Ante Sorić
| Ante Sorić | |
 | |
| Rodno ime | Ante Martin Sorić |
|---|---|
| Rođenje | Preko, 9. veljače 1929. |
| Smrt | Zagreb, 15. listopada 2014. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Portal o životopisima | |
Ante Martin Sorić (Preko, 9. veljače 1929. – Zagreb, 15. listopada 2014.),[1] hrvatski galerist, saborski zastupnik, dugogodišnji voditelj negdašnjega Muzejskog prostora, današnjih Klovićevih dvora, jedan od najpoduzetnijih hrvatskih kulturnih djelatnika. Pionir shvaćanja marketinga.[2]
Rodio se je na otoku Ugljanu kao deveto u obitelji od trinaestero djece. Osnovnu školu pohađao je u šibenskom sjemeništu, gimnaziju je također završio u Šibeniku, a u Zagrebu je diplomirao pravo na Pravnom fakultetu.[3] U Drugome svjetskom ratu prišao hrvatskom pokretu otpora. Poslije rata radio kao turistički predstavnik Jugoslavije u Londonu od 1961. do 1967. godine. Nakon toga bio je zaposlenikom Gospodarske komore. Bio je saborski zastupnik od 1971. u dva saborska mandata, ali nije poznato da je ušao u sabornicu jer je stalno bio na terenu. Obnašao dužnost direktora Doma sportova. Za nastup je doveo Matu Parlova, Rolling Stonese i dr. Godine 1978. smijenjen je jer u radni odnos nije htio primiti dokazano nesposobnu osobu koja je bila u bliskom srodstvu jednog moćnika. Od 1979., s uglednim životopisom, premda je za ondašnje prilike trebao biti zaštićen kao partizan, dvije je godine bio bez posla.[2] Popularnom metodom diskvalifikacije Hrvata u Jugoslaviji, proglašen je hrvatskim nacionalistom čime je i uz besprijekorni životopis ostao bez posla.[4] Tada ga je Stipe Šuvar povezao spojio s Antom Topićem Mimarom da bi s njime radio na smještaju Mimarine donatorske zbirke, prvo najprije na Jezuitskom, pa na Rooseveltovu trgu 1987. godine.[2]
Pohađanje sjemenišne škole pomoglo mu je poslije organizirati velebnu izložbu Riznica zagrebačke katedrale, nevjerojatnu za ondašnje socijalističko vrijeme. Otvorio ju je 1983. u Muzejskom prostoru. Poslije su pod Sorićevim vodstvom održane još mnoge poznate izložbe.[2] Organizirao je više od 40 izložaba, a velika izložba kineske umjetnosti u Klovićevim dvorima i danas drži rekorde gledanosti.[4] Ističu se izložbe "Ivan Meštrović", "Sto godina Strossmayerove galerije", "Drevna kineska kultura",[3] "Pisana riječ u Hrvatskoj", "Kyoto – cvijet kulture Japana", "Zlatno doba Dubrovnika", "2000 godina nigerijske umjetnosti", "Vučedol", "Tisuću godina hrvatske skulpture", "Oči istine" i dr. Shvatio je važnost marketinga pa je za te potrebe uposlio Startova urednika Seada Saračevića.[2] Zbog izvrsna marketinškog vođenja izložbe su imale dotad nevjerojatno velik broj gledatelja.[4]
Sorić je pozornost posvećivao i svom rodnom mjestu. U brojnim je kulturnim i društvenim projektima sudjelovao, pored ostalih i pri osnivanju Pučkog otvorenog učilišta "Dom na žalu". Sorić je bio v.d. ravnatelja tog učilišta.[2][3]
- ↑ (engl.) Geni.com – Ante Martin Sorić, Pristupljeno 26. ožujka 2018. Arhivirano 15. siječnja 2023.
- ↑ a b c d e f Slobodna Dalmacija – Siniša Kekez: Oproštaj od Ante Sorića: Dalmatinac koji je u Klovića doveo milijune posjetitelja. Objavljeno 20. listopada 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2018. Arhivirano 15. siječnja 2023.
- ↑ a b c Naši školji.hr – U 86. godini preminuo Ante Sorić. Objavljeno 14. listopada 2014. Pristupljeno i arhivirano 15. siječnja 2023.
- ↑ a b c Večernji.hr – Ana Lendvaj: Čovjek koji je uveo hrvatsku kulturu u novo doba. Objavljeno 15. listopada 2014. Pristupljeno 26. ožujka 2018. Arhivirano 17. siječnja 2023.
- Jutarnji.hr – Miljenko Jergović: »Preminuo Ante Sorić, čovjek kojem su vjerovali i biskupi i komunisti« (2014., arhivirano 17. siječnja 2023.)