Dlake
»Dlaka« preusmjerava ovamo. Za Dlaka (prezime), pogledajte .
Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca.
One izlaze iz epiderme, iako izrastaju iz folikula koje su smještene dublje, u dermi. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo kukaca, imaju nitaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Takve "dlake" (trihomi) postoje i kod biljaka. Izrasline te vrste kod člankonožaca, kao što su insekti i pauci, nazivaju se čekinje. Sve dlake na tijelu sisavaca (osim ljudi), uključujući i kosu čine krzno. Postoji i mnogo vrsta mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopće nemaju krzno. Kod nekih vrsta krzno postoji u samo nekim razdobljima života.
Osnovni je građevni materijal dlake keratin. Keratini su bjelančevine, dugolančani polimeri aminokiselina.
Podrobniji članak o temi: KosaKosa je skup vlasi (dlaka) koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.
Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100.000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi.
Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelova kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki vanjski dijelovi genitalija, bez obzira na spol i rasu. Gustoća dlaka varira od osobe do osobe.
Rasteća razina muških hormona (androgena) u pubertetu uzrokuje transformaciju dlačica, velusne dlake, u terminalne dlake na pojedinim dijelovima tijela, ponajprije pubičnih dlaka u oba spola, zatim brade i dlaka na prsima u muškaraca, pazušnih dlaka, dlaka na nogama, rukama, kod nekih i leđima i stražnjici.
| |||||||||||||||||