Prijeđi na sadržaj

Jutarnji list

Izvor: Wikipedija
Jutarnji list
Jutarnji list
 U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava)Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta.
Jutarnji list
Jutarnji list
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Ovo je glavno značenje pojma Jutarnji list. Za druga značenja pogledajte Jutarnji list (Zagreb, 1912.).
Jutarnji list
Logotip


Tip dnevne novine
Format berliner
Vlasnik Hanza Media d.o.o. (Ana i Dora Hanžeković)
Izdavač Hanza Media d.o.o.[1] Internetsko izdanje: Europa digital d.o.o.[2]
Glavni urednik Goran Ogurlić[1] (zamjenici: Nino Đula, Vladimir Janković)
Novinari Robert Bajruši, Inoslav Bešker, Željko Ivanjek, Miljenko Jergović, Slavica Lukić, Augustin Palokaj, Jurica Pavičić, Tanja Rudež, Ante Tomić, Željko Trkanjec, Viktor Vresnik, Krešimir Žabec
Utemeljen 6. travnja 1998.[3]
Političko usmjerenje socijaldemokratska i liberalna[4]
Jezik hrvatski
Sjedište Koranska 2,
Zagreb, Hrvatska
Naklada 25.000[5]
ISSN 1331-5692
OCLC 440201895
Službene internetske stranice

Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a[6]) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka. Izlazi u sklopu medijskog koncerna Hanza Media i dostupan je na području cijele Hrvatske svakodnevno kroz pet izdanja podijeljenih po regijama. Prvi broj obnovljenog Jutarnjeg lista izašao je 6. travnja 1998. godine.[3]

Prema riječima većinskog vlasnika EPH Marijana Hanžekovića na sjednici Skupštine EPH 30. prosinca 2014., "Jutarnji list trebao bi koncepcijski biti glasilo liberalnog, socijaldemokratskog usmjerenja, s težištem na točnosti i relevantnosti".[4]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Poslovanje

[uredi | uredi kôd]

Jutarnji list muči promjena u poslovnom modelu nakon pojave društvenih medija, raznih medijskih portala te oglašavanja preko Interneta, osobito poslije pojave jefinijih širokopojasnih internetskih veza te dostupne mobilne podatkovne mreže 3G. Mnoge novinske kuće na Internetu nude svoje vijesti besplatno, pa korisnici sada naviknuti na besplatno nerado plaćaju za isti sadržaj tiskan. U gospodarski razvijenim zemljama proces propadanja klasičnih medijskih kuća je izrazit osobito u SAD-u, gdje se mnoge novine ili gase, ili spajaju u jednu organizaciju, ili ostaju samo na Internetu, dok su reorganizacije novinskih kuća svakidašnjica. Ta je kriza, u kojoj nakladnici "režu" troškove tiskanja i broj zaposlenika[7] samo dio silazne spirale u koju su ušle mnoge novinske kuće, pa i u Hrvatskoj. Smanjuju se prodane naklade, a i prihodi od reklama su u stalnom padu zbog konkurencije televizije i Interneta. Prema istraživanjima u SAD-u, od 2006. godine do 2013. godine prihod od tiskanja oglasa u novinama, časopisima i sličnim tiskovinama opao je za 45%.[8]

Glavni urednici

[uredi | uredi kôd]
  • Od 1998. do 2008. - Tomislav Wruss
  • Od 2008. do 2013. - Mladen Pleše
  • Od 2013. do 2015. - Viktor Vresnik
  • Od 2015. - Goran Ogurlić

Tiskana izdanja

[uredi | uredi kôd]

Jutarnji list ima dva izdanja, jedno koja se izdaje od ponedjeljka do subote, i posebno izdanje koja se izdaje nedjeljom.

Sadržaj

[uredi | uredi kôd]

Odjeljci

[uredi | uredi kôd]

U dnevnom izdanju postoje sljedeći odjeljci (rubrike):

  • Svijet
  • Hrvatska
  • Zagreb
  • Crna kronika
  • Sport
  • Novac
  • Znanost
  • Jutarnji 2
  • Kultura
  • Spektakli

Na internetskim stranicama jutarnjeg lista postoji više odjeljaka nego u tiskanom izdanju, zbog većih mogućnosti koje postoje s digitalnim medijskim tehnikama.

Reputacija, nagrade i priznanja

[uredi | uredi kôd]

U prvih deset godina novinari Jutarnjeg lista su dobili otprilike svaku petu nagradu Hrvatskoga novinarskog društva za priloge objavljene u Jutarnjem listu. Nagrađivani su za komentar (3 puta), za vijest/izvještaj (3 puta), za istraživačko novinarstvo (2 puta), za intervju (2 puta), za najbolju rubriku (2 puta), za novinara godine (2 puta), za novinarstvo na Internetu (koja je dodijeljena samo taj put), te jednom za novinarski izraz.[9] Novinari i stalni suradnici su, dok su radili u Jutarnjem listu odnosno za Jutarnji list, dobivali nagrade i na drugim područjima kulturnog stvaralaštva. Popisane su nagrade koje su uposlenici odnosno stalni suradnici Jutarnjeg lista dobili u razdoblju kada su objavljivali u Jutarnjem listu

Nagrade za novinarstvo

[uredi | uredi kôd]
  • Hrvoje Appelt – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za istraživačko novinarstvo 2004.
  • Inoslav Bešker – Nagrada HND Novinar godine 2002.
    • Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za komentar/kolumnu 2002.
    • Nagrada Slobodne Dalmacije Miljenko Smoje 2002.
    • Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za Internet 2006.
    • Nagrada HND za životno djelo Otokar Keršovani 2007.
    • Međunarodna MIDAS-ova nagrada Otto von Habsburg 2015.
    • Nagrada HHO za ljudska prava Joško Kulušić (za doprinos u zaštiti ljudskih prava na području medijskog djelovanja, a koji nadilaze profesionalne obveze i uobičajene standarde) 2016.
    • Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo Joško Kulušić 2018.
  • Sandra Bolanča – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2014.
  • Nataša Božić – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2010.
  • Davor Butković – Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za interview 1998.
  • Drago Hedl - Knight International Journalism Award 2006.
    • Dr. Erhard Busek Award for Better Understanding in South East Europe (SEEMO) 2011.
    • Nagrada HND za životno djelo Otokar Keršovani 2014.
  • Darko Kolombo – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za najbolje uređenu rubriku 1999.
  • Dora Koretić - Nagrada Europske komisije za izvještavanje o različitosti 2016.[10]
  • Frenki Laušić – Godišnja nagrada Slobodne Dalmacije Miljenko Smoje 2016.
  • Jelena Lovrić – Nagrada HND Novinar godine Veselko Tenžera 1998.
    • Nagrada HND Novinar godine 2001.
  • Slavica Lukić – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za istraživačko novinarstvo 2008.
  • Barbara Matejčić – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2013.
  • Sanja Modrić – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za najbolje uređenu rubriku 2000.
    • Nagrada HND Novinar godine 2004.
  • Orlanda Obad – Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za vijest–izvještaj 1998.
    • Nagrada HND Marija Jurić Zagorka' – za pojedinačni tekst 2000.
    • Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za intervju 2005.
  • Jurica Pavičić – Nagrada HND Veselko Tenžera za unapređenje novinarskog izraza 2001.
    • Nagrada Slobodne Dalmacije Miljenko Smoje 2007.
    • Nagrada HND Novinar godine 2013.
  • Branimir Pofuk – Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za komentar/kolumnu 2005.
  • Veronika Rešković – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za internetsko novinarstvo 2014.
  • Tanja Rudež – Nagrada ABSW European Science Writer of the Year 2015.
  • Siniša Sunara – Nagrada HND za novinsku fotografiju Nikša Antonini 2009.
  • Ante Tomić – Nagrada HND Marija Jurić Zagorka – za komentar/kolumnu 2004.
    • Nagrada Slobodne Dalmacije Miljenko Smoje 2011.
  • Kristina Turčin – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za pisano novinarstvo 2017.
  • Krešimir Žabec – Nagrada HND Marija Jurić–Zagorka – za vijest–izvještaj 2003.

Nagrade za književnost

[uredi | uredi kôd]
  • Inoslav Bešker – Kiklop za esejistiku (za Filološke dvoumice) 2004.
  • Miljenko Jergović – Godišnja nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost August Šenoa (za novelu Buick Rivera) 2002.
    • Nagrada Društva pisaca BiH (za Mama Leone) 2003.
    • Premio Grinzane Cavour (za Mama Leone) 2003.
    • Nagrada Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo (za Dvore od oraha) 2003.
    • Godišnja nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine (za Dvore od oraha) 2003.
    • Književna nagrada Meša Selimović (za roman Ruta Tannenbaum) 2007.
    • Premio internazionale città di Cassino Letterature dal Fronte (za Sarajevski Marlboro) 2009.
    • Nagrada Angelus (za poljski prijevod romana Srđa pjeva, u sumrak, na Duhove) 2012.
    • Međunarodna književna nagrade Prozart (za doprinos razvoju suvremene književnosti) 2017.
    • Georg Dehio–Buchpreis (za ukupno književno djelo) 2018.
  • Ante Tomić – Kiklop za hit godine (za Građanina pokornoga) 2006.

Nagrade za kazalište

[uredi | uredi kôd]
  • Jurica Pavičić – Nacionalna nagrada za dramu Držić (za Trovačicu) 1999.
  • Ante Tomić – Nagrada za najbolju predstavu u cjelini na Marulićevim danima (za Što je muškarac bez brkova) 2002.
    • Specijalna nagrada Velika liska (zajedno s Rajkom Grlićem, za predstavu Ustav Republike Hrvatske) na Mostarskoj liski 2018.

Nagrade za film

[uredi | uredi kôd]
  • Jurica Pavičić – Velika zlatna arena za scenarij (Svjedoci) 2003.
  • Ante Tomić – Nagrada za najbolji scenarij (s Rajkom Grlićem) na Festivalu Raindance 2017.

Urednici, komentatori, dopisnici

[uredi | uredi kôd]

Urednički kolegij

[uredi | uredi kôd]
  • Nino Đula (zamjenik glavnog urednika)
  • Vladimir Janković (zamjenik glavnog urednika)
  • Marko Biočina (glavni urednik gospodarstva Hanza medije)
  • Srećko Milić (desk)
  • Vladimir Marinović (jutarnji.hr)
  • Ilija Matanović (svijet)
  • Andrea Koščec (novac)
  • Romina Peritz (kultura)
  • Tomislav Novak (Jutarnji 2)
  • Hrvoje Slišković (sport)
  • Dijana Puhalo (kronika)
  • Ivica Buljan (Magazin)
  • Tomislav Mamić (Nedjeljni Jutarnji)
  • Darko Novak (voditelj grafičke redakcije)
  • Jasenka Vlašić Krbec (zamjenica voditelja grafičke redakcije)

Urednici prilogâ

[uredi | uredi kôd]
  • Lana Mindoljević Novak (Like!)
  • Iva Novak (D&D), (Nekretnine)
  • Gordan Zečić (Dobra hrana)
  • Maja Kruhak (Studio, spektakli)
  • Ilija Matanović (Povijest)
  • Pavica Knezović Belan (prilog Svijet)
  • Alenka Ostrihon (Gloria IN)

Kolumnisti i komentatori

[uredi | uredi kôd]

U Jutarnjem listu su do smrti kao kolumnisti djelovali i istaknuti novinari Živko Kustić, te Tomislav Židak.

Dopisnici iz inozemstva

[uredi | uredi kôd]


Prijepori i dvojbe

[uredi | uredi kôd]

Prijeporne objave Jutarnjeg lista

[uredi | uredi kôd]

Lažni intervju s Ivom Sanaderom

[uredi | uredi kôd]

Lažni intervju s Ivom Sanaderom kojeg je objavio novinar Davor Butković. Članak su prenijeli brojni svjetski mediji.[11][12] "Intervju" je, služeći se adresom koja ni po čemu nije ukazivala na premijera (linija04@gmail.com),[13] dao 23-godišnji Viktor Zahtila, bivši novinar konkurentskog Nacionala. Odgovore na Butkovićeva pitanja poslao je iz stana novinarke konkurentskoga Večernjeg lista Milene Zajović.[14] U prepisci s Butkovićem se nigdje izričito ne predstavlja kao Sanader, a Butković uopće nije provjeravao telefonski je li njegov sugovornik uopće Sanader. U prepisci Butković izravno savjetuje lažnog Sanadera o načinu i stilu odgovaranja. Zahtila je, prema vlastitom priznanju, Butkoviću odgovore sastavio na osnovi Sanaderovih izjava u javnosti, neke je i sam izmislio dok je jedan doslovce kopirao sa stranice Jutarnjeg lista.[15] Ovaj skandal je razotkrio praksu intervjuiranja političara preko e-pošte.

Prekršaj izborne šutnje

[uredi | uredi kôd]
  • Jutarnji list prekršio je izbornu šutnju tijekom izbora za Europski parlament 2013. člankom "Ovo je 12 veličanstvenih za Europski parlament - Ako ne bude iznenađenja, oni će nas zastupati" objavljenog 13. travnja 2013. na internetskoj stranici Jutarnjeg lista.[16]

Iznošenje neistinitosti

[uredi | uredi kôd]
  • U prosincu 2013. godine u članku "Crkva je prisvojila zbirku moga bratića biskupa Đure Kokše" koji potpisuje novinarka Romina Peritz navode se tvrdnje dr. Barbare Lukačin o Zagrebačkoj nadbiskupiji koja nezakonito prisvaja umjetničku zbirku pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. dr. Đure Kokše, potkrijepljene tvrdnjom da "njezin bratić" zbirku svojih umjetnina nikada nije "oporučno" ostavio Zagrebačkoj nadbiskupiji. Ovdje se međutim previđa izjava vlastoručno potpisane izjave mons. dr. Đure Kokše koja se nalazi u Nadbiskupijskom arhivu (potpisana 26. rujna 1997. godine) i koja je potvrđena u prisutnosti trojice svjedoka u kojoj stoji da vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije, posve svjesno i slobodno, također predaje sve predmete i knjige koji su u depozitu u Nadbiskupskom Dječačkom sjemeništu na Šalati, Voćarska 106 u Zagrebu". Autentičnost izjave svojim je potpisom dodatno potvrdio i kardinal Franjo Kuharić.[17]
  • Općinski i Županijski sud u Zagrebu osudio je EPH zbog grubog klevetanja Dunje Zloić-Gotovine na kaznu 100.000 kuna odštete.[18]
  • U svibnju 2012. novinari Goran Penić i Klara Rožman objavili su da je Marko Perković Thompson između ostaloga utajio porez, nezakonito primio iznos od oko 500 tisuća eura od HDZ-a za nenastupanje tijekom kampanje za izbore 2007. te druge neistine. Thompson je protiv njih pokrenuo kazneni postupak zbog kaznenoga djela klevete tijekom kojeg su iskazali žaljenje ako su naštetili časti i ugledu Marka Perkovića Thompsona.[19][20]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Jutarnji.hr - Impressum. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2012. Pristupljeno 7. travnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2012. Pristupljeno 7. travnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ↑ a b Jutarnji list slavi peti rođendan - Vijesti.net - Index.hr. Index.hr. 3. travnja 2003. Pristupljeno 7. travnja 2012.
  4. ↑ a b KRAJ VLASNIČKOG PREUSTROJA Imenovana nova Uprava i Nadzorni odbor Europapress holdinga. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. prosinca 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ [1]
  6. ↑ NA TRŽIŠTU TISKA I DALJE PRISUTAN VIŠEGODIŠNJI JAČE IZRAŽEN TREND PADA PRODANIH NAKLADA. aztn.hr. Pristupljeno 15. listopada 2021.
  7. ↑ http://www.huffingtonpost.com/2013/11/11/newspaper-job-cuts-photographers_n_4256268.html
  8. ↑ http://www.huffingtonpost.com/2013/10/22/newspaper-industry-billion-advertising_n_4142633.html
  9. ↑ Popis dobitnika nagrada Hrvatskoga novinarskog društva (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 27. ožujka 2014. Pristupljeno 30. prosinca 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. ↑ Excellency in reporting on diversity – a new European prize for journalists
  11. ↑ - Članak u nacional.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2013. Pristupljeno 24. studenoga 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. ↑ - Članak u dnevnik.hr
  13. ↑ http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/butkovic-nasjeo-na-virtualnog-sanadera-69978
  14. ↑ Butkoviću intervju dao bivši novinar Nacionala i član Iskoraka. 11. veljače 2008. Pristupljeno 13. srpnja 2013.
  15. ↑ http://www.dw.de/la%C5%BEni-intervju-s-premijerom-sanaderom-u-jutarnjem-listu/a-3119483
  16. ↑ http://www.izbori.hr/izbori/dip_ws.nsf/0/1F59A3FBCE24ED4BC1257B4C00410771/$File/Jutarnji_list_povreda_izborne_sutnje.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. travnja 2013. (Wayback Machine) Državno izborno povjerenstvo, Dopis Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske u svezi članka "Ovo je 12 veličanstvenih za Europski parlament - Ako ne bude iznenađenja, oni će nas zastupati" objavljenog na web stranici Jutarnjeg lista koji predstavlja povredu izborne šutnje
  17. ↑ http://www.bitno.net/vijesti/tiskovni-ured-zagrebacke-nadbiskupije-reagirao-na-neistine-jutarnjeg-lista/
  18. ↑ http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/kleveta-dunji-gotovini-100-tisuca-kuna-od-eph-a-384888 (pristupljeno 26. listopada 2013.)
  19. ↑ Thompson.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2013. (Wayback Machine) Novinari Jutarnjeg lista: Thompsone, ispričavamo se i žao nam je
  20. ↑ Dnevno.hr  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. lipnja 2013. (Wayback Machine) Thompson porazio Jutarnji: Novinari se ispričali Perkoviću zbog lažnog pisanja 500 tisuća eura!

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jutarnji_list&oldid=6974411"