Prijeđi na sadržaj

Refleksi jata

Izvor: Wikipedija
Glasovne
promjene
Nepostojano a
Nepostojano e
Navezak
Vokalizacija
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Jednačenje po zvučnosti
Jednačenje po mjestu tvorbe
Prijeglas
Prijevoj
Refleksi jata
Ispadanje suglasnika
Jezična karta odraza jata u hrvatskim i slovenskim dijalektima u Istri[1]

Refleksi jata ostvareni su od starog samoglasnika ěije, je, e, i. Njihovo izmjenjivanje i promjene nazivaju se alternacije ili zamjene ije/je/e/i.

Osnovno je načelo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to pravilo ima podosta iznimaka. Tvorbom novih riječi ili promjenom oblika istih riječi dolazi do zamjena refleksa jata, slog se može duljiti ili kratiti.

Duljenje sloga s kratkim jatom

[uredi | uredi kôd]

je, e, i > ije

[uredi | uredi kôd]


Kratko se je zamjenjuje dugim:

  • u tvorbi nesvršenih glagola i glagolskih imenica (osim kod riječi koje u osnovi imaju mjeriti, mjesto i sjesti)
dospjeti > dospijevati, dospijevanje, razumjeti > razumijevati, razumijevanje
...ali: zasjesti – zasjedanje, mjeriti – mjerenje, premjestiti – premještanje (zbog navedenih iznimaka!)
  • prema osnovnim glasovima e i i u osnovama glagola leći, letjeti, liti, zreti i njihovih izvedenica
leći > lijegati, lijeganje; letjeti > lijetati, lijetanje; liti > lijevati, lijevanje, dozreti, dozrijevati, dozrijevanje
prelaziti > prijelaz, prevoditi > prijevod, preglasiti > prijeglas, prelomiti > prijelom, prenositi > prijenos

Kraćenje sloga s dugim jatom

[uredi | uredi kôd]

ije > je

[uredi | uredi kôd]


Dugo se ije krati u je:

  • u tvorbi riječi, dugi jat ne smije doći prije naglaska, a također dolazi ispred nekih sufiksa
lijep > ljepota, lijek > ljekovit, Nijemac > njemački, cvijet > cvjetić, vijenac > vjenčić, ocijeniti > ocjena
  • u promjeni oblika riječi, najčešće u sklonidbi
dijeteG jd. djeteta, snijeg, N mn. snjegovi
  • uvijek u komparativu i superlativu pridjeva
lijep – ljepši – najljepši, bijedan – bjedniji, lijen – ljeniji
vrijedan – vr(j)edniji, trijezan – tr(j)ezniji, prijek – pr(j)eči

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Janneke Kalsbeek, The Čakavian dialect of Orbanići near Žminj in Istria, 1998.