Razgovor:Istočnohercegovačko-krajiški dijalekt

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Istočnohercegovačko-krajiški dijalekt.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Prepisano + neke napomene

Sakrio sam tekst koji je praktično bez ikakvih uređivanja, tek tako bio iskopiran odavde:

Brozović, D., Dva moguća fonološka tumačenja prozodijskoga sustava u cavtatskome govoru, Croat. Slav. Iadert. I (2005) 19-30 [1]

Osim toga, članak sadrži prilično čudne tvrdnje za koje ne daje nikakve izvore:

Naime novoštokavske poddijalekte možemo podjeliti u dva ostovna tipa, i to tip; A)Zapadnojekavski koji predstavlja novoštokavske jekavske poddijalekte zapadnoštokavskoga podrijetla koje predstavlja dubrovački poddijalekt, uz druge novoštokavske zapadnojekavske govore, dok se sa druge strane nalazi drugi tip novoštokavskih jekavskih govora a to jest tip; B) koji predstavlja novoštokavske istočnojekavske poddijalekte, to jest one istočnoštokavskog podrijetla koje predstavlja istočnohercegovački poddijalekt uz druge podrijetlom istočnojekavske govore.

Tko tu predstavlja koga? Zapadnojekavski predstavlja jekavske poddijalekte koje predstavlja? Što bi to značilo? Gdje se ovakve tvrdnje mogu naći (molim - izvor).

Npr. u radu Lisac, Hrvatska dijalektologija 1, nalazi se istočnohercegovačko-krajiški dijalekt. Nadalje, nigdje se ne spominje neka podjela na "zapadnojekavski" i "istočnojekavski"!

Pretraga pomoću Googlea daje za termin "zapadnojekavski" isključivo ovu stranu s Wikipedije i tekstove kopirane s Wikipedije!!

dnik ► 12:26, 25. rujna 2013. (CEST)[odgovori]

Preimenovanje

Podjele štokavskog narječja na dijalekte
Aleksandar Belić (1909.)^[1]	Pavle Ivić (1988.)^[2]	Josip Lisac (2003.)^[3]	Miloš Okuka (2008.)^[4]	Iva Lukežić (2012.)^[5]
Kriterij podjele: refleksi jata istočni, staroštokavština^a timočki južnomoravski zapadni, novoštokavština istočni (ekavski) kosovsko-resavski šumadijski govori južni (jekavski) zetski hercegovački govori zapadni (ikavski) govori čakavština^b istočni (ikavski) zapadni (ekavski) južni (jekavski) lastovski dijalekt Napomene: a) Aleksandar Belić smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima. b) Pitanje pripadnosti čakavskih dijalekata i status čakavskog narječja nije bilo riješeno do 1977. godine.^[6]	Kriteriji podjele: akcentuacija i refleksi jata istočnohercegovački zetsko-južnosandžački istočnobosanski šumadijsko-vojvođanski smederevsko-vršački kosovsko-resavski prizrensko-južnomoravski svrljiško-zaplanjski timočko-lužnički mlađi ikavski slavonski Napomena: Pavle Ivić smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima.^[2]	Kriteriji podjele: akcentuacija, šćakavizam i refleksi jata slavonski zapadni istočnobosanski istočnohercegovačko-krajiški zetsko-južnosandžački šumadijsko-vojvođanski kosovsko-resavski vlahijska oaza	Kriteriji podjele: akcentuacija, šćakavizam, refleksi jata i etnicitet Novoštokavski dijalekti istočnohercegovačko-krajiški šumadijsko-vojvođanski Staroštokavski dijalekti zetsko-raški kosovsko-resavski Srednjoštokavski dijalekti prizrensko-južnomoravski svrljiško-zaplanjski timočko-lužnički Hrvatski štokavski dijalekti zapadnohercegovačko-primorski slavonski srednjobosanski Napomena: Miloš Okuka smatra govore torlačkog narječja štokavskim govorima. Ova podjela koristi etnicitet kao vanjezični kriterij podjele.^[5]	Kriteriji podjele: šćakavizam i refleksi jata Predmigracijski dijalekti nastali prije 15. st. slavonski istočnobosanski ikavski južni jekavski Dijalekti nastali tijekom i nakon migracija od 15. st. (i)jekavski krajiški (i)jekavski perojski dubrovački Napomena: Iva Lukežić u svojoj podjeli štokavskih dijalekata ne uključuje istočnoštokavske dijalekte.^[5]

Nalov "novoštokavski jekavski dijalekt" je opisan, ali nije naziv dijalekta. Laička usporedba bila bi primjerice da umjesto hrvatski jezik članak nosi naslov zapadnojužnoslavenski jezik Hrvata. Na predlošku su vidljive dostupne podjele štokavskog narječja na dijalekte. U 21. st. ovaj dijalekt se naziva istočnohercegovačko-krajiški ili (i)jekavski krajiški.

@Argo Navis, zamolio bih par očiju. Pozivam te ovim putem jer si već mijenjao imena nekih sličnih članaka, npr. Bokeljsko perojski dijalekt. koora (razgovor) 16:08, 30. listopada 2023. (CET)[odgovori]

↑ Aleksandar Belić Zum heutigen Stande der serbokroatischen Dialektologie (Mit einer Karte), Rocznik slawistyczny, II, Krakow, 82.–103., 1909.
↑ ^a ^b Pavle Ivić, Dalibor Brozović: Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.
↑ Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.
↑ Miloš Okuka: Srpski dijalekti, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2008.
↑ ^a ^b ^c Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.
↑ Milan Moguš, Čakavsko narječje, Fonologija, Zagreb: Školska knjiga, 1977.

[Belić2-1] Aleksandar Belić Zum heutigen Stande der serbokroatischen Dialektologie (Mit einer Karte), Rocznik slawistyczny, II, Krakow, 82.–103., 1909.

[IB-2] Pavle Ivić, Dalibor Brozović: Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, 1988.

[JL-3] Josip Lisac: Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2003.

[MO-4] Miloš Okuka: Srpski dijalekti, SKD Prosvjeta, Zagreb, 2008.

[IL-5] Iva Lukežić: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012.

[Moguš-6] Milan Moguš, Čakavsko narječje, Fonologija, Zagreb: Školska knjiga, 1977.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]