Prijeđi na sadržaj

Shennongjia

Koordinate: 31°35′N 110°30′E / 31.583°N 110.500°E / 31.583; 110.500
Izvor: Wikipedija
Shennongjia
神农架林区

Ulaz u Državni rezervat prirode Shennongjia
Država Kina
ProvincijaHubei
Površina
 • Ukupna3.253 km²
Koordinate31°35′N 110°30′E / 31.583°N 110.500°E / 31.583; 110.500
Stanovništvo (2010.)
 • Entitet76.140
(23/km²)
UNESCO-ova svjetska baštinaHubei Shennongjia
Godina uvrštenja2016.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloix, x
Ugroženostno
PoveznicaUNESCO
Stranicawww.snj.gov.cn
Zemljovid

Položaj Shennongjie u Hubeiju i Kini

Shennongjia šumski distrikt (kineski: 神农架林区, pinyin: Shénnóngjià) je šumski distrikt (na razini samostalne kineske prefekture-okruga) u sjeverozapadnoj pokrajini Hubei, Kina. Nalazi se na zapadnom dijelu Hubeija i uživa neobičan status i pod izravnom je upravom pokrajinske vlade, a ne prefekture koje ga okružuju (Badong, Xingshan i Fang); nešto poput gradova-okruga kao što su: Xiantao, Tianmen i Qianjiang. Shennongjia se nadalje dijeli na 5 gradova, 2 naselja i 1 etničko naselje Xiaguping gdje živi manjina, narod Tujia. Središte distrikta i najveći grad je Songbai, a najposjećeniji je grad Muyu, na ulazu u rezervat prirode.

Prašuma na oko 2.500 m nadmorske visine

Državni rezervat prirode Shennongjia (神农架国家自然保护区) je 2016. god. upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „jedan od samo tri centra bioraznolikosti u Kini, te kao važan lokalitet za povijest botanike i skupljanja biljaka od 19. stoljeća”.[1]


Odlike

[uredi | uredi kôd]

Gorje Shennongjia je istočni i najviši dio gorja Dabashan gdje se nalaze tri najviša vrha: Shennong Deng (3,105 m), Da Shennongjia (3,052 m) i Xiao Shennongjia (3,005 m). Potoci središnjeg i sjevernog gorja se slivaju u rijeku Han (koja se nešto južnije uliva u Jangce, dok se vode južnijih dijelova izravno ulijevaju u Jangce.

Ime mu doslovno prevodeno znači „ljestve Shennonga”. Naime, Shennong je mitski kineski vladar čije ime znači „Božanski seljak”, a koji je napravio mitske ljestve od konopa s kojima se penjao i silazio s planine. Kasnije su se prema predaji ove ljestve pretvorile u duboku šumu.

Državni rezervat prirode Shennongjia, površine od 2,618 m², je rezervat najvećih prašuma središnje Kine u kojemu obitavaju mnoge različite vrste biljaka zbog brojnih različitih prirodnih staništa na različitim nadmorskim visinama. Jedno istraživanje kineskih botaničara navodi 3.479 vrsta viših biljaka u području.[2]

Tu obitavaju i brojne rijetke životinje kao što su kineski langur (Rhinopithecus roxellana), kineski divovski salamander (Andrias davidianus), oblačasti leopard (Neofelis nebulosa), leopard (Panthera pardus) i mjesečev medvjed (Ursus thibetanus).[1]

  • Grad Muyu je najveće naselje Shennongjie
    Grad Muyu je najveće naselje Shennongjie
  • Vrh Shennong Ding
    Vrh Shennong Ding
  • Izolirana farma u blizini sela Wenshui kod grada Hongpinga
    Izolirana farma u blizini sela Wenshui kod grada Hongpinga
  • Hidroelektrana u izgradnji kod naselja Hongping
    Hidroelektrana u izgradnji kod naselja Hongping
  • Plantaže čaja na obroncima kod grada Muyu
    Plantaže čaja na obroncima kod grada Muyu

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ a b Hubei Shennongjia na UNESCO-ovim stranicama (engl.) Preuzeto 17. kolovoza 2016.
  2. ↑ Altitudinal Pattern of Plant Species Diversity in Shennongjia Mountains, Central China. Autori: ZHAO, Chang-Ming1; CHEN, Wei-Lie; TIAN, Zi-Qiang; XIE, Zong-Qiang. Izvor: Journal of Integrative Plant Biology, Volume 47, No 12, December 2005, str. 1431.-1449. Izdavač: Blackwell Publishing

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Shennongjia
v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Shennongjia&oldid=6497749"