Wulingyuan – Wikipedija

Slikovito i povijesno područje Wulingyuan
Svjetska baština – UNESCO

Država	NR Kina
Godina uvrštenja	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:640
Koordinate	29°19′59.988″N 110°30′0″E / 29.33333000°N 110.50000°E / 29.33333000; 110.50000
Wulingyuan class=notpageimage\| Lokacija Wulingyuana u Kini

Wulingyuan (kineski: 武陵源, pinyin: Wǔlíng Yuán) u županiji Wulingyuan grada Dayonga (kineska središnja pokrajina Hunan), je krajolik koji se proteže cijelim slivom rijeke Suoxi, a kojim dominira 3.000 uskih krških stupaca i vrhova od pješčenjaka, većinom viši od 200 metara a neki i do 800. Između njih se nalaze klanci i tjesnaci potoka (njih 60), bazena i slapova, te oko 40 špilja i dva prirodna mosta: Xianrenqias („Most besmrtnika”) i Tianqiashengkong („Most preko neba”, na visini od 357 m je vjerojatno najviši prirodni most na svijetu).

Od špilja, koje se protežu od obala rijeke Suoxiju do južne strane planine Tianzi (gorje Wuling), najznamenitija je „Špilja žutog zmaja” (Huanglong) koja je jedna od deset najvećih u Kini. Jedan od slivova rijeke Suoxi je pregrađen branom, čime je nastalo jezero Baojeng koje služi kao cisterna ali i zaštita od poplava lokalnom stanovništvu koje nije brojno. Naime, ovo područje je oduvijek bilo zabačeno i nedostupno. Postoji tek lokalna legenda kako je Zhangliang, lokalni vladar za dinastije Han (206. pr. Kr.-220.), živio povučeno u Wulingyuanu i sahranjen je ispod planine Qingyan (današnji Zhangjiajie).

Pored njegove zapanjujuće ljepote, ovo područje je dom za veliki broj ugroženih biljnih (3.000) i životinjskih vrsta od kojih je većina prispjela tijekom ledenog doba u razdoblju kvartara. Ispod 700 m su većinom listopadne šume, a iznad su mještovite zimzelene i listopadne, a od četinjača tu su kineske šljive i borovi. Iznad 950 m su četinjače, grmovi i trave, dok na nekim područjima ispod 1.000 m su guste borove šume. Od 600 vrsta drvenastih biljaka (tropskih, suptropskih i umjerenih) veli broj je jako cijenjen u medicini ili drvodjeljstvu.

Veliki broj životinjskih vrsta Wulingyuana je ugrožen kao što su: Kineski veliki daždevnjak, azijski divlji pas, azijski mrki medvjed, oblačasti leopard, leopard i kineski močvarni jelen. Zbog toga je 26.400 ha Wulingyuana upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji^[1] 2008. godine.

Panorama Wulingyuana
Stupac Wulingyuana
Stupci u oblacima
Huanglongdong
Makaki Wulingyuana

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Wulingyuan

↑ Slikovito i povijesno područje Wulingyuan na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 6. rujna 2011.

Panografije Wulingyuana na patrimonuium-mundi.org
Video Wulingyuana (2:58) na službenim stranicama UNESCO-a (engl.)
Kineski drevni horizont (engl.)

v • u Svjetska baština u Kini

	Kulturna dobra (38)	Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)

	Prirodna dobra (14)	Chengjiang nalazište fosila (2012.) • Danxia reljef (2010.) • Hoh Xil Qinghaija (2017.) • Kalcitne terase Huanglonga (1992.) • Hubei Shennongjia (2016.) • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou (1992.) • Južnokineski krš (20057.) • Rezervati Velikog pande u Sečuanu (2006.) • Nacionalni park Sanqing Shan (2008.) • Tanšan Xinjianga (2013.) • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu (2003.) • Pokrajinski park Wulingyuan (1992.) • Utočišta ptica selica na obali Žutog mora (2019.)

	Mješovita dobra (4)	Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)

	Nematerijalna svjetska baština (36)	Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma¹⁾ (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti