuje za jednu dužnost da moramo imati neki minimalni prag odnosno broja suradnika koji će glasovati. Isto tako ne može biti pisanja komentara do besvjesti a kasnije ne glasovati ZA ili PROTIV. Neodlučni glas neće biti dozvoljen, komentiraj i glasuj Za ili Protiv, a ne samo piskarati a kasnije samo sjedidi na plotu. Vodomar (razgovor) 01:58, 6. lipnja 2016. (CEST) OK, točku 2. možemo dopuniti rečenicom koja debatu dozvoljava samo onima koji imaju pravo glasovati. Spomenutih 100 doprinosa u dva mjeseca prije glasovanja je prerastegnut vremenski rok jer i X!'Tools broji posljednjih 30 dana svačije aktivnosti (zato i jest takav prijedlog). Po mojem mišljenju nikakva dvogodišnja "najavljena glasovanja" ne dolaze u obzir! Glasovanja se mogu i trebaju održavati kad se za to ukaže potreba, a tko hoće imati pravo glasa, nek’ bude aktivan na projektu i pravo odlučivanja o bilo čemu neka zasluži vlastitom aktivnošću. Maestro Ivanković 02:21, 6. lipnja 2016. (CEST) Koliko tipova glasovanja imamo? Rekao bih tri, kod kojih se mogu definirati različiti kriteriji: • općenito glasovanje, ovo o čijim kriterijima raspravljamo • glasovanje za IČ/JČ kod kojih kriteriji mogu biti blaži • glasovanje za funkcije kod koga kriteriji trebaju biti stroži. Dakle, kriteriji iz 2. točke za opće glasovanje ne trebaju biti prestrogi da se bi iz glasovanja izuzeli prosječni suradnici. Mislim da je gornji prijedlog suradnika Maestra Ivankovića sasvim dobar, s malom dopunom: definirati minimalan broj potrebnih glasova da bi se neki prijedlog usvojio (prema gornjem pitanju).  • Bonč (razgovor) • Quod licet Iovi, non licet bovi. •  02:48, 6. lipnja 2016. (CEST) Pa prijedlog treba biti jasan, i definiran. Ako imamo podjelu o raznim vrstama glasovanja tada moramo imati pravila koja idu okolo vrsta glasovanja. Neka su stroža a neka su blaža. No mora biti pravila za sva ova vrsta glasovanja, to moramo sada usvojiti. Isto tako nemože biti glasovanje gdje dva suradnika odlučuju o ishodu nećega. Treba objasniti što je opće glasovanje, i zašto se koriste. Prijedlog koji se stavlja ispred zajednice mora biti jasan a ne za one koje su upućene. Dakle, na kafiću se trebalo staviti bolje obrazloženje a ne tako da samo jasno onima koji su okolo duže vremena. Isto tako prijedlozi moraji imati suradnike koji podržavaju ovaj prijedlog da ide naprijed na glasovanje ili promjenu. S ovim se dobiva legitimitet. Vodomar (razgovor) 04:04, 6. lipnja 2016. (CEST) Prijedlog je dovoljno jasan i ovdje je dan da se vidi koga uopće zanima ova problematika i tko je uopće aktivan. Ovo je, dakle, prijedlog dopune postojećih, odnosno i sad važećih tzv. općih pravila glasovanja (na čijoj SZR i raspravljamo). No možda ih je moguće objediniti i jednako primijeniti i na glasovanja prilikom izbora administratora. Uzet ću u obzir sve konstruktivne prijedloge svih suradnika koji se ovdje budu izjasnili u neko dogledno vrijeme (2-3 tjedna) te potom sročiti konačni prijedlog teksta dopune, odnosno izmjene pravila o kojima ovdje raspravljamo (točke 2., 3. i 4.). Potom ćemo konačni prijedlog dati na glasovanje imajući na umu da legitimitet svemu mogu dati samo oni koji marljivo rade na projektu (a to si doista svatko može sam provjeriti na gore danom linku X!'Toolsa). Maestro Ivanković 23:00, 6. lipnja 2016. (CEST) Slažen se s Maestrovim prijedlogom i Bončovom dopunom. A tu dopunu bi mogli odrediti kao recimo najmanje 5 glasova administratora ili ophoditelja. BlackArrow (razgovor) 21:58, 6. lipnja 2016. (CEST) Iako mi se Bončev prijedlog "na prvu loptu" čini dobar, mislim da tu ionako već vrijede i sve rješavaju točke 3. i 6. ovih pravila. Čini mi se da ju ne treba još detaljnije definirati jer od dopune točke 2. ovisi koliko će suradnika uopće u određenom trenutku imati pravo glasovanja: pritom će svima – i "funkcijama" (ophoditeljima i administratorima) te "običnim" suradnicima "presuditi" njihova aktivnost i zauzetost za ovaj projekt. Maestro Ivanković 23:00, 6. lipnja 2016. (CEST) Ovako: Točka 3. Većina je 50% + 1 glas od glasova ZA i PROTIV; ništa od suzdržanih. Točka 4. Svakako. Ili jesi ili nisi, nema između. Slažem se s onim "obrazložiti" glasove "protiv". Ali ovo se dade izvrdati: vojska zombija ili lutaka samo će tupiti isto. Točka 2. "Najmanje 200 uređivanja u GIP-u i barem 2 mjeseca staža". To je postroženje sa 100 uređivanja i 1 mjesec, ali - dobro. Nisu vremena od prije 10 godina kad je 100 bilo mnogo. Točka 2. "barem 100 izmjena ili bilo kojih drugih doprinosa na Wikipediji na hrvatskom jeziku 30 dana prije početka glasovanja " - ovo je radi kriterija aktivnosti. Kriterij je prestrog. Primjer: 5 godina neprekidno aktivan, 7000 uređivanja u GIP-u, 2 mjeseca ne radi i onda se pojavi. Prednost ima neki aktivni "novak" aktivan tek 2 mjeseca s točno tih 200 uređivanja. Prestrogo i zbog ovog. Da ga ne bi upozoravali s "Prikaži" i da bi slušao naputke, suradnik snima odjednom 10.000 bajtova članak koji je pisao cijeli dan. I svaki dan po 1 takav članak. Nakon mjesec dana - 30 uređivanja. I pada na ovom kriteriju. Slažem se da bi bio red da o projektu odlučuju oni koji na njemu rade, koji su dijelom relativne sadašnjice, ali to znači one koji zbilja rade, a ne one koji su se namjenski aktivirali, steknu uvjete za glasovati, glasuju za destruktivnu opciju i onda fikusi (sa ili bez alata) nikad i nikako ne održavaju projekt, niti išta pišu, a prvi su kad treba doći glumiti Boga na Sinaju kad je uklesao 10 zapovijedi ili kad treba suditi kome. Nikako se ne smije događati glasovanje u uvjetima mane volje (kibernozlostavljanje, medijski linč i sl.). Wikimediji je to problem: vidite sitenotice.[1] "Do You have ideas on how best to deal with harassment on Wikimedia projects?" Zato je bitno jasno usvojiti da pravilo da ne smije biti glasovanja u onako neregularnim uvjetima. Time sprječavamo i demotiviramo svaki pokušaj zlostavljanja zaobilaženjem Wikimedijinih stranica. Ovime pratimo i ovo [2] (Sankcioniranje cyber nasilja prema novom Kaznenom zakonu, tekst od 27. lipnja 2012.) [3] Pravila ne smiju biti prestroga pa da onemoguće kvalitetnog suradnika kojem malo nedostaje za uvjete, a da varalicu sustava honorira. Svakako iz brojanja izbaciti sva ona uređivanja ljudskih botova, višestruka kategoriziranja i rekategoriziranja. Uzalud blok od mjesec dana takvom, nakrcao je već 200 uređivanja. Bitno je stati na kraj varanju sustava. Kubura (razgovor) 09:54, 7. lipnja 2016. (CEST) Slažem se. A (tvoj) konkretan prijedlog dopune sadržaja bilo koje od postojećih šest točaka ovih pravila bio bi...? Maestro Ivanković 15:27, 7. lipnja 2016. (CEST) Doskočiti očiglednim varanjima sustava. Recimo, da ne bude da netko kategorizira 200 članaka, pa ih prekategorizira i da mu to budu skoro pa jedina uređivanja. Ima i gori slučaj. Recimo, kategorizira mnoštvo članaka i onda se ispostavi da je 200 kategorija krivo nazvao, recimo kategoriju nazove "kneski političari", "kineski potiličari", pa taj redak kopira u dvjesta članaka, pa onda kao uvidi zatipak i onda ponovo istih dvjesta članaka kategorizira pod točnim imenom "kineski političari". Tako može napraviti 400 uređivanja u GIP-u, a da ništa nije suvislo napisao. Ovakva se uređivanja ne smije brojati. Isto vrijedi i za one šta mijenjaju nazive slika u suvisle nazive (iz picture678341.jpg u Mona Lisa.jpg) ili formate slika (iz png u svg)[4] - ta se uređivanja ne uzimaju kao mjerodavna, ta im ne smiju dati pravo glasa. Ne slažem se ni da se pisanja na stranom jeziku broje (recimo ovih prvih 5 [5]). Tako bi mogao pisati ovdje i na kineskom, a onda će to "netko drugi popraviti". Tako može nakrcati 200 uređivanja, a da riječi na hrvatskom nije napisao. Suradnik ne mora biti zlonamjeran pa da ga se blokira, ali ni privremeni blok ni brisanje uređivanja ne rješava stvar - uređivanja ulaze u brojač (osim ako se ne obriše članak). Zato se ni ovo ne smije brojati. Ima još primjera, ovo je za prvu ruku. Kubura (razgovor) 09:49, 8. lipnja 2016. (CEST) Evo još primjera: [6] pa ovo [7] i ovo [8] [9]. Kubura (razgovor) 09:26, 15. lipnja 2016. (CEST) I još malo primjera što se ne bi smjelo priznavati kao uredno uređivanje koje se priznaje u broj uređivanja kojima se stječe pravo biranja. Suradnik ovdje piše engleskim [10][11] a onda odjednom progovori hrvatski.[12] Kubura (razgovor) 10:41, 21. lipnja 2016. (CEST) Evo malo primjera mrvarenja. [13] Kolega može najpoštenije misliti, može unijeti najtočnije stvari, ali ovako se može sa samo 101 bajtom u 101 uređivanju steći biračko pravo. Potrošio je 25 minuta, onoliko koliko treba suradniku za napisati jedan do jedan i pol pristojni mali članak. Ovo nisu bezvrijedna uređivanja, ali ne vrijede jednako kao ona od 10.000 bajtova iz jednog snimanja. Kubura (razgovor) 10:14, 23. lipnja 2016. (CEST) Još jedan primjer varanja sustava. Mrtvaci, spavači i lavina. Ne smijemo dopustiti da suradnici (stvarni ili lažni) koji nisu gradili projekt samo zbog jednom davno registriranog računa (i praktično nikakve aktivnosti) radi nabijanja statistika odjednom ukrcaju 200 uređivanja u jednom danu, tako da već sutradan neki zafrkant može zazvati glasovanje i da ovi varalice imaju pravo glasovati. Ovo je problem t.zv. lavine uređivanja (neki projekti poznaju varijaciju - problem lavine glasova). Što to znači? Netko može stvoriti jedan ili više suradničkih računa i godinama ne biti aktivan (pa poslije trolovskim izmotavanjem prodaju priče kako su "stvarali" Wikipediju i kako su oduvijek ovdje), ni u GIP-u ni na SZR-ima. Naumi postaviti neki lažni račun na funkciju ili opstruirati nečiji izbor. Ekstremni primjer: Šta može napraviti varalica? U jedan dan napraviti 200 uređivanja. U deset dana tako s deset računa, tako da do dana kad naumi organizirati glasovanje već ima vojsku. S deset glasova može (pre)okrenuti svako glasovanje, ili nabiti početnu prednost, tako da povodljivi suradnici "idemo za masom" daju glas opciji koja vodi velikom prednošću, premda su ravnodušni prema toj opciji ili protiv, ali se vole dodvoriti "vrlo popularnom" (suradnici su osobito manje kritični kod biranja novih, kao da stiže novorođenče). Kubura (razgovor) 12:13, 1. srpnja 2016. (CEST) Spomenuh i problem lavine glasova. To se odnosi na mnoštvo glasova u vrlo malo vremena u zadnji čas, tako da kad uoče prijevaru dobronamjerni (birački inertni, koji nisu glasovali) suradnici ("velika je prednost, nije žurno, zdrava opcija sigurno vodi") - ne mogu stići reagirati. Recimo da pretkraj glasovanja stanje bude 40:21, i da u zadnjih 20 minuta izroni 20 glasova koji preokrenu ishod. Očigledno stvar nije čista. Kubura (razgovor) 12:12, 1. srpnja 2016. (CEST) ┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘Zahvaljujem @Kuburi na evidentnim primjerima mogućega namjernoga izigravanja postojećega sustava i pravila glasovanja. No također moram reći i da – s obzirom na primjedbe i nekih drugih kolega – ne bih dirao postojeću odredbu o 200 uređivanja članaka u glavnom imenskom prostoru i staž dulji od dva mjeseca u trenutku početka glasovanja (ostaje prijedlog da to svakako bude na Wikipediji na hrvatskome jeziku, a tekst prijedloga točke 2. ću preformulirati po završetku ove rasprave, odnosno prije konačnoga izjašnjavanja). No ono što mi se svakako čini potrebnim jest dopuniti prijedlog promjene točke 3. sljedećom rečenicom (zavisno od reakcija zainteresiranih za ovu raspravu i to ću učiniti po završetku rasprave): U slučaju doista besmislenoga suradnikova obrazloženja glasa "protiv", administratori imaju diskrecijsko pravo poništiti takav glas. U takvom slučaju, dotični suradnik ima pravo putem Zahtjeva za mišljenje administratora zatražiti obrazloženje poništenoga glasa. U skladu s postojećom točkom 5. Pravila, dovoljno je vremena da se eventualni prigovori suradnika riješe unutar svih vremenskih rokova i za ZzMA (7 dana) i potom za zaključivanje glasovanja (9 dana). Takvom bi dopunom točke 3. bilo kakav besmisleni i bezrazložni pokušaj opstrukcije kakva glasovanja sigurno bio u velikoj mjeri onemogućen. Maestro Ivanković 13:31, 2. srpnja 2016. (CEST) Naveo sam primjer 40:21, gdje postoji statistički značajna podijeljenost zajednice gdje je skoro dvotrećinska većina "za"; snažnije bi bilo da sam napisao 43:21 (>2/3 većine, apsolutna većina) i da 23 lažna računa preokrenu ishod. Apsolutno većinska zajednica je prevarena, a gubitnička manjina bi se ovdje radovala pa im se ovo može sviđati. Stoga ću navesti još ilustrativniji primjer. Postoji potpuna sloga zajednice. Kandidat vodi 22:0 do zadnjih 15 minuta prije zaključenja glasovanja, i međusobno ljuto suprotstavljeni suradnici glasovali su isto, a onda 23 glasa "protiv" preokrenu ishod. Kubura (razgovor) 09:10, 20. srpnja 2016. (CEST) Slažem se, da trebamo urediti pravila oko glasovanja i postići konsenzus. U vezi glasovanja za izbrani članak, uveo bi minimalne kriterije, jer ionako premalo ljudi glasa, pa kada bi postrožili, možda bi imali nedovoljno glasača. --Fraxinus (razgovor) 13:42, 7. lipnja 2016. (CEST) Pravila za biranje Izabranih i Jubilarnih članaka su ionako i sada dovoljno dobra. No ova tzv. "opća pravila" treba ažurirati i nadopuniti da bi parametri u vezi prava na glasovanje ubuduće bili određeniji s obzirom na bilo čiju aktivnost na ovome projektu. Vidim da je zapravo i ovo što sam predložio kao dopunu točke 2. već sadržano u pravilima kakva su dosad bila, jedina je razlika u tome da bi se u skladu s dopunom za pravo glasovanja ubuduće računali isključivo doprinosi Wikipediji na hrvatskome jeziku. U tom smislu je i dvojba glede broja doprinosa: je li to 100 ili 150 doprinosa/izmjena (svejedno kakvih, samo da su kvalitetni jer su i takvi bolji od nikakvih!). Maestro Ivanković 15:15, 7. lipnja 2016. (CEST) Slažem se. Ne treba ovdje postrožavati kriterije. Kubura (razgovor) 08:48, 8. lipnja 2016. (CEST) Ako idemo na to da treba 200 izmjena u dva mjeseca za glasanje, bojim se da bi taj prag moglo preći možda dvadeset suradnika. Još bi trebali staviti da za prolazak nekog kandidata mora biti npr. 15 glasova ZA nikad nećemo ništa izabrati :) Budite malo realniji ovu visoku letvicu će samo rijetki preskočiti. Ja u mjesec dana skoro svakodnevnog rada imam 127 izmjena, trenutno sveukupno bi samo šest administratora moglo glasati. --Šokac ℗ 14:16, 8. lipnja 2016. (CEST) Sokče121, krivo si shvatio, nije dvjesta izmjena u dva mjeseca, nego ukupno u GIP-u. Prijedlog o najmanje potrebnom broju glasova "za" nije loša zamisao. Za neke male stvari (jubilarac, izabrani) to nije toliko bitno. Za osjetljivije stvari poput dodjele bitnih alata suradnicima, dobro bi došao dolnji prag, toliko za ukloniti teorijsku mogućnost da se ovdje s 1:0 dodijele alati. Kubura (razgovor) 07:57, 12. lipnja 2016. (CEST) Ne razumijem zašto se uvodno citira rasprava koja nema veze s ovim pravilima o kojima se ovdje raspravlja. Naime, ovo su tzv. "opća" pravila i nemaju veze sa stjecanjem statusa. Ako se već želi te "nekakve uvjete" stavljati, zašto ih se ne stavlja u ono "strože glasovanje", iako i tamo nisu potrebni. Meni se čini da se zajednica hrvatskih wikipedista toliko smanjila, da je djelatno par (3-4) suradnika s većim ovlastima, da je to žalosno. A zašto je tomu tako, imam osjećaj da ljudi ne žele udarati glavom o zid kad je očito da se ne cijene neka temeljna načela projekta. Primjerice inkluzivnost, a ne stvaranje ekskluzivnog kluba. Poštovanje smjernica projekta, kao primjerice onih o životopisima živih osoba i sl. Projekt se zatvara sam u sebe i bilo bi zanimljivo čuti kako je Wikipedija na bošnjačkom jeziku preživjela sa sličnim oktroiranim pravilom o 50 izmjena u posljednja 3 mjeseca. Utoliko se slažem s Kuburom i Šokcem, a dodajem zaključno da ne treba mijenjati pravila, treba ih se držati. Previše se honorira sadržajno prazna uređivanja, uklanjanje tuđih uređivanja, nepridonošenje izvorima, zaobilaženje procedure, a mi ostali neka čekamo, valjda ćemo dočekati da se pokaže kako ništa nismo pokvarili. Protiv stavljanja takvih neraspravljenih prijedloga na glasovanje. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 0,30; 9. lipnja 2016. (SEV) Ništa još nije stavljeno na glasovanje (?), jer ovdje je samo riječ o prijedlogu koji svi mogu slobodno komentirati prije nego li ga doista uobličim i predložim izjašnjavanje "za" ili "protiv" (nakon što završi izjašnjavanje zainteresiranih). Što se mene tiče, točka 2. u parametrima može ostati ista kakva je i sad uz jedinu dopunu da suradnički doprinosi, koje uzimamo u obzir za pravo glasa, moraju biti na Wikipediji na hrvatskome jeziku: ako se o tome usuglasimo, a doista ne vidim baš nikakvoga smisla da u bilo kakvim glasovanjima pravo glasovanja imaju suradnici koji niti doprinose ovome projektu niti aktivno sudjeluju u njegovu razvoju ili održavanju), potrebno je promijeniti i postojeći link za provjeru doprinosa koji sam samo ažurirao ali ne i usmjerio direktno na doprinose na HR:Wiki. A hoćemo li takvu odredbu dodati i u važeća pravila za izbor administratora, to je sasvim odvojena priča (kao i to hoćemo li dovršiti raspravu koju sam uvodno spomenuo). Točke 3 i 4 mislim da svakako treba promijeniti (ja sam moj prijedlog napisao) jer ove postojeće spominju "suzdržane glasove koji se ne broje" pa ih upravo zato, u skladu s mojim prijedlogom ažuriranja tih točaka, ne treba ni biti u pravilima. I da bude sasvim jasno: ovdje nije riječ ni o kakvom stvaranju "ekskluzivnoga kluba", već o prijedlogu ažuriranja zastarjelih odrednica pravila s obzirom na aktualni trenutak Wikipedije na hrvatskome jeziku. Maestro Ivanković 12:37, 9. lipnja 2016. (CEST) Ekipa, meni stvarno nije jasno zašto toliko komplicirate. Dovoljno bi bilo uvesti jedno jedino pravilo i riješili bi sve probleme. Prilikom svakog glasovanja za novi status (patrolera, oops ophoditelja, administratora i sl.) neka se svi suradnici zainteresirani za glasovanje prijave na jedan popis, a administratori će imati diskrecijsko pravo dodijeliti pravo glasa kako se njima bude "ćeifnulo". Time bi se postiglo ono što se želi na ovom projektu. Eh Nesmire, inkluzivnost...:)) Lijep pozdrav.--Dean72 (razgovor) 11:36, 9. lipnja 2016. (CEST) Prijedlog dopune ovih "općih pravila" dao sam u najboljoj namjeri da se o njemu sasvim slobodno izjasni svatko kome je doista stalo do dobrobiti Wikipedije na hrvatskome jeziku: pritom mislim na sve suradnike koji ovome projektu aktivno i kvalitetno doprinose, neki čak i svakodnevno. Tvoj sarkazam, @Deane72, smatram sasvim neprimjerenim u ovoj raspravi: ako želiš predložiti nešto konstruktivno – izvoli (napiši), ali – lijepo te molim – poštedi nas sve svojih nesuvislih i neproduktivnih mudrovanja! Maestro Ivanković 12:37, 9. lipnja 2016. (CEST) Deane, kad se već želiš izjašnjavati tuđim jezikom, bar osnove svladaj: je - ćeif, ali se ne ćeifne, već ćefne. Veliki ti pozdrav od patrole Hrvatskih autocesta. Ili je ophodnja Hrvatskih autocesta? Eh, morat ću iskoristiti diskrecijsko pravo pa opet nazad na autoput da budem 100% siguran.--MaGa▀▄poruči mi 18:39, 9. lipnja 2016. (CEST) Slažem se sa Kuburom da je prestrogo ovo s brojem izmjena unazad dva mjeseca, s ostalim se slažem. Možemo li vidjeti koliko u ovom trenutku suradnika ispunjava taj uvijet? Nemam više što nadodati niti pametno predložiti.--MAN_USK recider 23:15, 19. srpnja 2016. (CEST) Dragi moji, jedan veliki covjek je jednom rekao "Sa ljudima i novcem najteze je raditi".. To sam bio ja:). Trebamo biti svjesni da nikada necemo svi 100% biti zadovoljni oko necega ali zato treba napraviti neko koncenzus, da bi ovo sve funkcioniralo, i malo popustisti jednim drugima. Sve osobe koje uredjuju wikipediju rade to dzabe (cak i oni koji joj ne misle dobro), a vecina koja se svakodnevno pojavljuje ovdje godinama je zasigurno iz nekih ideala. Ponekad se previse energije utrosi na nebitne stvari, na ustase i partizane, moj tata je jaci od tvoga i sl. rasprave; dignu se tenzije a na kraju opet jedno veliko nista. Misljenja sam da broj osoba koje daju svoj glas za IČ/JČ treba povecati a to se moze uraditi spustanjem ljestvice tj. omogucavanjem glasovanja osobama koje nisu (mozda) napravile puno uredjivanja i koje su registrirane bar dva mjeseca. Na taj nacin bi se neke suradnike motiviralo da pored glasovanja mozda i zapocnu neki clanak i da se njihovo ime pojavi tamo, jer htjeli mi ili ne vecina osoba je sujetna i znaci im jedna virutalna nagrada. Vjerujem da se vecina vas nece sloziti ali ja bih imao razlicite kriterije za patrolere koji bi bili stroziji ali neno nego za oblicno glasovanje. Mislim cak da je sadasnja inacica dobra jer iskristalizira se brzo ko je ovdje zbog provokacija a ko je zbilja iz nekih ideala. Kada su administratori u pitanju tu sam malo rigorozniji. Svojevremeno sam prao posudje u jednom restoranu gdje sam cuo sledecu anegdotu. Gazda restorana nije zelio zaposliti dobru konobaricu objasnjavajuci joj " da je ona kao dobra krava, daje puno mlijeka ali onda kasnije to sve mlijeko prolije". Wikipedija sve pamti i mozemo procitati sto se desavalo i kada, i koliko je gorkih rijeci izgovoreno i da su neki kvalitetni suradnici nestali a nisu trebali jer nije postojala dobra volja za razgovorom. Ne govorim o hr. saboru vec o hr. wikipediji. Administratori trebaju predstavljati moralnu vertikalu hr. wikipedije i ne paliti na guranje na svaki clanak s kojim se mozda ne slazu. Pokusavam reci da, iako vapimo za administratorima, bolje je biti siguran da je neka osoba prava posoba za taj posa. Vidimo uostalom koliko je admina koji dodju do tog stupnja i onda odu u mirovinu nailazeci ponekad ovamo. Naravno da ljudi imaju svoje obaveze to je bar jasno ali ako nekoga nema dvije godine onda promjeniti status takvim suradnicima. Ako pak neko pozeliti ponovo biti administrator to bi islo puno brze da se vrate ista prava tom suradniku. Dalje primjetio sam da je i politika uzela maha na ovim prostorima: svi mi filtriramo informacije koje dobivamo kroz filtere odgoja, religije, etniciteta i sl. No mislim da je to i dobro jer oni koji razmisljaju drugacije mogu biti uteg koji upozorava da nesto nije u redu. I sto je siri dijafazon imacemo visu kvalitetu. Jedna stvar koja mi se ne dopada u sustavu glasovanja su spavaci; nigdje ih nema ali kad je davanje glasa onda su tu i obicni naprave halabuku. Na takve suradnike bi trebalo obratiti pozornost pro pravljenju normi za glasovanje, bas kada su administratori u pitanju. Dura lex, sed lex. Pozdrav svima--El hombre (razgovor) 12:15, 20. srpnja 2016. (CEST)

Uvod

Uvod je glasio (i opet glasi):

»Glasovanja treba izbjegavati, budući da je Wikipedija enciklopedija, tj. projekt od opće koristi njeni bi suradnici trebali zajedno surađivati i međusobnim usuglašavanjem donositi odluke za boljitak Wikipedije.«

(Wikipedija:Pravila glasovanja na Wikipediji)

Ne može pisati "Glasovanja treba izbjegavati.", jer to ne vrijedi u stvarnom životu, a ako se misli samo na Wikipediju, onda bi trebalo eksplicitno tako i napisati.

Ovdje je bit da glasovanje na wikipediji na hrvatskome jeziku treba izbjegavati (i općenito na cijeloj Wikipediji), te se to obrazlaže implicitnom potrebom suradnje i međusobnog usuglašavanja, gdje se pretpostavlja međusobno usuglašavanje (tj. konsenzus) kao poželjan mehanizam odlučivanja za projekt od opće koristi. Zato je napisana jedna složena rečenica, čijim se razbijanjem na kraće rečenice mijenjao smisao. Moguće je tu jednu složenu rečenicu napisati u dvije rečenice, ali time se ništa ne dobiva jer je potrebno ponoviti što iz čega slijedi da se takvom podjelom ne bi mijenjalo značenje napisanoga. SpeedyGonsales 09:42, 9. rujna 2016. (CEST)

Može se unedogled filozofirati o tome kakva su nam i koliko zastarjela trenutačno važeća Pravila. Nakon provedene rasprave (vidi prethodni odlomak/podnaslov), uzeo sam u obzir sve komentare i sročio prijedlog dopune postojećih odredba te ga dao Wikisuradnicima na izjašnjavanje: prijedlog će biti ili neće biti usvojen, vidjet ćemo nakon tjedan dana. Ako bude usvojen većinom glasova zainteresiranih suradnika, bit će – sukladno prijedlogu – dopunjen i tekst postojećih Pravila. Ako moj prijedlog ne bude usvojen, onda će Pravila ostati takva kakva jesu. A možda i netko drugi, potaknut mojim prijedlogom dopune o kojemu se suradnici upravo izjašnjavaju, ponudi kakvo drukčije rješenje, odnosno dopunu Pravila. Tko će bolje – široko mu polje ... Maestro Ivanković 10:15, 9. rujna 2016. (CEST)

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

---

---

Prijedlog dopune 4. odredbe postojećih "Pravila glasovanja na Wikipediji"

Predlažem da 4. odredbu Pravila glasovanja na Wikipediji dopunimo rečenicom "Svaki je suradnik obvezan smisleno obrazložiti svoj glas."
Molim suradnike da u sljedećih 14 dana komentiraju i izjasne se o ovom prijedlogu. Maestro Ivanković 13:21, 12. veljače 2021. (CET)

Komentari

Mislim da bi se trebalo dodati da glas mora biti obrazložen kako treba, vezan za specifična djela na wikipediji, a ne kao do sada, ne sviđa mi se nešto iz 2010e ili boja košulje koju suradnik nosi... Kanikosen (SZR) 13:51, 12. veljače 2021. (CET)

Protiv sam toga. Puno bolje, neka ostane kako je sada. Svatko ima pravo glasati kako želi po svojoj savjesti. Ne znam nijedno glasovanje, gdje bi netko morao obrazložiti svoj glas, toga nema ni u Hrvatskom saboru ni na izborima.--Fraxinus (razgovor) 14:13, 12. veljače 2021. (CET)

@Fraxinus mislim da je OK da ti tražiš izuzeće od tog pravila osobno ili za sve, ali u participativnom i transparentnom projektu djeljenja znanja ti uvodiš usporedbe sa saborom? To je stvarno pokušaj izazivanja želudčanih reakcija! Zblace (razgovor) 02:03, 13. veljače 2021. (CET)

Znači li ova odredba da se glas koji nije smisleno obrazložen neće računati? Ako znači, bilo bi dobro da to eksplicitno kaže u tekstu pravila.

Dosad je praksa bila da su se neki glasovi morali obrazlagati, recimo ako se ne varam glas protiv kandidata za provjeritelja mora biti obrazložen, a glas za ne mora (što je samo po sebi OK).

Nije mi poznato da se na ijednoj Wikipediji trebaju obrazlagati personalni glasovi "za". Recimo, upravo traju stjuardski izbori, i tamo obrazloženja nisu potrebna.

Za sada sam neutralan, ali svakako moram napomenuti da bi bilo dobro potaknuti suradnike da obrazlažu svoje glasove, posebno ako se radi o rutinskim proceduralnim glasovanjima, dakle onima kojima nije prethodila rasprava, tj. ona gdje samo glasovanje jest rasprava. (Npr. izbor admina ne bi trebalo biti rutinsko proceduralno glasovanje; to je tema za neku drugu priliku.) Ako se dobro sjećam, bilo je slučajeva kad se s neodobravanjem gledalo na "polemička" obrazloženja glasova, tj. ona u kojima su se komentirala ili kritizirala objašnjenja suradnika u ranije unesenim glasovima. U takvoj situaciji govoriti ljudima da ubacuju glasove i drže jezik za zubima protivno je osnovnim načelima. GregorB (razgovor) 14:42, 12. veljače 2021. (CET)

Tko bi određivao što je smisleno, a što nije? --Man_Usk ^recider 12:06, 13. veljače 2021. (CET)

Komentari poput "Vidim da se forsira nešto", ili "ne sviđa mi se tko ga je predložio" (ovdje), ili nadalje ovakvi sažetci i razlozi protiv, ili pak ovakva prozivanja svakako su izgledni kandidati za poništavanje ako se pojave u budućnosti, par po mom skromnom mišljenju. Glasovanja su u prošlosti održavana taktički, a ne sukladno suradnikovom radu (prije svega najviše vidljivo u mojoj prvoj poveznici - gdje se više vremena i prostora potrošilo na rasprave o pravilima glasovanja nego na doprinose i kvalitetu rada). Takve se stvari trebaju srezati - suradnikovi doprinosi i kvaliteta rada trebaju biti JEDINO mjerilo u glasovanju. —Ivi104 13:41, 13. veljače 2021. (CET)

Slažem se s Ivijem. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 15:35, 13. veljače 2021. (CET)

Osobno sam za to da se samo glasovi PROTIV trebaju objasniti, jer ne vidim smisla dodatno pojašnjavati glas ZA. Ako se netko slaže znači da u velikom broju slučajeva nema nikakvih komentara, a ako netko hoće komentirati svoj glas ZA slobodno komentira bez obaveze.--Kraljnnm (razgovor) 16:33, 13. veljače 2021. (CET)

Dodatno se slažem s Kraljnnm, da nema smisla pojašnjavati glas ZA. Ako će se morati objašnjavati glas bilo to za ili protiv, još manje će ljudi glasovati, a i ovako u mnogim izborima pogotovo za izabrani članak, premalo suradnika glasa.--Fraxinus (razgovor) 21:43, 13. veljače 2021. (CET)

I sam ću dati podršku Kraljnnmovu prijedlogu. Ne smatram da je toliko važno obrazlagati glasove ZA, oni bi se teoretski mogli pozivati na iste argumente koji su izneseni u kakvom prijedlogu, no rekao bih da je važno objasniti glasove PROTIV jer oni daju uvid u što bi trebalo popraviti (npr. primjedbe na nečiji rad mogle bi dovesti do toga da suradnik postane obazriviji i kvalitetniji u svojem radu, a primjedbe na predloženi članak za izabrani mogle bi ga na koncu i poboljšati). --Neptune, the Mystic 09:51, 15. veljače 2021. (CET)

Kao opcija može, kao obaveza ne. Također mislim da je vrlo važno ograničiti količinu znakova uz galasovanje ZA i PROTIV, uzmite kao primjer SMS poruke, moglo bi i manje od toga. Dakle nikakvo pisanje širih analiza, eseja prožetih mnogobrojnim uvjetima oko dokazivanja nečega – na tom mjestu. Mjesto za širu raspravu već postoji, a to je odlomak Komentari. Bilo je par svijetlih trenutaka u zadnjih godinu dana, kada su kolege uljudno zamolile glasača da im objasne razog(e) oko njihovog stava i to baš pod odlomkom Komentari, jedan (ili dva?) je čak naglasio da mu treba kao povratna informacija. Ovakav način snažno podupirem. --Vhorvat (razgovor) 05:12, 15. veljače 2021. (CET)

U bitnom se slažem s Man_Usk i dodajem da je iracionalno tražiti ikakva obrazloženja, pa i ikakva obrazloženja glasovanja protiv. Općenito gledano primjena dodatno usložnjujućih pravila na nejednake ličnosti dovodi do različitih rezultata (Bariša Manenica, »Utjecaj međuljudskih odnosa na zdravlje radnika«, u publikaciji: Bariša Manenica, prir. i ur., i suradnici, Zdravstveni odgoj radnika o zaštiti i samozaštiti na radu: opći dio, Zagreb: Zavod za zaštitu zdravlja Grada Zagreba, Centar za obrazovanje i odgoj o zaštiti na radu, 1981., str. 188. — 197., kao najkraći mogući tečaj i izvor informacija). Bez obzira na pretpostavku slobodne volje, izražavanje iste je u potencijalnoj opasnosti, a u slučaju dodatnih usložnjavanja (Igor Bezinović, »Determinizam i slobodna volja«, Čemu: časopis studenata filozofije, Vol. V, No. 11, 2003., str. 43. — 54., (Hrčak)). Protiv obveze i za ukidanje komentara (osim ad hoc, impromptu) u glasovanjima. Općenito, mislim da pravila ne treba usložnjavati, a na wikipediji nema urednika. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 10,14; 15. veljače 2021. (SEV)

Uvijek sam za obrazloženja, ali da... tko će suditi jesu li smislena? Što ako svi samo kopiraju odgovor svoga idola? Također, ako je prijedlog recimo "Odsad pišemo korienskim pravopisom" ili "Provjeritelju N.N. se ukidaju provjeriteljski alati" zašto bi se obrazlagali glasovi protiv, a ne i glasovi za—ovo zbilja ovisi o tom kako je pitanje postavljeno pa ne bi trebalo generalizirati. Prijedlog: "glasove je, za dobrobit wikipedije, poželjno obrazložiti". Može i dodatak "a ako N suradnika zatraži"/"ako predlagatelj zatraži" "onda i nužno obrazložiti". pon_or (razgovor) 15:16, 15. veljače 2021. (CET)

Par riječi o dubljem problemu. Na hrwiki glasovanje je tradicionalno svetinja, i tu vlada neki opsesivni mentalitet gdje se gleda svaki detalj, formalno proučava svaki glas, što ide i dotle da se definira minuta i sekunda (!) do koje je glasovanje valjano. Ovo nije svojstveno drugim wikijima, i to s razlogom: tzv. demokracija ("dizanje ruku") je eksplicitno definirana kao nešto što Wikipedija nije. Kad bi glasovanje bio krajnji mehanizam, nešto što se radi samo kad se mora - kao što bi i trebalo biti - onda ne bi bila potrebna nikakva obrazloženja, jer bi suradnici u samoj raspravi rekli zašto imaju određeni stav. Ideja da se glasovi obrazlažu dodatno učvršćuje taj totem glasovanja oko kojega hr wikipedisti plešu već više od desetljeća, a dodatno slabi i potkopava ideju komunikacije, rasprave, argumentacije i stvaranja konsenzusa. GregorB (razgovor) 13:35, 26. veljače 2021. (CET)

Izjašnjavanje

Za

1. ZA —Ivi104 17:54, 25. veljače 2021. (CET)
2. ZA kao predlagatelj. Ako se većina suradnika ovdje izjasni "za" dopunu Pravila, predloženu rečenicu za dopunu točke 4 Pravila svakako treba preformulirati i uskladiti s prijedlozima Wikisuradnika koji su se o istoj ovdje konstruktivno izjasnili. Maestro Ivanković 18:06, 25. veljače 2021. (CET)
3. ZA--Dean72 (razgovor) 19:40, 25. veljače 2021. (CET)
4. ZA-- Kanikosen (SZR) 20:29, 25. veljače 2021. (CET)
5. ZA – zato što smatram da je kolegijalno obrazložiti glas. --Koreanovsky (Ča–Kaj–Što?!) 13:08, 26. veljače 2021. (CET)

Protiv

1. PROTIVN3k1ma1l 22:49, 13. veljače 2021. (CET)
2. PROTIV --Vhorvat (razgovor) 04:35, 15. veljače 2021. (CET)
3. PROTIV--Rovoobob Razgovor 11:04, 17. veljače 2021. (CET)
4. PROTIV GregorB (razgovor) 20:44, 25. veljače 2021. (CET)

Izjašnjavanje je završeno 14 dana nakon postavljanja prijedloga, u 13:21, 26. veljače 2021. (CET).

55,6%	44,4%

Prijedlog je usvojen uz 55% podrške. —Ivi104 13:40, 26. veljače 2021. (CET)

Zaključak

•  Komentar: @@Ivi104 Ne slažem se da je prijedlog usvojen time što je inicijalni prijedlog proglašen usvojenim na ovaj način. Predviđena je bila rasprava i izjašnjavanje, a glasovanje nije pokrenuto. Uvođenje novog instituta izjašnjavanja dok rasprava traje, kao i ne uvažavanje (barem djelomično) ostalih argumentiranih doprinosa raspravi nije način donošenja pravila. Glasovanje uvijek treba trajati 7 dana, uz preferabilnu prethodnu raspravu. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16,47; 26. veljače 2021. (SEV)

  @Nesmire: zaista ne vidim što je sporno, rasprava i izjašnjavanje o prijedlogu trajali su 14 dana. Tijekom tih 14 dana ljudi su imali priliku izjasniti se o prijedlogu komentarima i dati glas podrške ili protivljenja. Ljudi su se izjasnili, i prijedlog je izglasan jer ima običnu većinu po isteku 14 dana (50%+1 glas). Imali smo raspravu, i ljudi su u sklopu rasprave glasovali. Dopunu prijedloga prema iskazanim komentarima drugih suradnika ostavit ću predlagatelju. —Ivi104 17:32, 26. veljače 2021. (CET)

  Primjena općih pravila o glasovanju na wikipediji propisana je isključivo za glasovanja. Za sva ostala izjašnjavanja tu je WP:KON. Hvala na razumijevanju. U raspravi bilo je jasno izraženih mišljenja protiv, s kristalno jasnim argumentima, te isti nisu uračunati u izjašnjavanje. To je trebala biti temeljna intencija, da se u raspravi dođe do što prihvatljivijeg rješenja za sve. Ako netko naknadno povuče svoj glas, a drugi se suradnik složio s obrazloženjem prethodnika, itd., itd. To se ne rješava ovakvim nepravilnim uvođenjem pravila u wikiživot. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17,40; 26. veljače 2021. (SEV)

  Meni sad isto nije jasno čemu služi svaka (tzv. prethodna) rasprava ako se s njom ništa ne mijenja, tj. ako prijedlog ostaje isti. Za ovako važno pravilo očekivao bih najavu o glasanju kakve dobivamo za izbore dužnosnika. Nije nam odgovoreno tko će određivati jesu li obrazloženja smislena, i hoće li glasovi biti prekriženi ako nisu. Zamislimo situaciju otprije godinu dana: Aliqubura i osamdeset hajduka svaki glas prekriže jer im se ne sviđa obrazloženje - što tad? Ako je prijedlog prihvaćen kao pravilo ove wikipedije, kako može biti naknadno mijenjan bez novog glasanja, i u točno što? Ne znam... ovo se čini benigno, ali u krivim rukama može biti itekako opasno. Je li prijedlog postao pravilo, ili je izglasano da može ovakav ili prilagođen ići na opće glasanje? pon_or (razgovor) 19:00, 26. veljače 2021. (CET)

┌────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┘Vjerujem da ste pogrešno shvatili moje zaključivanje, možda sam trebao biti jasniji pri formulaciji: svojim sam zaključkom htio istaknuti kako postoji zanimanje zajednice da se ovaj prijedlog realizira (kao suprotnost odbacivanju prijedloga). To nipošto ne znači da ćemo zadržati dopunu u originalnom obliku, jer svakako postoji prostora za poboljšanje pravila, u što će svakako biti uvršteni i komentari kolega suradnika koji su se izjasnili. —Ivi104 20:01, 26. veljače 2021. (CET)

Ajmo sada otvoriti glasovanje za suradnika koji će odlučivati što je smisleno obrazloženje glasova.--Rovoobob Razgovor 21:45, 26. veljače 2021. (CET)

---

---

Zbog izrazito malog broja suradnika koji su se uključili u gornju raspravu i/ili izjasnili o mojem prijedlogu, povlačim prijedlog i zatvaram ovu raspravu. Maestro Ivanković 22:14, 26. veljače 2021. (CET)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!