Razgovor:Istrijanstvo

Untitled

Ovaj je članak iredentistička propaganda. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bornae (razgovor • doprinosi)

Kao takav je propaganda. U ovim obliku i po meni bris. --Croq (razgovor) 19:14, 3. prosinca 2009. (CET)

mi može neko objasnit koji se točno dio članka smatra propagandom? hvala

p.s. na zadnjem popisu stanovništva u istarskoj županiji se 4.3 % stanovništva izjasnilo "u smislu regionalne pripadnosti" (čitaj:istrijanima) --El Diablo 20:03, 3. prosinca 2009. (CET)

• Istarska enciklopedija - 0 bodova
• Portal znanja LZMK - 0 bodova
• Istrapedia - 0 bodova
• Hrvatski jezični portal = Istranin (Istrijan) - stanovnik Istre, jednako kao Zagreb -Zagrepčanin, Zagorje - Zagorac, Osijek - Osječanin, itd.--Ex13 (razgovor) 20:19, 3. prosinca 2009. (CET)

ok, onda se može preimenovati u "istrijanstvo" (uz neke izmjene, naravno), ionako članak više govori o tome --El Diablo 20:35, 3. prosinca 2009. (CET)

Ako se misli doraditi o istrijanstvu uz navođenje izvora, može, ali ako ostane u ovom obliku onda sam za brisanje--Ex13 (razgovor) 20:43, 3. prosinca 2009. (CET)

Članak ima 6 odlomaka:

• 1 Geografske odrednice
• 2 Povijesne konotacije
• 3 Kulturne sastavnice
• 4 Razlozi stvaranja nadnacionalnog identiteta
• 5 Upotreba naziva 'Istrijani'
• 6 Politika

U prvom se geografski opisuje poluotok Istra, u drugom se površno opisuje povijest Istre, u trećem isto tako površno se govori o kulturama na tom području, i onda se izlažu neki Razlozi stvaranja nadnacionalnog identiteta, tj. izlaže se ono što se u rječnicima naziva iredentizmom, i zadnja dva odlomka su praktično citiranje dnevne štampe.

Prva tri odlomka ne spadaju ovdje jer o tome već piše negdje drugdje, peti i šesti nisu enciklopedijski, a propagandu valja obrisati.

Ako će postojati članak "istrijanstvo", onda možemo imati i "slavonstvo", "podravstvo", "međimurstvo", "turopoljstvo", "moslavstvo" i još puno takvih besmislenih -stva. --VukašinR (razgovor) 20:48, 3. prosinca 2009. (CET)

Slažem se, to je za brisanje odmah, bez dorade o "istrijanstvu". --Flopy (razgovor) 20:50, 3. prosinca 2009. (CET)

Mozda ima izvora u politickim programu Alessandra Mussolini--Croq (razgovor) 20:58, 3. prosinca 2009. (CET)

Ima u političkom programu IDS-a--Ex13 (razgovor) 21:03, 3. prosinca 2009. (CET)

To onda neka stoji u članku o toj stranci. Poseban članak o tome nam ne treba. --Flopy (razgovor) 21:04, 3. prosinca 2009. (CET)

ima i drugih izvora, evo prvih što sam našo [2], [3], [4]

p.s. @vukašin & croq: koji crni iredentizam, koja crna alessandra mussolini? prvo, istrijani nisu talijani, i drugo, ko spominje odcjepljivanje? --El Diablo 21:18, 3. prosinca 2009. (CET)

Ponavljam:meni nije sporno spominjanje toga pojma na wikipediji, ali u člancima kojih se to tiče, mislim da ipak ne zavređuje poseban članak. --Flopy (razgovor) 21:20, 3. prosinca 2009. (CET)

ok, meni svejedno, može se i članku o ids-u ili o istri to napisat, jednostavno mi smeta taj stav nekih "a, vi istrijani, vi niste hrvati, vi biste htjeli da budete pod italijom..." i slične nebuloze. ne bih htio da se ovo pretvori u nekakvu forumsku raspravu pa je ovo moj zadnji komentar na ovu temu. over and out. --El Diablo 21:27, 3. prosinca 2009. (CET)

Ni ja naravno. Drago mi je da smo se na kraju složili. --Flopy (razgovor) 21:30, 3. prosinca 2009. (CET)

@El Diablo, Alessandra Mussolini nije crna već brineta Neki bi je okarakterizirali kao MILF. Ali to je offtopic--Ex13 (razgovor) 21:40, 3. prosinca 2009. (CET)

Neke stvari su realnost, žalosno je da ste se toliko uzdrmali. Vidim, cenzura će pasti, ali nema veze. Istrijani će i dalje postojati. U komunizmu su pazili da ne znamo što se događa van Jugoslavije, pa čak ni u Jugoslaviji. Čestitam na povratku u ta vremena. A povezivanja Istrijana sa IDS-om je neminovno jer je tako u stvarnom svijetu i bilo 90-tih. Ne vjerujete? Provjerite.

Onda možemo pokrenuti i inicijativu za promjenom članka 'Ustaše' jer se pokret relativizira (npr. tvrdi se da je demoniziran, da je nastao nad terorom i represijom velikosrpskom..) i sve svaljuje na vanjske sile (kojima nije kao u interesu objektivna istina).. Sve upućuje na to da je dovoljno razloga za preuređenje toga članka. Ali i onoga o npr. Titu gdje se prigodno propagandno pišu ružne stvari na paušalan način. [[Suradnik:Lazar Latihi]Lazar Latihi]

Lazare istrijanski, kad budu postojali članci o Slavoncima, Podravcima, Međimurcima, Turopoljcima, Moslavcima, onda bude postojao i članak o Istranima (pardon, Istrijanima). Treba razlikovati cenzuru od zdravog razuma, to nije moguće ako su nekome puna usta ustaša, velikosrpstva i komunizma. --VukašinR (razgovor) 23:05, 3. prosinca 2009. (CET)

Još jedna vrhunska demagogija je uspoređivati Istrijane (pardon, Istrane) sa raznim regionalnim Hrvatima. I to dobro znate, jer je prostor Istre značajno različit od Hrvatske. Dovoljno je reći da ama baš nikada ova Istra nije bila pod istom upravom kao Hrvatska. Dakle, uvijek su istarski Hrvati bili nešto potpuno drugačije, dijaspora, emigracija (gledajući današnje okvire). Po vama npr. moliški Hrvati (i gradišćanski) nikada nisu u vremenu mogli se izmješati sa Talijanima (odnosno Austrijancima) i tako razviti drugi identitet? Ali istarski Hrvati su valjda oduvijek dogmatski isključivo Hrvati. Nema veze što je 'preporod' u Istri vođen izvana (npr. Spinčić i Laginja nisu bili iz Istre), što je praktički jednako iredenti. Jeli to onda dvoličnost ako nije cenzura?

Ovo sti si napisao bila je dost slab demagoski pokusaj progurat propagandisticki clancic. Aj probaj napisati "Sumadinac" ili "Pirocanci" ili tako nesto. Bez vese.I to pseudo-povjesnicki obrazloziti. Ako se je 4 posto deklarilao se po lokalnoj pripadnosti, bili bi zanimljivo koje su etnije de facto bili prije tog izjasnjavanja, koliko je bilo pridoslica od zadnjih recimo 40 godina. Hrvatska je bila stoljecima sastavni dio Austo-Ugarske, i tu smo svi jednaki. --Croq (razgovor) 11:24, 4. prosinca 2009. (CET)

Jedan od najznačajnijih istarskih preporoditelja biskup Juraj Dobrila rođen je i praktički cijeli život živio u Istri. Ovo gore nema veze ni s čim. --Flopy (razgovor) 10:57, 4. prosinca 2009. (CET)

To su paušalna tumačenja, tim više što je u Istri 1991. bilo znatno više od navedenih 4% regionalno opredjeljenih. Npr. na Labinštini je bilo čak 43% ostalih (plus to ponuđeno je bilo Hrvati, Srbi, Muslimani, Jugoslaveni, Talijani). Što je onda po vama to 'ostali' predstavljalo. Pitaj ljude po Istri kako bi se bili deklarirali da su mogli. Austro-Ugarska, dobro znate, bila je sastavljena od dva važna djela. Mi pod Austrijom uživali smo relativne slobode i prosperitet, a vi pod Ugarskom ste se bavili separatizmom. --Lazar Latihi

Lazare paušalni, tvojih 4% odnosi se pretpostavljam na ovu tablicu: STANOVNIŠTVO ISTARSKE ŽUPANIJE PREMA NARODNOSTI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2001., tu je ostalih za grad Labin zaista više od 4% (4,48%), regionalno izjašnjenih je još više 7,27%. Ali ako je Hrvata 67,89%, onda svih ostalih zajedno nije 43% nego 32,11%. Također, postoji rubrika Izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti, i 7,27% građana je u toj rubrici. Vidim sljedeće:

• po tebi je 67 + 43 = 100 (u stvarnom svijetu je to 110)
• po tebi rubrika Izjasnili se u smislu regionalne pripadnosti ne postoji (u stvarnom svijetu postoji)
• gore pišeš Mi pod Austrijom uživali smo relativne slobode i prosperitet, a vi pod Ugarskom ste se bavili separatizmom., ili Mi pod Austrijom (Istrijani) smo bolji od vas jer smo imali relativne slobode i prosperitet, a vi ste pod Ugarskom zaostali. (u stvarnom svijetu to se zove imati predrasude) --VukašinR (razgovor) 13:16, 4. prosinca 2009. (CET)

@ Lazara: Molim te bar pokazi malo dobre volje i navedi bar neki mali izvorcic. --Croq (razgovor) 22:04, 4. prosinca 2009. (CET)

Ovdje govorim o 90-tim. Vi pak skačete na 2001. Ja vam onda preporučam sljedeći link. Pa onda zbrajajte svojih 110. Što se tiče predrasuda, najveći dokaz je to da me nazivate iredentistom samo zato jer sam napisao ovaj članak. U kojem nigdje ne spominjem nekakvo pripajanje Italijom. Lazar

Dobro Lazar, ali Labin je samo jedan mali gradic. U clanku pise o poluotoku. Trebao bi ipak navesti malo vise izvora. Inace, bi se moralo dosta toga preurediti u clanku. Hoces ti, ili da ja? --Croq (razgovor) 21:39, 7. prosinca 2009. (CET)

Taj 'gradić' Labin i izvor koji sam dao obuhvaćaju ustvari 10% Istre. Isti izvor navodi i Pulu sa oko 25% ostalih i Rovinj sa oko 35%. Istri izvor primjerice za grad Kaštela kaže da ima preko 90% Hrvata. Dakle, dan i noć u odnosu na Istru. Nego recite što točno da mjenjam u članku pa ću to idućih dana izvršiti. Lazar

Ajd, malo budem ja pa ti pa mozda jos netko itd...Mozda jos nastane prihvatljiv clanak od toga svega. Bitno ti je navoditi izvore, jer mi tune radimo istrazivacki i mozemo se samo posluziti radovima drugih izvora s odgovarajucom reputacijom ili relevatnoscu. --Croq (razgovor) 12:02, 8. prosinca 2009. (CET)

Hrvatsko slovo, članak

H R V A T S K S L O V O GODINA VI./BROJ 246 ZAGREB, PETAK, 7. SIJECNJA 2000.

Prof.Dr.Radovan Pavic Tudjmanov savjetnik za Istru

Iz zakljucka ovoga teksta vidljivo je da hrvatski nacionalisti u HDZ zele Istru ali bez autohtonih Istrana/Istrijana

PRIJEDLOG ZA ETNICKO CISCENJE ISTRE OD AUTOHTONIH ISTRANA HRVATA-CAKAVACA I AUTOHTONIH TALIJANA-STAROSJEDIOCA ISTRE

STALNI PROBLEMI OKO ISTRE

Unatoc cinjenici da je nakon završnih policijsko-vojnih oslobodilackih akcija Republika Hrvatska u najvecoj mjeri riješila pitanja pripadnosti svojih teritorija i njihova politickoga statusa (osim problema na Dunavu, kod Iloka, na Prevlaci, na Uni, Svetoj Geri i dijelu Piranskoga zaljeva), ipak još uvijek ima i onih koji smatraju da baš sve još i nije gotovo: naime, da je moguce mijenjati unutarnji upravno-politicko-teritorijalni ustroj Republike Hrvatske (autonomija, federalizacija, oduzimanje manjih dijelova Republici Hrvatskoj), odnosno da je buducnost pojedinih hrvatskih regija izvan Republike Hrvatske (Paulettina "Zemlja Istra", težnje posve neprimjerenoj transgranicnosti...). U tom je kontekstu najznacajniji problem Istre, kojemu dnevice svjedocimo, bez obzira na to radi li se o otvorenim ili prikrivenim i za ocekivati ocitim buducim pojavnostima. Zato ta za neke otvorena pitanja treba barem najkrace rašclaniti. Pri tome je rijec o potrebi i problemu odgovornog i smirenoga govora o Istri opcenito, zatim osobito o rashrvacivanju i talijanizaciji Istre (i to ne kao o težnji ili pokušaju, nego živom i uspješnom procesu), nadalje o autonomiji Istre kao poticaju i otponcu da autonomiju zatraže i neke druge snage u Republici Hrvatskoj (velikosrbi i militantni velikosrbi u Hrvatskom Podunavlju), zatim o federalizaciji i transgranicnosti (što je samo krinka za postizanje drugih cijeva), opasnosti od prijedloga da se za Piranski zaljev uvede dvojna hrvatsko-slovenska uprava, o slovenskom ekstremizmu, koji zahtijeva širenje Slovenije barem do Mirne i napokon - o Istri izvan Republike Hrvatske.

Nužnost smirena i razložna govora o Istri

Svaki razumni i patriotski govor o Istri danas - zapravo izaziva osjecaj zabrinutosti i nelagode i utemeljen je na zaprepaštenju: jer radi se o procesu rashrvacivanja i pokušaju zatora hrvatstva u Istri i o njezinoj talijanizaciji, što i ne predstavlja ništa novo. Ali, novo je to da do toga dolazi upravo u vrijeme postojanja hrvatske države i to u režiji prvenstveno domacih "Hrvata" i Istrijana - a to predstavlja istinski razlog za zaprepaštenost. I onda je u tim uvjetima nužno o Istri govoriti smireno, što je vrlo teško. A pogotovo u uvjetima posvemašnje neodgovornosti pojedinih istarskih politicara, koji pokojnoga predsjednika Tudmana usporeduju sa ?eausescuom ili Honeckerom, koji izjavljuju da Tudmanov režim "gazi dostojanstvo istarskog covjeka", koji su, ne znamo gdje, uocili jasno stajalište pokojnoga Predsjednika Republike da "... ne ce predati vlast pobjednicima.", koji otvoreno najavljuju da ne ce poštovati hrvatske zakone, koji "vide" da državni mediji žele (nakon Srba) stvoriti novog "unutrašnjeg neprijatelja" što su Talijani (iz cega slijedi da militantni velikosrbi, koji su se digli na oružje, nisu sami po sebi izvorni neprijatelji, nego ih je takvima stvorila hrvatska država), koji o Republici Hrvatskoj govore kao o "naci-državi", koji govore o politici HDZ-a kao o "nacionalistickoj, boljševickoj i neofašistickoj politici", koji se otvoreno zalažu za buducnost Istre izvan Republike Hrvatske, koji smatraju da se Republika Hrvatska mora deustašizirati," tj. raskinuti sa "... svim simbolima i politikom NDH." Naravno, gdje su ti i koji su to ustaški simboli i koja je to politika NDH na djelu (u to se valjda ne ubraja i osuda D. Šakica?), nisu nam se udostojali dokazati...

Eklantantni primjer kako se doživljavalo Istru u vrijeme Tuđmana i nakon njega u desnim krugovima.

@Lazar 1389_Dovoljan ti je link, copy+paste samo zatrpava sve. Dakle Pogledaj na drugim mjestima kako se to radi. Inace ako ne zelis raditi po pravilima wikipedije savjetujem ti otvaranje vlastite webstranice. Tvoje polemiziranje ne vodi nikuda. --Croq (razgovor) 15:40, 8. prosinca 2009. (CET)

Ostalo

Proguglajte na temu ISTRIJANSTVO. Meni trenutno zbog tehničkih problema nije moguće otvarati PDF dokumente. Preporučam i stranicu www.histrianitas.com

Jos jednom Lazaze: Ovako se tu ne radi. Citiraj relevantne izvore itd. Nece ti tu nitko umjesto tebe raditi. --Croq (razgovor) 15:40, 8. prosinca 2009. (CET)

Veliki Imame Croq, preporučam brisanje ovog članka 'Istrijani' jer po dobrom starom običaju želite ga iskoristiti za nove napade na Istru, koja je od stoljeća 7. hrvatsko tlo. Gdje stane hrvatstki opanak, tu je Hrvatska. I tako da nema šanse da razumno pogledate stvari. Paušalno prekrajanje članka dovelo je do toga da sada ispada da su Istrijani nešto negativno.

Istrani isto pozitivni kao zagorci,slavonci, podravci, moslavci, baranjci i svi ostali Hrvati. Ne vidim ama bas nikakvu razliku. Sto te sad pak smeta? --Croq (razgovor) 21:50, 8. prosinca 2009. (CET)

Baš to što ne razlikujete Istrijane od Istrana. To je prvo. Naime to što vam smeta postojanje bilo kakvoga identiteta u Istri osim hrvatskoga. To me podsjeća na Jugoslaviju kada smo svi trebali biti Jugoslaveni valjda. Tebi vjerojatno ne bi smetalo da se Hrvate vodi pod Jugoslavenima i pojam Hrvata izjednačava sa ostalim narodima. Npr. što se vi žalite, vi Hrvati ste jednako Jugoslaveni kao i Srbi, Crnogorci i drugi. A Hrvatsko proljeće nazivali produktom antijugoslavenske separatističke politike kojoj je cilj izdići hrvatske Jugoslavene iznad homogenosti svih Jugoslavena? Sve je to isto, sve to radite vi Istrijanima. --Lazar Latihi (razgovor) 23:54, 8. prosinca 2009. (CET)

Da, da, da. Ajd sad Lazaru malo napisi nesto za promjenu primjerice o sumadincima.Nema spavanja do daljnjeg! ..--Croq (razgovor) 00:01, 9. prosinca 2009. (CET)

Ovaj članak je iridentistička propaganda po uzoru na A.Mussolini. Dajte izbrišite ju. --Lazar Latihi (razgovor) 20:11, 25. siječnja 2010. (CET)

Prvi trenutak sam mislio obrisati članak ili premjestiti njegov sadržaj u članak Istra, jer pojam istrijanstvo ne postoji u papirnatim enciklopedijama, niti postoje (koliko znam) sekundarni izvori o toj temi, a kako originalnom istraživanju nema mjesta na wiki, zaključak je logičan. No iako ne postoje ni sekundarni ni tercijarni izvori na ovu temu, pretraživanje Interneta pokazuje da se pojam često spominje - od 1990. do danas u lokalnim novinama u populističkom tonu. Stoga, ukoliko je članak korektno napisan tako da se iz njega vidi da se radi o jeftinom politikanstvu (kako gore piše Vukašin: Ako će postojati članak "istrijanstvo", onda možemo imati i "slavonstvo", "podravstvo", "međimurstvo", "turopoljstvo", "moslavstvo" i još puno takvih besmislenih -stva.), može ostati jer služi u obrazovne svrhe, što je osnovna svrha Wikipedije. SpeedyGonsales 10:59, 23. travnja 2011. (CEST)

Nova inicijativa za brisanje

Poštovani,

članak 'Istrijanstvo' vrvi neistinama i uvredama prema Istrijanima. Molim Vas da se taj članak, napisan na ksenofobnim temeljima, izbriše sa Wikipedije.

Hvala,

78.2.122.55 19:22, 29. ožujka 2012. (CEST)Grupa studenata iz Istre

(premješteno jer je napisano na krivom mjestu)

Ako je članak napisan uporabom valjanih izvora onda treba ostati, kako sam već napisao gore prije godinu dana. Lako je nešto nazvati ksenofobnim, treba obrazložiti što je u članku ksenofobno da bi se članak izmijenio ili izbrisao. SpeedyGonsales 01:04, 30. ožujka 2012. (CEST)

Podsjećam na tekst 'Istrijanstvo'. Taj tekst iznosi brojne neistine, kleveće te potiče na mržnju i ksenofobiju. Molim da takav članak izbrišete. 93.137.110.186 15:37, 1. travnja 2012. (CEST) Pozdrav iz Istre

Pročitajte odgovor gore. SpeedyGonsales 14:56, 3. travnja 2012. (CEST)

Joj, ovdje ste premjestili. Kako jadno.. Uglavnom, sigurno je da ja nemam cijele dane za gubiti poput administratora wikipedije da bi pisao članke i tražio citate naokolo. Ali zdravorazumski vidim, a to je primjetilo još dosta ljudi, da je članak sramota. Što dalje reći.. Obična politička propaganda i obračun sa IDS-om. Gore pišete čiste gluposti, provizorno. Evo primjer: navodite Mladež IDS-a kao organizatore skupa 'Što je Istrijan?'. Kao prvo, organizator je bio Savjet mladih Istarske županije, a kao drugo Mladež IDS-a nije nikakav službeni naziv za IDS-ov podmladak, već naziv 'od oka' autora članka. To je jedan od primjera klevetanja u tom članku. Mada, kad razmislim, vjerojatno takvo što pišu nepismeni ljudi (desničari su obično nepismeni, a moguće da su ovom prilikom i iz Istre). Čitav članak vrvi paušalnim subjektivnim procjenama raznih publicista i novinara. Ajmo ovako, ja ću napisati članak za neke dnevne novine, a moj prijatelj će moje rečenice ubaciti ovdje te me citirati. Tako ćemo zadovoljiti formu da moje mišljenje bude 'citirano'. Idiotizam... 78.2.76.149 15:31, 5. travnja 2012. (CEST) Istra

AJME MAJKO

Pa koji je ovo jednostrani, neobjektivni i huškački članak, i ovo ima mjesta na Wikipediji, a ja moram tamo neki svoj članak 10 puta dorađivat. Pa nije sramota 'Istrijanstvo' nego ovaj koji je ovo napisao. Pa Histri su bili postojali kao etnička grupa prije Rimljana dakle preko 1000 godina prije Hrvata i imaju pravo radit šta hoće i kako hoće. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Zhenidrag (razgovor • doprinosi) 19:32, 21. studenog 2012.

OSVRT

Članak je napravljen neprofesionalno, a i pun je grešaka, kako činjeničnih, tako i pravopisnih. Evo nekoliko primjedbi, a i to je samo manji dio:

- citat [1] je, u biti, samo intervju i nije relevantan. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.107.169 (razgovor • doprinosi) 18:00, 16. prosinca 2012.‎

Ja sam Istranin, jer se danas moj zavičaj zove Istra. Prema pravilima hrvatskoga jezika i prema svim pravopisima, ne može biti drukčije nego Istranin. To su riječi akademika Josipa Bratulića, hrvatskog jezikoslovca. On je kao jezikoslovac jedini relevantan, politikanti nisu relevantni. SpeedyGonsales 22:23, 16. prosinca 2012. (CET)

- dio o Istarskom pokrajinskom saboru je čudan. Primjer: ni danas se u Hrvatskom saboru ne može govoriti stranim jezikom, a takav stav pred koji dan potvrdila je i zastupnica Ruža Tomašić (HSP AS) ističući da se ondje ne može govoriti srpski (a Srbi su najveća nacionalna manjina u RH), pa ako je takav stav uobičajen u 21. stoljeću, onda je logično da se hrvatski nije smio koristiti pred 100 godina u austrijskom dijelu Monarhije.

- nazivanje Matka Laginje ocem Istre je prilično neobična konstrukcija i ne može bit prihvatljivo svim građanima Istre.

- u dijelu u kojem se govori o ulicama nepotrebno je prešućeno da su se ulice i trgovi također imenovali i prema Hrvatima (npr. Tito), kao i prema baštini Domovinskog rata, pa su tako osvanuli trgovi i parkovi Hrvatskih branitelja Domovinskog rata i slične ratne konstrukcije, a svi gradovi imaju ulice imenovane prema propovjednicima hrvatstva u Istri, a koji sami uopće nisu bili iz Istre, ili su bili sa njenih rubnih područja (npr. Viktor Car Emin, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić i dr.)

- dijelu koji govori o HSLS-u i Vladi Gotovcu prešućeno je da su samo koju godinu kasnije zajednički koalirali što znači priznanje HSLS-a i Vlade Gotovca da je IDS umjerena stranka.

- Prvi SVJETSKI kongres Istrijana je pravi naziv skupa.

- "Istra zemlja" je samo izmjenjena verzija pravog imena dokumenta "Zemlja Histra"

- gdje se govori o saboru KM IDS-a, može se slobodno izbaciti "prvo tromjesečje", kao i "posljednjem"

- okrugli stol nije organizirala Mladež IDS-a, već Savjet mladih Istarske županije

- Pauletta jest prekoračio Ustav, ali nije prekoračio međunarodno pravo koje je nadređeno Ustavu RH — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.2.107.169 (razgovor • doprinosi) 18:00, 16. prosinca 2012.‎

Ivan Pauletta u početku govorio o regionalnom karakteru, važnim držao narječje i tradiciju, a u današnjici se njegovo istrijanstvo razvilo dotle da "nije uopće bitno da li je netko tko se deklarira kao Istrijan rođen u Istri ili na Sjevernom polu. jedino što mu je bitno da se što više ljudi deklarira kao ne Hrvat", odnosno da se njegovo istrijanstvo militantno suprotstavlja hrvatstvu, pri čemu je izjavio za Hrvatsku da je "stvorena na mržnji".

• Ovo gore neću komentirati, govor mržnje kao i njegovi branitelji ne zaslužuju komentar. Wikipedija je slobodna enciklopedija, svatko je pozvan ispraviti sve netočnosti koje vidi. SpeedyGonsales 22:23, 16. prosinca 2012. (CET)

Bez rata u uređivanju, zdogovorite se što istrijanstvo je, a što nije. --Zeljko (razgovor) 00:26, 22. siječnja 2013. (CET)

Članak protiv Istrijana

Dakle, ja sam inače Istrijan i svi su mi iz Istre i čak sam išao u talijansku školu u Puli i kod mene doma se priča, nazovimo ga, talijanski, ali ja smatram da je ovaj članak protiv Istrijana, pokušavajući dokazati da su svi Istrijani zapravo Talijani, a iz toga slijedi da su i fašisti, što nije istina. U Puli malo njih govori talijanski tečno, možda 5-10%, a velik dio njih nisu ni Talijani, kao npr. ja, nego istovremeno i Istrijani i Hrvati, jer vole i Istru i Hrvatsku i nemaju ništa protiv nikoga. Stoga ovaj članak treba biti izmijenjen jer ga taj anti-istrijanski ton čini nečitljivim. Teodor (razgovor) 01:17, 8. kolovoza 2013. (CEST)

Sređivanje

Počeo sam sređivati članak. Za sada sam izdvojio tek manji dio očitih pristranosti, dok sam ostatak kritika, jer apsolutno ničeg drugog osim kritika u članku nema (!), podijelio po sekcijama. --Tanburo (razgovor) 18:44, 27. ožujka 2014. (CET)

Gotov sam. --Tanburo (razgovor) 18:39, 12. lipnja 2014. (CEST)

Zakomentirani dio

Za početak, ovdje izdvajam dio koji je već bio zakomentiran u članku:

---

provjeriti!!! {{izvor}} {{neprovjereno}}

Zagovornici i kritičari

Kritičari tog pojma vide dezintegrativni pokušaj od vremena osamostaljenja Hrvatske države u prvom redu zbog tamošnjih političkih struktura da nametnu "autonomiju" te "istrijanstvo" da bi osjećaj pripadnosti kod istarskih Hrvata imao prednost pred osjećajem pripadnosti hrvatskoj naciji. S druge strane, pobornici 'istrijanstva' identitet objašnjavaju tzv. loncem za miješanje, tj. stapanjem različitih narodnosti.Kritičari iz redova hrvatske desnice istrijanski pokret smatraju produženom rukom talijanskog iredentizma. Na području slovenskog i talijanskog dijela (do Muggie / Milje u predgrađu Trsta) Istre ne postoji nikakav sličan pokret.

Popisi pučanstva

Prema popisima pučanstava određeni dio stanovnika Istre se izjašnjavao regionalno, tj. kao „Istrijani“. Prema popisu na području Istarske županije iz 1991. njih je oko 12 %, prema popisu iz 2001. 4,3 %, a prema popisu iz 2011. ih je 12,1%.

Zemljopisne odrednice

Unatoč podijeljenosti poluotoka Istre između Hrvatske, Slovenije i Italije, Istrom se smatra područje istoimenog poluotoka koji se proteže od Muggie na sjeverozapadu pa sve do Preluka (rubno područje Opatije na sjeveroistoku poluotoka.

[[:Datoteka:MORLACCHI.QUARNARO.jpg|mini|2o0px|Etnički sastav u Istri 1910. godine:

██ Talijani

██ Hrvati

██ Slovenci

██ Istrorumunji

]]

Povijesne konotacije

Veći dio povijesti Istra je, kao o ostali dijelovi Hrvatske i Slovenije bila u sastavu susjednih država. Tijekom svoje povijesti Istra nikad nije činila jedinstvenu i samostalnu upravnu cjelinu.

Naime, cijela Istra je bila dio Austro-Ugarske Monarhije (1867.-1918.). Za to je vrijeme imala kao i ostali dijelovi Monarhije vlastiti pokrajinski Sabor.

Za vrijeme Austro-Ugarske na teritoriju Istre i Dalmacije su djelovali tzv. Autonomaši - pokret koji se protivio ujedinjenju sa Banskom Hrvatskom. Također i u sastavu Italije (1918.-1943.). U to vrijeme provođena je represija nad Hrvatima i Slovencima te sustavna talijanizacija pod kojom je i nacionalni sastav Istre znatno izmijenjen sustavnim doseljavanjem Talijana iz susjednih sjevernih talijanskih krajeva, prije svega u gradove na zapadnoj obali Istre gdje je talijansko stanovništvo bilo prisutno i od ranije (Pula, Rovinj, Poreč).

Nakon Drugog svjetskog rata, Jugoslavija je izvršila pak represiju nad Talijanima zatečenima u Istri.^{[nedostaje izvor]} Egzodus Talijana iz Jugoslavije koji se mjeri u desecima tisuća prognanih osoba bio je dijelom rezultat i ove represije. Od kraja 50 - tih godina 20. stoljeća do danas doselile su se u Istru deseci tisuća osoba iz drugih dijelova Hrvatske i drugih krajeva tadašnje SFR Jugoslavije (posebno iz Srbije). Za vrijeme velikosrpske agresije, u taj od rata pošteđen dio Hrvatske doselili su se brojni prognanici iz stradalih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.^{[nedostaje izvor]}

Hrvatski narodni preporod u Istri

Tijekom Hrvatskog narodnog preporoda hrvatsko građanstvo sukobljavalo se s talijanskim građanstvom koje je Istru nastojalo talijanizirati. Protivnici narodnjaka pod nazivom autonomaši isticali su dalmatinsku i istarsku posebnost. Hrvatskim narodnim preporodom počele su se otvarati čitaonice, a prva je bila osnovana kraj Istre u Kastvu kod Rijeke 1866. U Pazinu je 1899. otvorena prva hrvatska gimnazija, koja je bila značajna za razvoj prosvjete i kulturni razvoj tamošnjeg hrvatskoga puka.

Prve novine za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda nosile su naziv "Naša sloga", a počele su izlaziti u Trstu 1870. godine. Glavni organizatori otpora talijanizaciji i širenju nacionalne svijesti Hrvata u hrvatskom dijelu Istre bili su porečko-pulski biskup Juraj Dobrila i Dinko Vitezić sa otoka Krka. Austrijske vlasti bile na strani talijanske manjine u Istri i Dalmaciji, koje su tada pripadale Cislajtaniji.

Kulturne sastavnice

Sve do 5. stoljeća područje Istre bilo je pod utjecajem Rimskoga Carstva. Doba je to kada nastaju neki od najistaknutijih spomenika u Istri poput pulske Arene. Uskoro će na ova područja početi sve jača doseljavanja Slavena koji su se kasnije formirali kao Hrvati i Slovenci. Tako će započeti lagano slabljenje prevlasti Romana. Uskoro u Istru stižu i trajni pokazatelji slavenskoga prisustva, poput upotrebe pisma glagoljice koja je prisutna prije svega među Hrvatima. Ipak, tek 19. stoljeće donosi jačanje nacionalne svijesti. Bude se preporodi svih triju nacionalnih skupina. U kratko vrijeme Istra će često mijenjati države, cijela ili njen veći dio, pa je u samo protekla dva stoljeća izmijenjeno čak pet zastava. To pridonosi stvaranju posebne multikulture kao primjerice i u Hrvatskom zagorju, Međimurju, Podravini, Lici, Moslavini, Hercegovini, Slavoniji, Baranji, Srijemu i drugim povijesnim krajevima Hrvatske.

Pokret za autonomiju u neovisnoj Hrvatskoj.

Od neovisnosti Republike Hrvatske u hrvatskom dijelu Istre na teritoriju Istarske županije političku većinu ima stranka IDS - DDI (Istarski demokratski Sabor - Dieta democratica Istriana). Jedna od njihovih često spominjanih zahtjeva jest „regionalna autonomija Istre“ koju stranka vidi prije svega u većoj decentralizaciji Hrvatske i financijski znatnijem zadržavanju prihoda ostvarenih u Istarskoj županiji za potrebe građana ove županije. Kritičari pak optužuju da IDS time, zapravo, manipulira kao svojevrsnim reketom prilikom svake nesuglasice oko financija sa državom.

Izdvojeno zbog pristranosti

• prema mišljenju određenih krugova pokret s određenom političkom konotacijom s ciljem nadnacionalnog regionalnog identiteta u hrvatskom dijelu Istre izmišljen radi smanjivanja broja Hrvata.^{[nedostaje izvor]}
• Promiču ga političari koji rade na odvajanju Istre od ostatka Hrvatske, a za to im je potrebno dekroatizirati Istru. Hrvate se nagovara neka budu Istrijanima, a ne Hrvatima.

Izdvojeno zbog pristranosti

Veza s fašizmom i talijanskim neofašistima

Dio teksta vezan uz vezes fašizmom i talijanskim neofašistima sam prvo popravio, jer je bio izrazito tendenciozan, a i namjerno se prešutilo da je Gianfranco Fini bio u službenom posjetu kao predsjednik Donjeg doma talijanskog parlamenta, a ne na obilježavanju Mussolinijevog govora! Sad kad vidim što je ostalo, mislim da tih par rečenica ne udovoljavaju kriterijima važnosti jer što ćemo pisati nečija osobna mišljenja zašto je tko došao u Hrvatsku. Italija je tad imala vladu u kojoj je bio G. Fini i on je došao u posjet, par godina prije ulaska Hrvatske u EU. Što je trebalo? Izbaciti ga nogom u dupe na granici i izazvati međunarodni skandal? Zbog toga mičem tekst iz članka i ostavljam ga ovdje. Mičem i rekla-kazala argument "tamo neki, tko-zna-koji, su mijenjali prezime iz nepoznatog u nepoznato, a to ima veze sa fašizmom". --Tanburo (razgovor) 19:26, 7. travnja 2014. (CEST)

Pobornicima istrijanstva se zamjera i "sakrivanje" iza antifašizma, a kritičari ističu da neki od njih "nakon 1990. preuzeli prezime koje im je nametnuo fašizam, a i dalje tvrde za sebe da su antifašisti." .

Također se IDS-u spočitava što nije bilo prigovora ni kad je predsjednik Donjeg doma talijanskog parlamenta Gianfranco Fini, vođa post-fašističke stranke Alleanza Nazionale u sklopu službenog posjeta Hrvatskoj posjetio Pulu 21. rujna 2010., baš na 90. obljetnicu Mussolinijeva posjeta Puli, kojom prigodom je Mussolini u pulskom kazalištu govorio o barbarskoj nižoj slavenskoj rasi prema kojoj je potrebna politika batine.

Pobornici istrijanstva često govore kako se Istra 1990-ih "znala suprotstaviti nacionalizmu, te prihvatila toleranciju, višejezičnost i multikulturalnost", jer u isto vrijeme ulice brojnih istarskih naseljenih mjesta u kojima su pristaše istrijanstva vladajući, osvanula imena ulica isključivo na talijanskom, a ulice su dobili i proganatelji istarskih Hrvata (Bale), talijanski iredentisti, fašisti (Bale, ali čak i u Pazinu) i fašistički suradnici odnosno kolaboranti; pulskim ulicama su imena promijenjena tako da u Puli u središtu grada su imena ulicama prema stradariju iz 1923. godine, iz doba fašističke vladavine; Vladimir Nazor i Veli Jože su praktično nestali u imenima ulica u većini istarskih gradića, u Rovinju više nema ulice 9. rujna (pad fašističke Italije), a bivše pulsko kino Zagreb se zove po talijanskoj glumici Alidi Valli koja je glumila i u fašističkim promidžbenim filmovima i za koju se govorilo da je bila priležnicom samom Benitu Mussoliniju.

Zabilježeno je da su ti političari surađivali i s talijanskim neofašistima. "Otac" projekta Istra zemlja svoj projekt 1998. predstavio u Rimu, a prezentaciju su mu organizirali Finijevi postfašisti.

Mičem na razgovor jer je ovo POV-esej i prepisivanje nečijeg komentara sa manje poznatog portala udbina.com. Ne možemo ovako, u članku je ui onako previše rečenica preuzetih sa marginalnih stranica. Tvdnje o ulicama su preuzete sa manje poznatog portala koji ne navodi nikakve konkretne podatke o nazivima ulica, pa ne možemo znati dovoljno da bi donijeli nikakav sud. Ovo je, dakle, tek prepisivanje nečijeg mišljenja. Posjet talijanskih "neo-fašista" je zapravo bio posjet predsjednika Donjeg doma talijaanskog parlamenta. --Tanburo (razgovor) 18:23, 12. lipnja 2014. (CEST)

Optužbe za iredentizam i negativan odnos prema hrvatstvu

Promicatelji "istrijanstva" lažno idealiziraju "povijesnu multikulturalnost" i "tolerantnost" na poluotoku Istri, jer skrivaju nacionalne tenzije između Hrvata i Talijana koje su postojale kako za Austro-Ugarske, a osobito za talijanske vlasti. O tome su izvješćivale i obavještajne službe u drugoj polovici 1930-ih . Jednakosti nikad nije bilo, nego je uvijek bilo lakše Talijanima i talijanašima nego što je to bilo Hrvatima.

Ovo izdvajam jer mi se čini nategnutim. Pozivanje na multikulturalnost i tolerantnost itekako ima osnova ako pogledamo period 1945. - 1990. jer su Hrvati u Istri mnogo brže oprostili grijehe Talijanima nego npr. Hercegovci Srbima (četnicima). Ta multikulturalnost i toleriranje različitosti su zaista karakteristični za Istru. To što je Istra patila pod Italijom je druga stvar i zapravo uopće ne negira multikulturalnost i tolerantnost kojom se Istra danas može ponositi. I to sve skupa nema nikakve veze sa regionalnim osjećajem u Istri, što je tema ovog članka. --Tanburo (razgovor) 16:51, 12. lipnja 2014. (CEST)

Kod nekih promicatelja istrijanstva je njihovo istrijanstvo se demaskiralo, pa je iz tobožnjeg "neutralnog" u otvoreno zazivanje negiranja hrvatstva i militantnu mržnju prema državi Hrvatskoj. Tako je zabilježeno da je Ivan Pauletta u početku govorio o regionalnom karakteru, važnim držao narječje i tradiciju, a u današnjici se njegovo istrijanstvo razvilo dotle da "nije uopće bitno da li je netko tko se deklarira kao Istrijan rođen u Istri ili na Sjevernom polu. jedino što mu je bitno da se što više ljudi deklarira kao ne Hrvat", odnosno da se njegovo istrijanstvo militantno suprotstavlja hrvatstvu, pri čemu je izjavio za Hrvatsku da je "stvorena na mržnji", a pojedini uvodni izlagači su na tom Okruglom stolu "kod svakog spominjanja Hrvatske i hrvatstva morali spomenuti ustaštvo, totalitarnost, zločine, mržnju", oslikavajući da svoju opsjednutost ustašama ne mogu suspregnuti čak niti kod teme koja nije ni u kakvoj svezi s NDH. Pulska podružnica HDZ-a je to suprotstavljanje istrijanstva hrvatstvu prigovorila i mjesnom dnevnom listu. Drugu zanimljivi krajnost istrijanstva je iskazao zastupnik talijanske manjine u R. Hrvatskoj Furio Radin koji se "zalaže za istrijanstvo, ali pripadnicima talijanske manjine preporučuje da se izjašnjavaju kao Talijani", odnosno promiče dvostruka mjerila za Hrvate i Talijane.

Prema pravilu o životopisima živih osoba, a i inače, ovo jednostavno ne može ostati. Radi se o prepričavanju nečijih riječi od strane stranke sa suprotnog kraja političkog spektra, a u članku se to predstavlja kao gotova činjenica. To nije validan izvor. --Tanburo (razgovor) 17:05, 12. lipnja 2014. (CEST)

Promicatelji istrijanstva izbjegavaju spominjati pridjev "hrvatski" u svakim okolnostima, kadgod se govori o Istri. Na samu spomen ičega što bi moglo davati na hrvatstvo Istre, na bilo koju akciju kojom bi se moglo probuditi hrvatstvo Istre dižu medijsku buku.

Ovo mičem, to je osobna ocjena. --Tanburo (razgovor) 17:07, 12. lipnja 2014. (CEST)

Prema viđenju mladog etnologa Sandija Blagonića, tijekom 19. stoljeća seosko slavensko stanovništvo u Istri ne posjeduje hrvatski identitet nego se sastoje od brojnih skupina pozivajući se na stare populacije Bazgone, Bezjake, Šavrine, Ćiće i druge.

Ovo mičem jer u izvoru nailazim i ovo: Hrvat je u to vrijeme označavao, kako na jednom mjestu navodi Matko Laginja, stanovnika “Hrvatije“. . Djelomično citiranje je očito imalo za cilj podmetnuti Blagoniću nekakve antihrvatske stavove, a zapravo nije rekao ništa bitno različitog od onog što je govorio Matko Laginja, koji je radio na promicanju hrvatstva u Istri. --Tanburo (razgovor) 18:29, 12. lipnja 2014. (CEST)

POV

Jel netko wiki-pismen moze staviti onu "neutralnost" oznaku ili kako se to vec zove? Ovaj clanak bi prakticki iz pocetka trebalo napisati, a vecinu trenutnog smanjiti i dodati u neki "kontroverze" podnaslov. Ili jednostavno obrisati cijeli clanak i nista novoga ne pisati. Cak i to bolje od ove trenutne abominacije. 78.0.59.193 10:38, 4. veljače 2021. (CET)