Grabovnik
| Grabovnik | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Koordinate | 43°13′01″N 17°28′58″E / 43.216826°N 17.482647°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 423 |
 | |
  Grabovnik Grabovnik na zemljovidu BiH | |
Grabovnik je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]
Naselje se nalazi između Otoka i Vašarovića, na lijevoj obali rijeke Mlade (Trebižat). Površina mu je 2,2 km2, najniža kota 72 m, a najviša 100 m. Dijeli se na Otunj i Grabovnik. Nastalo u 19. stoljeću, uglavnom od doseljenika iz Otoka.[2]
Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 396
- Hrvati - 393
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 423
- Hrvati - 423
O životu u prapovijesno doba svjedoči prapovijesna gradina iz brončanog i željeznog doba koja je bila na Glavici Otunj. Zaravan manjih dimenzija bila je utvrđena limitnim tumulom i obrambenim suhozidom, sačuvanim samo djelomično na istočnoj strani. Mjesto je danas obraslo vegetacijom i ne zamjećuju se nikakvi tragovi prošlosti. Godine 1899. dvije stanovnice pronašle su ostavu bizantskoga novca, 23 primjerka zlatnog novca iz 6. stoljeća. U Zemaljski muzej u Sarajevu je dospjelo 19 primjeraka: četiri komada Justinijana I. i 15 komada Justina II. U Grabovniku je nađen i novac Konstantina I. (4. st.) i Romana III. Argira (11. st.).[2]
Zbog loših životnih uvjeta stanovnici su često bili prisiljeni na iseljavanje. Tako se od 1905. do 1913. odselilo 107 osoba, a u vremenu od 1961. do 1991. 164 osobe.[2]
- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.
- ↑ a b c Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Grabovnik, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 9, Ljubuški, 27. srpnja 2013., str. 24.-25.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
| |||||