Hrvatski branitelji
Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.[1] Hrvatski branitelji se nakon Domovinskog rata organiziraju u veteranske braniteljske udruge.
Dragovoljci Domovinskog rata su dragovoljno stali u obranu Hrvatske 1991. i 1992., Hrvatsku obranili i zaustavili srpsko-crnogorsku agresiju prije međunarodnog priznavanja drzave. Utvrdili su obrambene položaje i time stvorili uvjete za priznanje države. Da su čekali poziv, Hrvatska bi bila okupirana.[2] Na početku velikorspske agresije Dragovoljci Domovinskog Rata otpor su pružili priključivajići se Hrvatskim obrambenim snagama i Zboru narodne garde.
Među hrvatske branitelje spadaju pripadnici:
Oružanih snaga Republike Hrvatske
Zbora narodne garde
Hrvatskog vijeća obrane
policije RH
HOS-a
policije Herceg-Bosne
civilne zaštite RH
pripadnici Narodne zaštite (u razdoblju od 30. srpnja do 31. prosinca 1991.)- Ministarstva nadležnog za obranu
- Ministarstva nadležnog za unutarnje poslove[3]
- Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji[4]
Opširniji članak: Registar hrvatskih branitelja
Registar hrvatskih branitelja ili, skraćeno, Registar branitelja je naziv za popis svih ljudi koji su kao pripadnici Hrvatske vojske, policije, raznih dragovoljnih hrvatskih postrojbi sudjelovali u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.
Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata je investicijski fond kojeg je uspostavila Vlada Republike Hrvatske i koji se nalazi pod utjecajem Vlade preko upravnog odbora od sedam članova. Svaki član upravnog odbora nominiran je od strane Vlade na mandat od četiri godine. Članstvo se može opozvati u bilo kojem trenutku odlukom Vlade RH, a mjesta su raspoređena na sljedeći način[5]
- predsjednik: ministar RH nadležan za pitanja hrvatskih branitelja Domovinskog rata
- predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
- predstavnik iz radnog tijela Hrvatskoga sabora matičnog za pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
- 4 predstavnika hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
Hrvatski branitelji, djeca umrlih ii poginulih hrvatskih branitelja kao i članovi obitelji umrlih ili poginulih branitelja imaju prednost pri zapošljavanju u odnosu na nezaposlene hrvatske državljane s kojima dijele kvalifikacije (kompetencije) za isto radno mjesto. Ovo se osobito odnosi: "Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima".[6]
Hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrv. branitelja kao i njihova djeca imaju pravo na povlašteni stambeni kredit (uz popust na kamatu, te na duljinu otplatnih rokova) ili na pravo na dodjelu stana. Ove povlastice regulirane su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji, a visina povlastice za žive hrvatske branitelje ovisna je o duljini službe za vrijeme Domovinskog rata i razini invalidnosti. Prema zakonu, lokalne samouprave za novogradnju ne smiju naplatiti komunalno opremanje građevinskog zemljišta.[7]
- (2006. – 2015.) Prednost na upisima na fakultete za djeca stradalnika i dragovoljaca, bez obzira na prijamni ispit
- Oslobođenje od PDV-a pri uvozu automobila
- (2014.) Smanjenje mirovina za 10% svim braniteljima koji imaju mirovine veće od 5 000 kuna, izuzev stopostotnih invalida
- Opskrbnina zamijenjena Zajamčenom minimalnom naknadom
- 1. siječnja 2015., amandmanom Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovina se dijeli na 'opći' i 'posebni' dio
Pravo na besplatne udžbenike ostvaruje redoviti učenik osnovne škole, redoviti učenik srednje škole, redoviti ili izvanredni student na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj:[8][9]
- dijete smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata
- dijete hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
- dijete umrloga hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata
- hrvatski branitelj iz Domovinskog rata
Mirovine, doplatci i naknade hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima regulirani su Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (2004.)[10]
Prema podatcima HZMO-a (2011.):
- 10 863 osoba prima povlaštenu mirovinu, a u to spadaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina iznosi 3525,03 kn
- Oko 80% (od 10 863 osoba) njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3147,81 kn.[11]
Prema podatcima za 2011. godinu stoji sljedeće:
- Ima ukupno 64 494 osoba prima potporu:
- Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7863,18 kn
- 52 001 mirovina je invalidskih i one u prosjeku iznose 5407,19 kn.[11]
Što se tiče pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, prema podatcima za 2011. godinu:
- Ukupno 6 174 osoba koje primaju potporu
- Od toga je 5 743 invalida s prosječnom mirovinom od 2800,79 kn
- 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih) i one u prosjeku iznose 3607,67 kn.[11]
Studijom iz 2015.[12] utvrđeno je kako je od do kraja 2014. samoubojstvo počinilo 2734 branitelja, pri čemu ih je brojem najviše počinjeno u Zagrebu (320), a s obzirom na broj stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Najranjivija skupina branitelja pritom su najteži ratni vojni invalidi. Utvrđeno je kako je prosječni životni vijek branitelja 51 godina, što je za 22 godine manje od opće populacije.[13]
Jakov Sedlar snimio je 2019. dokumentarni film 3069 o samoubojstvima hrvatskih branitelja. 3069 je službeni broj branitelji koji su počinili samoubojstvo u vrijeme kada je Sedlar započeo snimanje filma. Do rujna 2019. taj je broj porastao na 3246.[14]
Radi sprječavanja samoubojstava, uz Centar za krizna stanja i prevenciju suicida KBC-a Zagreb, u svakoj hrvatskoj županiji postoji područna jedinica i Centar za psihosocijalnu pomoć.[15]
- ↑ Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Andrija Hebrang: ZLOČINI NAD CIVILIMA U SRPSKO-CRNOGORSKOJ AGRESIJI NA REPUBLIKU HRVATSKU, Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.-1991 i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013., str. 12-15., ISBN 978-953-247-890-5 nevaljani ISBN
- ↑ Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji: Članak 3., narodne-novine.nn.hr, pristupljeno 9. studenog 2020.
- ↑ http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-%C4%8Dlanova-njihovih-obitelji
- ↑ https://branitelji.gov.hr/fond-hrvatskih-branitelja-iz-domovinskog-rata/808 Imovina i upravni odbor
- ↑ http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 4. PRAVO NA ZAPOŠLJAVANJE
- ↑ http://www.zakon.hr/z/325/Zakon-o-pravima-hrvatskih-branitelja-iz-Domovinskog-rata-i-članova-njihovih-obitelji 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE
- ↑ http://www.propisi.hr/print.php?id=5981 Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine) postupak i način ostvarivanja prava na besplatne udžbenike za osobe iz članka 57. stavka 1. i stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, pristupljeno 5. svibnja 2015.
- ↑ https://gov.hr/moja-uprava/branitelji/prava-branitelja-i-obitelji/besplatni-udzbenici/348
- ↑ Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, čl. 3.-10.
- ↑ a b c http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/s/slaviek-mario-maks/9044-povlatene-mirovine-2011-qantifaistiq-i-dalje-brojniji-od-branitelja.html
- ↑ Komar, Zoran i Koić, Elvira: Samoubojstva hrvatskih branitelja u Zagrebu i Hrvatskoj, Grad Zagreb – Gradski ured za branitelje, 2015., ISBN 978-953-7479-56-5. (CROSBI)
- ↑ Lukić, Sani: Prva studija o samoubojstvima hrvatskih branitelja Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. rujna 2022. (Wayback Machine) hrt.hr. Hrvatska radiotelevizija. Objavljeno 16. prosinca 2015. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ Šetka, Snježana: Snimljen dokumentarac o 3069 suicida branitelja, redatelj govori o razlozima njihovih samoubojstava zadarski.slobodnadalmacija.hr. Zadarski list. Objavljeno 22. rujna 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022.
- ↑ Prevencija samoubojstava hrvatskih branitelja branitelji.gov.hr. Ministarstvo hrvatskih branitelja. Objavljeno 13. studenoga 2019. Pristupljeno 16. rujna 2022.