Crna slavonska svinja
| Crna slavonska svinja | |
|---|---|
 Crna slavonska svinja s praščićima | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Artiodactyla |
| Porodica: | Suidae |
| Rod: | Sus |
| Vrsta: | S. scrofa |
| Podvrsta: | S. s. domestica |
| Trojno ime | |
| Sus scrofa domestica Linnaeus, 1758. | |
| Sinonimi | |
| Sus domestica | |
Crna slavonska svinja ili fajferica odnosno pfeifferica, hrvatska je autohtona pasmina svinja. Ostale hrvatske autohtone pasmine su čupava mangulica u Podravini, turopoljska svinja u Turopolju i u Banovini banijska šara.
Nastala je, zbog potrebe za pasminom svinja za ispašu, koja će ranije sazreti, biti produktivnija i otpornija. Nastala je na imanju grofa Pfeiffera u Orlovnjaku kraj Osijeka,[1] gdje su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća, križale krmače pasmine lasaste (buđanovačke) mangalice s nerastovima crnih pasmina Berkshire i Poland China (najstarija američka pasmina svinja). Dobivene najbolje krmače, godinama su se križale s uvezenim nerastovima pasmine Poland China, a kasnije i s Cornwall pasminom. Tako je s vremenom, dobivena crna slavonska svinja. To je svinja skromnih zahtjeva za hranom, pogodna za držanje na otvorenom. Hrani se žitaricama, kukuruzom, bundevama, djetelinom i dr. Ima sposobnost konzumacije veće količine voluminozne hrane u odnosu na moderne plemenite pasmine. Ima mirnu, dobroćudnu narav, visoku otpornost i pigmentiziranu kožu, koja je boje pepela, prekrivena obično srednje dugim čekinjama. Papci i rilo crne su boje. Ima kratko tijelo i kratke i tanke noge.
Prasi oko 7-8 praščića, koji su jednobojno sivkasti, gotovo bez dlake.[1] Meso je dobre kvalitete, s visokim sadržajem unutarmišićne masti, dobrom sposobnošću vezanja vode te okusa. Zbog tih svojstava koristi se za dobivanje kvalitetnih suhomesnatih proizvoda kao što su kobasice, šunke, kuleni te čvarci i svježeg svinjskog mesa.
Pasmina je pod zaštitom Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj. Ima FAO/EAAP status ugroženenosti: potencijalno ugrožena. Brojčano stanje neprekidno raste. Godine 2001., bilo je 237 krmača i 26 nerasta, a 2011., bilo je 896 krmača i 109 nerasta, najviše u Slavoniji.
Druga autohtona hrvatska pasmina svinja je turopoljska svinja.
- ↑ a b Hrvatska poljoprivredna agencija: Izvorne pasmine Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. svibnja 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 17. svibnja 2015.