Prijeđi na sadržaj

Wikipedija na hrvatskome jeziku

Izvor: Wikipedija
Wikipedija na hrvatskome jeziku
URL hr.wikipedia.org
Komercijalna? ne
Vrsta Internetski enciklopedijski projekt
Vlasnik Zaklada Wikimedija
Kreirao suradnici hrvatske Wikipedije
Objavljeno 16. veljače 2003.

Wikipedija na hrvatskome jeziku inačica je Wikipedije pisana na hrvatskome jeziku, započeta 16. veljače 2003. godine. Prvo se uređivanje Glavne stranice dogodilo 16. veljače 2003. godine u 21 sat, 52 minute i 44 sekunde. Prvi članak koji je započet na hrvatskomu jezičnomu izdanju je članak Hrvatski jezik, koji je snimljen dana 25. travnja 2003. godine točno u 22 sata, 47 minuta i 41 sekundu (SEV), a sadržavao je sljedeću rečenicu:

»Hrvatski jezik je službeni jezik Republike Hrvatske.«

Dana 8. listopada 2005. godine, na Dan neovisnosti u Hrvatskoj, prešla je broj od 10.000 članaka.

Danas na Wikipediji na hrvatskom jeziku djeluje 493 aktivna suradnika, a postoji 322 270 registriranih suradnika. Wikipedija na hrvatskome jeziku trenutačno ima 224 082 članka.

Povijest

Početci

Wikipediju na hrvatskom jeziku pokrenuo je Zdenko Denny Vrandečić, aktivni stručni suradnik Wikipedije iz Njemačke, te je postao prvim administratorom i stjuardom, a kasnije je radio na semantičkom wikiju, te bio pokretačem projekta Wikipodatci.

Prvi suradnik

El mariachi prvi je suradnik te Wikipedije koji ju je i uređivao. On je započeo članak Hrvatski knezovi, prvi članak koji je započeo registrirani suradnik.

Prva medijska datoteka i zaštitni znak

Prva medijska datoteka.

Prvu medijsku datoteku na Wikipediji na hrvatskomu jeziku postavio je suradnik El mariachi, 24. lipnja 2003. godine u 1 sat i 57 minuta (po srednjoeuropskomu vremenu) i bio je to grafički prikaz zastave Republike Hrvatske.

Od 19. rujna 2004. godine na Glavnoj je stranici postojao uzorak šahiranoga polja, a od 11. lipnja 2004. do 16. kolovoza 2005. godine stranica je imala posebnu grafičku oznaku za hrvatske teme. Prvi logotip Wikipedije na hrvatskom jeziku načinila je suradnica Beti, 26. veljače 2005. godine u 16:51:19. Naslovila je svoje djelo Mali hrvatski logo i posvetila ga toj inačici Wikipedije. Betin Mali hrvatski logo služio je kao grafička oznaka na Glavnoj stranici od 16. kolovoza 2005. do 10. veljače 2008. godine, kada je zamijenjen sadašnjom datotekom.

Položaj u odnosu na ostale jezične inačice

Godine 2006. Wikipedija na hrvatskom bila je na 32. mjestu u svijetu po broju članaka.[1] Godine 2015. bila je na 41. mjestu, a 2021. nalazi se na 44. mjestu.

Zajednica

Popis susreta

Deseta obljetnica EN i osma HR Wikipedije 2007.
Jimmy Wales i hrvatski wikipedisti 2008.

Do 2007. godine hrvatski suradnici Wikipedije održali su dva službena susreta.

Suradničke nagrade

Wikipedisti jedni drugima dodjeljuju Nagrade crnog rebca, kao i nagrade čije likovno rješenje i format naprave sami suradnici. Nagrade crnog rebca ukupno je dobilo njih 360. U travnju 2012. godine wikipedistice su dobile svoj imenski prostor i postaju suradnicama.

Galerija

Prigodne inačice logotipa

Odjek u hrvatskom društvu

Wikipedija na hrvatskomu jeziku imala je različitu reputaciju u različitim fazama svog razvoja. Od potpore i entuzijazma javnosti za osnivanjem, prvotnog rasta i popularizacije, Wikipedija na hrvatskom došla je do izrazito negativne recepcije u krugovima i stručne i šire javnosti, a vrhunac je bio 2013.[2][3] vjerojatno s izjavom ministra Jovanovića.[4] Najčešći razlozi bili su kompromitiranje sadržaja[5] i način upravljanja projektom sve do konca 2020. godine kada se u pitanja upravljanja, te naknadno i sadržaja uključila Zaklada Wikimedija.[6]

Kontroverze 2012. i 2013.

Dana 20. veljače 2012., Marko Gregović na portalu H-alter objavljuje tekst Nezavisna Wikipedija hrvatska u kojem kritizira hrvatsku inačicu Wikipedije zbog pseudoznanosti, izmišljotina i rasističkog revizionizma. Naveo je nekoliko primjera netočnosti i pristranosti: Poglavnik NDH Ante Pavelić „i njegova vlada odaju veliku pozornost… kulturi,” a on je sam između ostalog napisao jedan „prosječan roman”, koji ipak ima „veze s Ivom Andrićem”.[7] Ustaški pokret kome je on bio na čelu jest vršio neke progone (između ostalog zbog „željene osvete za nasilja monarhističkog režima”), ali danas je „demoniziran i prikazivan u crno-bijeloj tehnici povijesnih prosudbi”, a sve zbog „starih imperijalnih demokracija poput britanske i francuske, koje još podupiru klišeizirana i jednostrana tumačenja”.[7] Možemo postaviti pitanje "je li ipak Ustaški pokret svjesno desno-radikalan, rasistički, možda i totalitaran? Odgovor na to je niječan.[7] Jasenovac, sabirni logor i logor smrti, „morao je imati svoj nekakav život, ili privid života. Imao je orkestar i razne priredbe.[7] Navodno je svaka radionica imala svoju nogometnu momčad i dresove, što može biti dio torture, ali svjedoci kažu da nije bilo tako.” Maks Luburić, zapovjednik tog logora, bio je mladi časnik koji „nema ništa od patološkog ubojice kako neki vole isticati.”[7] Pohvalio je neke vrijedne suradnike kao dobrodošle iznimke, ali je zamjerio što oni nemaju istu moć kao administratori:

» Naime, iako je funkcija administratora zamišljena da budu neutralni miritelji dviju strana, oni u hrvatskoj inačici često nastupaju kao aktivno angažirane i ideološki zainteresirane stranke koje pod krinkom borbe protiv vandalizma održavaju status quo netočnih i navijačkih članaka.[7] «

Marko Gregović

Nakon tog novinskog natpisa, dogodile su se stanovite promjene na Wikipedije na hrvatskom jeziku nakon čega je natpis pao u zaborav. Ipak, godinu i pol kasnije, pojavio se novi natpis kada je Jutarnji list objavio drugi članak na naslovnici koji kritizira daljnje netočnosti i desničarske tendencije na Wikipediji na hrvatskom jeziku, koje, prema novinaru Goranu Peniću, „veličaju NDH”. Citirao je neke navode iz članaka: Ustaški pokret nije bio svjesno desno-radikalan, rasistički i totalitaran, za pojavu ustaške ikonografije u modernoj Hrvatskoj krivi su masoni, antifašizam je ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda, partizanskih zločina bilo je triput više nego ustaških, a u Hrvatskoj se redovito organiziraju antifašističko-četničke proslave na račun poreznih obveznika. Glavni administratori prozvani su zbog toga što nisu spriječili takve netočnosti.[8] Tom drugom valu zamjerki pridružio se i tadašnji hrvatski ministar obrazovanja Željko Jovanović koji je pozvao studente da ne čitaju Wikipediju na hrvatskom jeziku zbog tendencije „falsifikata”.[9]

Novinari i kolumnisti Jutarnjeg lista Boris Dežulović[10] i Jurica Pavičić[11] dali su komentar na cijelu situaciju u kojoj su dali za pravo kolegi Peniću. Međutim, kritike nisu dolazile samo iz Jutarnjeg lista, nego i iz drugih izvora, kao što su e-novine,[12] Novosti[13] pa i pojedinih međunarodnih portala, poput Slon.ru.[14]

Jedan članak, „Specijalni rat protiv Hrvatske 1991. – 2012.” – koji je pregledao stanoviti administrator Wikipedije na hrvatskom jeziku – sadržavao je toliku drastičnu dozu neozbiljnosti, grešaka, falsifikata, teorija zavjere i nenamjerne komičnosti da je čak završio na naslovnicama raznih vijesti i portala nakon parodijskog uređivanja anonimnog suradnika.[15][16][17][18]

Zbog pokušaja sprječavanja glasovanja te drugih prigovora zbog pristranosti i nepravilnosti, na meta-wikiju pokrenut je zahtjev za mišljenje stjuarda o ponašanju administratora.

Dana 26. listopada 2013. započeto je i glasovanje za skidanjem ovlasti trojici administratora Wikipedije na hrvatskom jeziku, na čiji je rad bilo najviše prigovora na meta-wikiju, ali su tijesnom većinom od oko 53 – 55 % glasova dobili povjerenje lokalne zajednice.[19] Naknadno je, 2020. godine, utvrđeno kako su neki glasovi podrške na tom glasovanju lažirani upotrebom više računa (njih barem 19) koji pripadaju istom suradniku.[20] Suradniku je zbog tog postupka, odlukom globalne zajednice,[21] izglasana globalna blokada, a svi njegovi suradnički računi zaključani su 28. studenoga 2020.[22] Mediji su naknadno popratili ovu vijest i novu dinamiku.[23][24]

Medijski odjek i istraživanja

Terenska izvješća potvrđuju da se sadržaj članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku preuzima od lokalnih tiskanih izdanja niske naklade sve do medija s državnom koncesijom. Dana 15. siječnja 2018., objavljen je TV prilog koji referira na mjerenja 2013. godine kojim je utvrđeno da je 92 % sadržaja Wikipedije na hrvatskom jeziku točno jer referira na pouzdane izvore.[25]

Bibliografija

Vidi još

Izvori

  1. List of Wikipedias. Wikimedia. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2006. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  2. Kako je hrvatsku Wikipediju uzurpirala ustašoidna desnica - tportal. web.archive.org. 16. siječnja 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2018. Pristupljeno 17. siječnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. RADIKALNI DESNIČARI PREUZELI UREĐIVANJE HR.WIKIPEDIJE ‘NDH nije svjesno bila totalitarna, a antifašizam se bori protiv svih sloboda’ - Jutarnji.hr. web.archive.org. 11. rujna 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. rujna 2013. Pristupljeno 17. siječnja 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. Jovanović: Djeco, ne baratajte hrvatskom Wikipedijom jer su sadržaji falsificirani - Hrvatska / Novi list. web.archive.org. 14. rujna 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. rujna 2013. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  5. Što nas Wikipedia uči o medijskoj pismenosti: Kako su pali Daily Mail, Breitbart i InfoWars. Faktograf.hr. 18. listopada 2018. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2019. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  6. Wikipedia počinje s provjerom dezinformacija na svojoj hrvatskoj verziji. www.bug.hr. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  7. a b c d e f Marko Gregović. 20. veljače 2012. Nezavisna Wikipedija hrvatska. h-alter.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  8. Goran Penić. 10. rujna 2013. 'NDH nije bila totalitarna, a žrtve u Jasenovcu pobili su partizani' - Desničari preuzeli uređivanje hrvatske Wikipedije. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. ožujka 2016. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  9. Goran Penić. 13. rujna 2013. JOVANOVIĆ POZVAO UČENIKE I STUDENTE NA BOJKOT HR.WIKI 'Sadržaj je falsificiran'. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  10. Boris Dežulović. 17. rujna 2013. 'Neprosvijećena društva i njihove Wikipedije uređuju neobrazovane budale'. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. travnja 2016. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  11. Jurica Pavičić. 14. rujna 2013. 'Tko se osim nas mlati na tenisu i i Wikipediji'. Jutarnji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. rujna 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  12. Damjan Pavlica. 18. rujna 2013. Poricatelji genocida na hrvatskoj Wikipediji. e-novine. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.
  13. Heni Erceg. 22. rujna 2013. Heni Erceg: Enciklopedija kretenizma
  14. Maxim Samorukov. 26. rujna 2013. Как с помощью «Википедии» отменить геноцид, концлагеря и нацистов. slon.ru
  15. Nenad Jarić Dauenhauer. 13. prosinca 2013. Urnebes na HR Wiki: Šokantan tekst o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'. tportal.hr
  16. Bojan Arežina. 13. prosinca 2013. Na Wikipediji članak o 'specijalnom ratu protiv Hrvatske'. Večernji list
  17. Glazbenici uključeni u 'Specijalni rat protiv Hrvatske 1995.–2012.'. Muzika.hr. 13. prosinca 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. listopada 2015. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  18. Na Wikipediji članak o ‘specijalnom ratu protiv Hrvatske’. poskok.info. 14. prosinca 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2014. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  19. Unatoč optužbi za desničarenje, admini Wikipedije dobili povjerenje. tportal. 3. listopada 2013.
  20. Steward requests/Checkuser/2020-11 - Meta. meta.wikimedia.org. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  21. Requests for comment/Global ban for Kubura - Meta. meta.wikimedia.org (engleski). Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  22. Global account information for Kubura - Meta. meta.wikimedia.org. Pristupljeno 17. siječnja 2021.
  23. Jutarnji list - Kuburin pad: Dobio je globalnu blokadu, a njegovi se sljedbenici, sada bez vođe, povlače. www.jutarnji.hr. 31. siječnja 2021. Pristupljeno 1. veljače 2021.
  24. Slobodna Dalmacija - Rat za hrvatsku Wikipediju ili kako je pao moćni Kubura. Internetska enciklopedija ‘mazi‘ ustaše, a Tita proglašava zločincem. Sada je tome došao kraj. slobodnadalmacija.hr. 31. siječnja 2021. Pristupljeno 1. veljače 2021.
  25. Prilog na emisiji RTL Direkt, voditelj Zoran Šprajc: 17. rođendan enciklopedije koju mogu pisati svi: dokazano - 92% hrvatske Wikipedije je točnoArhivirana inačica izvorne stranice od 26. siječnja 2018. (Wayback Machine), RTL, 15. siječnja 2018. Pristupljeno 16. siječnja 2018.

Vanjske poveznice

Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Hrvatska Wikipedija
Meta-Wiki
Mrežna mjesta