Wikipedija:Kafić/Arhiv 2014 7

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

Arhive: 2014 4 • 2014 5 • 2014 6 • 2014 7 • 2014 8 • 2014 9 • 2014 10

---

---

Hajdučka Republika Mijata Tomića

Što učiniti s člankom Hajdučka Republika Mijata Tomića, Razgovor:Hajdučka Republika Mijata Tomića? Brisati ili ostaviti?--Fraxinus (razgovor) 23:05, 1. srpnja 2014. (CEST)

Članak definitivno ne spada u Wikipediju pa je obrisan. Da sam ga ranije vidio, bio bi obrisan i prije. --Flopy ^razgovor 23:08, 1. srpnja 2014. (CEST)

Mikronacije su fenomen u svijetu pogledaj Sealand, ako se napiše bolji članak zašto ne bi pripadalo wikipediji ? Vodomar (razgovor) 00:58, 4. srpnja 2014. (CEST)

Članak je bio na brzinu spašen s en.wiki, pa je prebačen ovdje, ali imao je neke mane, pa sam ga prebacio na stranicu za razgovor. Na ovo sam zaboravio pa je stajalo duže vremena i nisam doradio.

Ova mikrorepublika nije djelo nekog usamljenog besposlenjaka, nego prosvjedni projekt koji je čak uzbunio SFOR. O ovom je projektu nekoliko puta pisalo u utjecajnim hrvatskim dnevnicima, ali i medijima iz susjedstva. Kubura (razgovor) 04:36, 4. srpnja 2014. (CEST)

Ovo što je Vodomar napisao imalo bi smisla samo u jednom slučaju, i to onda kad bi se ovdje radilo o mikronaciji. Baš kao što je on to i napisao. Na žalost, ovdje se radi samo o jednom motelu i jeftinoj promidžbi istog, o promidžbi koja graniči s dobrim ukusom. A koliko je jedan motel u Hercegovini značajan da bi dobio svoj članak na našoj wikipediji i da li takav članak treba zadržati na jest jedino pitanje. Moje osobno mišljenje jest da nema osnove da bi se ovaj članak zadržao na Wiki. Pozdrav --93.143.107.55 09:25, 4. srpnja 2014. (CEST)

Mnoge mikronacije nastale su kao rezultat pobune, poremećenog uma, ili silom prilika. Evo http://balkans.aljazeera.net/tag/hajducka-republika-mijata-tomica . Ovo nije samo reklamna kampanja nekoga suluđenog vlasnika motela. https://www.youtube.com/watch?v=a2InjpBAQFU . Ako se članak može bolje napisati, može stati. Vodomar (razgovor) 04:21, 5. srpnja 2014. (CEST)

Primjerice, na njemačkoj Wikipediji [1] napisali su članke o kojekakvim projektima koji nisu prave mikronacije ili su iznimno kratko trajale ([2], [3] ili ovo [4], a ima i "mikronacija" kojima je robna marka trgovina drogom ili pranje novca, ne ćemo spominjati imena), pa nitko ne pravi problem oko postojanja tih članaka. Ova "republika" nastala je iz prosvjeda, zbog neučinkovitosti lokalne uprave koja tamošnjim stanovnicima nije riješila problem električne opskrbe. Kubura (razgovor) 07:28, 5. srpnja 2014. (CEST)

knin

zašto malo ima podataka o novijoj povijesti Knina?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Luciana talić (razgovor • doprinosi)

Odgovor je vrlo jednostavan. Nitko o tom nije pisao na wikipediji. No ideja je zasigurno hvale vrijedna i eto bilo bi super kad bi ti to napravila. Pozz--El hombre (razgovor) 18:47, 2. srpnja 2014. (CEST)

Preimenovanje suradnika

Sudeći po ovome priprema se izmjena pravila o preimenovanju suradnika. Ako dobro čitam lokalni birokrati izgubit će to pravo, nego će to isključivo činiti stjuardi na meti, a lokalni birokrati jedino će i dalje preimenovati suradnike koji nemaju središnji račun. To je zasada samo prijedlog, prođe li, to će značiti određenu centralizaciju. Zna li netko nešto više? Je li to samo prijedlog ili će to doista biti usvojeno? --Flopy ^razgovor 15:45, 4. srpnja 2014. (CEST)

To je po meni bolje rješenje nego ovo sadašnje, nema smisla da se isti posao radi više puta na više mjesta. --Argo Navis (razgovor) 17:02, 4. srpnja 2014. (CEST)

Ništa neobično. Ovo se je moglo očekivati, budući da se već prije najavilo sveopće centraliziranje suradničkih imena (koje sam davno prije predlagao, onda nisu imali softversko rješenje), no centraliziranje nije nužnost. Stjuardima su sad nabacili dodatni posao, a žalili su se na pretrpanost poslom. Dobrim softverskim rješenjem lokalni birokrat moći će preimenovati i da to preimenovanje bude automatski sprovedeno na sve projekte (pa da se isti posao ne mora raditi više puta na više mjesta, kako je kolega primijetio), osim u iznimnim slučajima. Lokalni birokrat bolje od stjuarda poznaje situaciju na matičnom projektu suradnika koji želi preimenovanje; ima razlog zašto je bolje da to obavi lokalac. Ako se pak stjuardi žele zatrpati poslom, njihov problem. Kubura (razgovor) 07:52, 5. srpnja 2014. (CEST)

Hrvatski jezik na engleskoj Wikipediji i Wiktionaryju

Dragi suradnici hrvatske Wikipedije, evo, žalosna srca vam prenosim što i kako se odnose spram hravatskoga jezika na engleskom Wiktionaryju.

Nakon što sam predložio da se uvede Old Croatian (starohrvatski) da bi se moglo bolje razumjeti kako, gdje, i kada, koja riječ dolazi i kako je nastala, ovo je nastalo:

I was wondering if we could put Old Croatian (11th-15th century) in, for i see we have Old Polish? If so, we would need to use new script; so called angular glagolitic script. I would very much like to contribute on that, for Old Croatian is very rich and diverse language, linguistically very similar to OCS. Une nymphe (talk) 02:11, 5 July 2014 (UTC)

I thought that Old Croatian is OCS (or a dialect at least). --WikiTiki89 03:18, 5 July 2014 (UTC)

No, Old Croatian started as some kind form or variation of OCS, but early separated from OCS, here is exemple of Vinodolski zakon ('Vinodol law') from 1288. Une nymphe (talk) 09:34, 5 July 2014 (UTC)

w:Old Church Slavonic refers to it as the Croatian recension of OCS, and therefore not clearly distinct from OCS as a whole. Suradnik:CodeCat/signature 12:44, 5 July 2014 (UTC)

Agreed. Old Church Slavonic is essentially yet another polycentric language. For example, most "Old East Slavic" texts are really South Slavic with East Slavic influences. There are few materials in the vernacular. The situation is roughly analogous to Swiss Standard German vs. Swiss German, or Austrian German vs. the local Bavarian dialects. --Florian Blaschke (talk) 02:51, 6 July 2014 (UTC)

Not true; Baška tablet, Povaljska listina... these are written in Croatian recension of OCS. Vinodolski zakon is written in seperate Croatian language, in it we have phonetic shifts unique to Croatian, grammar as well: ě - started to change into i and e, žd - is always j, št - is šć, verb dual is lost, syntax is different. Orthography is completely different. There is clearly separate (but similar, even so mutually comprehensible) South Slavic language. And, on my opinion, it deserves it's place in Wiktionary. Une nymphe (talk) 11:16, 6 July 2014 (UTC)

But it would have to be treated as a form of Old Serbo-Croatian, since the "Croatian" language didn't exist before it was invented in the 1990s. There is nothing "Croatian" about the language of Vinodol codex and Baška tablet. It is not ancestral to modern Croatian, and it is certainly not Croatian recension of OCS (apart from few Church Slavonicism in Baška tablet, which is a short monument anyway). --Ivan Štambuk (talk) 11:24, 6 July 2014 (UTC)

Is this for real? I am seriously wondering if administrators here on Wiktionary are demonstrating such ignorance, not to mention some pathological fanaticism, how much of anything here on Wiktionary is trustworthy. Everyone on this planet knows that Croatian and Serbian merged from completely separate backgrounds; Serbs until 19th century didn't even write on Serbian. Croats have ten centuries of extraordinary rich literature on four different scripts and always called their language harvatski, hervatski, horvatski, hrvatski, illyrski, slovenski, slovinski. Entire notion of some union between Croatian and Serbian was an invention of 19th centuary. This term "Serbo-Croatian" was coined by Jacob Grimm, who was a very good friend of Vuk Karadžić who was famous for his notion Serbs All, and Everywhere!. What is this? How can anyone stand this? OK, if someone is for "Serbo-Croatian" (for his practical/ideological reasons), but all of this is pure nonsense, this is almost unseen linguo-historical revisionism par excellence. How can even be "Serbo-Croatian language" when there is not one historical document written on it. If this doesn't change in near future, I am very concern about trustworthiness of this entire project. Unbelievable. Une nymphe (talk) 11:51, 6 July 2014 (UTC)

We only follow modern linguistic consensus, which is that Serbo-Croatian is a single language. Suradnik:CodeCat/signature 12:05, 6 July 2014 (UTC)

@Une nymphe Everyone on this planet, really? Treating Serbo-Croatian language as one language is an explicit Wiktionary policy, supported by the majority of editors, it's based on various facts, such as shared 9*% of vocabulary. It's a fact. Serbs, Croats, Bosnians, Montenegrins all speak this "invented" language "naš jezik". I will omit this discussion about the origins of the language name. --Anatoli ^{(обсудить}/^вклад) 12:08, 6 July 2014 (UTC)

reply to Une nymphe; Croats can call "their" language whatever they like, it's still the same language used by Serbs. Nations were invented in the 19th century as well, so there was no such thing as Croats at the time that the monuments that you mention were written; Slavic was by far the most common autonym used. It is debatable to what extant regional literatures of the SC speech area written in various dialects and scripts before the 19th century can be treated as separate languages, though I'd prefer that it all be dumped under the Old Serbo-Croatian label, apart from Church Slavonic recensions which have their own distinct literatures, tradition, grammar, dictionaries and so on. I've added several SC words from Glagolitic attestations but in Latin script (from sources such as s:hr:Muka svete Margarite and s:hr:Svit se konča) which should probably be recategorized as "Old Serbo-Croatian" and transcribed back to Glagolitic, though that could be problematic due to lack of cursive Glagolitic fonts and the lack of support in Unicode for hundreds of Glagolitic ligatures which were commonly used.. --Ivan Štambuk (talk) 12:19, 6 July 2014 (UTC)

The problem is that current standard Croatian isn't a continuation of most of pre-19th-century Croatian, nor is current standard Serbian a continuation of pre-19th-century Serbian, etc,:all of the modern standard languages are derived from one tiny sliver of the pre-19th-century diversity. Although what you call Old Croatian may have been spoken only by Croats and not by Serbs, it bears exactly the same relationship to current standard Serbian and current standard Bosnian as it does to current standard Croatian- so from the viewpoint of continuity, it could just as easily be called Old Serbian or Old Bosnian. Chuck Entz (talk) 15:36, 6 July 2014 (UTC)

Nadam se da razumijete engleski. Žao mi je što nisam preveo ovu sramotu, pak da svi ovdje mogu vidjeti o čem se radi. Nakon ovoga zauvijek odustajem od uređivanja engleske Wikipedije ili Wiktionaryja. Sramotno! Ovo je toliko besmisleno i jadno, da nemam uopće volje komentirati. Mi svi govorimo, pišemo, dišemo... jezikom koji ne postoji, koji nije imao prošlost, koji nema sadašnjost, a ni budućnost. Srca žalosna Une nymphe (razgovor) 22:44, 6. srpnja 2014. (CEST)

Engleska wikipedija je prije ~5 godina usvojila prilično lošu politiku, gdje admini imaju pravo nakon jednog reverta na temama koje se tiču područja bivše Jugoslavije blokirati suradnike koji dođu u uređivački sukob. Dok se takav pristup mogao razumjeti prije 5 godina, danas je nerazumljiv, jer ima sljedeću lošu posljedicu:

• na isti se način tretira nekoga tko radi korektno i navodi vjerodostojne izvore i onoga tko ne rabi izvore ali brani postojeće stanje nekih loših članaka na engleskoj wikipediji

Dok je stanje takvo, engleska je wikipedija u pogledu nekih tema nažalost krajnje nepouzdana, te je tu pametnije osloniti se na hrvatsku wikipediju, bez obzira na njenu relativnu malu veličinu u usporedbi s engleskom, ali opet, naših 146 tisuća članaka su vrlo daleko od poimanja tipa maleno ili zanemarivo.

Jednog dana će se i na engleskoj wikipediji skupiti dovoljan broj suradnika koji će shvatiti da trenutačna politika njihove wikipedije radi direktno protiv osnovnog načela wikipedije same - slobodna enciklopedija, pa će se i to promijeniti. SpeedyGonsales 18:06, 7. srpnja 2014. (CEST)

Samo se bojin da se prije ne stvori ona druga grupica koja zagovara i podržava sadašnju politiku i forsiranje neistina koje vode učenju nove, drugačije i iskrivljene povijesti... BlackArrow (razgovor) 23:23, 11. srpnja 2014. (CEST)

Une nymphe, ostani tu s nama surađivati na ovom projektu. Nema nas puno aktivnih, a svaka pomoć je dobro došla.--Nanaya (razgovor) 23:35, 7. srpnja 2014. (CEST)

Ne bih se previše uzbuđivao zbog serbokroatizma na en wiki. Razumljivo mi je da onima koji to prvi puta vide ide na živce, no sam tijek događaja i ostalo stavljaju stvari na svoje mjesto: hrvatski je priznat na svim relevantnim razinama (čak i glavni "krivac" za jugoslavensku jezičnu politiku na sudu u Haagu, Wayles Browne, digao je ruke od serbokroatizma- koliko može: vidjeti njegov tekst u enciklopediji Britannica o "Serbo-Croatian language"; zakonski, stvari su su jasne (ovi su tekstovi dijelom zastarjeli, no vrijede i dalje u nekom dijelu:http://www.matica.hr/kolo/374/r/Tema%20broja%3A%20Polo%C5%BEaj%20hrvatskog%20jezika%20-%20ju%C4%8Der%2C%20danas%2C%20sutra/ ,; tek sada, nakon raspada Jugoslavija, može se napisati opsežna i kompletna povijest hrvatskoga: http://www.croatica.hr/, a glede starohrvatskoga jezika, pa rječnik je u izradbi (doduše, ide sporije od očekivanja): http://ihjj.hr/projekt/starohrvatski-rjecnik/3/ Serbokroatizam zapravo na svijetu postoji jedino među tom klikom na en wiki, i nigdje više. Pravi su problemi neki drugi- sporost i politikantstvo u konačnom sređivanju hrv. pravopisa, mlitavost i loš rad hrv. prevoditelja u EU:http://glasbrotnja.net/vijesti/hrvatska/akademija-pravnih-znanosti-hrvatske-uputila-ozbiljnu-kritiku-vlastima ... Mir Harven (razgovor) 13:00, 13. srpnja 2014. (CEST)

Lako za to što je hrvatski priznat na svim relevantnim razinama. To nije ni sporno. Sporno je to što oni propagiraju da je jezik nasta tek devedesete i to iz – "srpskohrvatskog". Kad se k tome doda da to radi najveća virtualna enciklopedija na najraširenijem svjetskom jeziku, razmjeri su vrlo veliki. Koliko samo ima čitatelja koji to zateknu kao prvu informaciju o hrvatskom jeziku. Ne znaju svi povijest i na prvu reagiraju: "Aha da, to mora biti istina..." i onda dolazimo do one skupine koju san iznad spominja... BlackArrow (razgovor) 13:54, 14. srpnja 2014. (CEST)

A što se tu može promijeniti ? Podsjetio bih na inteview akademika Luke Paljetka povodom srpskoga filološkoga gusarstva u "10 vekova srpske književnosti": http://www.matica.hr/vijenac/467/Hrvati%20bje%C5%BEe%20od%20vlastitih%20tradicija/

Dobro nam je poznata povijest prisvajanja i otimanja hrvatske (i ne samo hrvatske) kulturne baštine u Srbiji. U taj nesretni niz uvrstio se i nedavni izdavački pothvat edicije Deset vekova srpske književnosti s knjigom Poezija Dubrovnika i Boke kotorske i s najavljenim knjigama Držića, Gundulića, Vojnovića. Doista me zanima kako vi komentirate tu situaciju?

Moj stav prema tome jest – ne obazirati se.

Zašto? Mislite da je to dobro?

Nije dobro, ali to je jedini način. Ne možete nikoga tko vam tvrdi da je sunce zeleno uvjeriti da je ono žuto. Nikoga tko vam tvrdi da je mlijeko crno ne možete uvjeriti da je mlijeko bijelo. To je unaprijed izgubljena bitka. Uzaludna.

Teza glavnog urednika edicije Deset vekova srpske književnosti akademika Mire Vuksanovića o dvojnoj pripadnosti klasika jedne nacionalne književnosti, Marina Držića i Ivana Gundulića, jedinstvena je i još nepoznata u svjetskoj književnoj historiografiji. Za dubrovačke se klasike u Srbiji nije uopće znalo do druge polovice 19. stoljeća, pokoje im je djelo tiskano u Beogradu i Novom Sadu tek u prvoj polovici prošlog stoljeća, kako je upozorio u Forumu akademik Mirko Tomasović.

Pa naravno da se nije znalo. Ali ući u bilo kakvu vrstu dokazivanja, što se znalo ili nije, bespredmetno je jer je riječ o razlozima koji su daleko izvan književnosti. Upravo na tom polju trebalo bi tražiti argumente razuvjeravanja, no oni također ne bi uspjeli. Ne treba trošiti ni nacionalne ni individualne snage na raspravu te vrste. Ako taj netko tko poseže na taj način misli da bez toga njegova književnost ne može, neka uzima što hoće, jer ta ga krađa neće oplemeniti niti će ga učiniti poštenijim.

Mislite da to prisvajanje ne može ipak imati neke implikacije za inozemstvo, primjerice za strana izdanja, antologije, prijevode...

Ne može. Nitko pametan u svijetu ne može takvu antologiju uzeti kao vjerodostojnu. Danas je svijet tako dobro informativno umrežen, danas se svi podaci mogu provjeriti na bezbroj načina i ako neko tako postupi, svima je to znak primitivne ignorancije...Mir Harven (razgovor) 00:36, 30. srpnja 2014. (CEST)

Matica hrvatska i muzikolozi

Poštovane kolegice i kolege Wikipedisti, veliko mi je zadovoljstvo obavijestiti vas da je danas napokon ostvarena i suradnja s Maticom hrvatskom, u čijoj smo Velikoj dvorani Speedy i moja malenkost održali informativno predavanje Uvod u Wikipediju. Gospodin Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, pozvao nas je da tu suradnju ujesen nastavimo novim, još konkretnijim predavanjima i radionicama za sve zainteresirane. Među nazočnima su ovaj puta bili i studenti muzikologije s Muzičke akademije u Zagrebu, koji će uskoro postati naši – nadamo se – vrijedni suradnici i kolege. Osobno ću im pružiti svaku potrebnu pomoć i podršku, te ih – po uzoru na naše drage Pumovce – okupiti oko Wikiprojekta glazba, koji ćemo na taj način ponovno oživjeti. Tim povodom pozivam i sve vas za glazbene teme zainteresirane i iskusne Wikipediste da nam se pridružite. Srdačan pozdrav svima, --Maestro Ivanković 23:59, 10. srpnja 2014. (CEST)

Hvala kolegici Roberti na ostvarivanju kontakta s Maticom hrvatskom, jer iako su predavanje održala dva suradnika do predavanja u njegovoj konačnoj formi ne bi došlo bez vrijedne suradnice. SpeedyGonsales 02:41, 21. srpnja 2014. (CEST)

Čestitam! Za svu se pomoć novi suradnici mogu i meni obratiti, rado ću im pomoći. --Roberta F. 00:02, 11. srpnja 2014. (CEST)

Odlična vijest, @Maestro Ivankoviću! Šteta što vijest o predavanju nije objavljena ovdje u kafiću da se svima dade na znanje. Budućim suurednicima želim da se što prije prijave i da svakako, ako već nisu, pogledaju kakve sve odrednice donosi Muzička enciklopedija LZMK-a. Možda steknu dojam o tome koliko nam članaka nedostaje iz područja muzikologije. Ako im treba kakva pomoć pri uređenjima članaka (wikisintaksa, slike, predlošci itsl.), drage ću im volje pomoći. Da je glazba zvonka radost ionako već mnogi znaju. Conquistador (razgovor) 00:41, 11. srpnja 2014. (CEST)

Drago mi je da je još netko krenuo stopama Pumovaca, a naravno da mogu računati i na moju pomoć.--_MaGa^{poruči mi} 08:04, 11. srpnja 2014. (CEST)

Odlično, veselim se njihovom budućem doprinosu! --Fraxinus (razgovor) 21:31, 11. srpnja 2014. (CEST)

Super vijest. Nadam se da ce vise pisati o klasici nego o cajkama.:) Salu na stranu, imamo previse glazbenih clanaka koji su sastavljeni od 3-4 recenice tako da je svaka pomoc dobrodosla.--El hombre (razgovor) 22:16, 11. srpnja 2014. (CEST)

Novosti

Molio bi zainteresirane suradnike da se očituju oko promjene prakse glede postavljanja vijesti na Glavnoj stranici. Zašto mislim da bi to trebalo promijeniti odnosno zašto mislite da ne bi, molio bih da napišete tamo.--Saxum 18:50, 14. srpnja 2014. (CEST)

Pouka

Svi koje zanima kakva se rasprava povela oko Saxumova prijedloga, mogu ovdje [5] detaljno o tome čitati. O spomenutom je prijedlogu do sada raspravljalo 17 suradnika, ali su se samo trojica (!?) ozbiljno pozabavila i konkretnom realizacijom predloženoga. Budući da je Saxum predložio nešto u čemu poslije uopće nije aktivno sudjelovao, mislim da za taj, ali i sve buduće slične prijedloge vrijedi dobro (nam) znana poslovica – »Ispeci, pa reci!« Svaki je prijedlog poboljšanja forme i/ili sadržaja ovoga projekta uvijek dobrodošao, ali ne preko leđa drugih suradnika: stoga se nadam da će svi novi predlagatelji – a jednako tako i pasivni komentatori – ubuduće biti spremni(ji) djelima stati iza vlastitih riječi i prijedloga. Onima koji bi ove moje riječi možda mogli pogrešno ili zlonamjerno tumačiti, mogu samo reći da ovaj komentar pišem potaknut "rezultatima" spomenute rasprave, ali još više mnogim zanimljivim pitanjima naših novih i budućih suradnika... (više o tome ako uskoro bude potrebno ikakvo dodatno opravdavanje ove po[r]uke). Maestro Ivanković 12:57, 19. srpnja 2014. (CEST)

Moram priznati da me ova pouka malo zbunila. Predložio a kasnije nije sudjelovao? Bez prijedloga poboljšanja? Pozorno pročitaj svaku poruku koju sam napisao na stranici za razgovor i primijetiti ćeš da sam u svakoj spomenuo ono što sam smatrao najboljim rješenjem problema (ja ga takvim smatram) Wiki Novosti: to je da se među smjernice doda jedna rečenica iz koje je očito da suradnici imaju slobodu stavljati vijesti iz svijeta. Čak sam se osvrnuo i na prijedlog koji je izgleda trenutačno "prihvaćen" da strane vijesti stoje odvojene od domaćih, no izgleda da ti je i to promaklo. Osobno ne znam što si očekivao od mog angažmana? Čitanja u Saboru i da svaki dan trebam biti na sjednici nekog odbora? U drugoj sam poruci naglasio da sam protiv stvaranja sve sile pravila, glasovanja i sličnoga jer Wikipedija nije birokracija, podebljanim sam slovima (u dva navrata!) napisao kako zamišljam Novosti te da se zalažem za najjednostavnije rješenje koje zahtjeva najmanje izmjena u odnosu na sadašnje stanje. Ne znam što sam još mogao napraviti. Obojati svoje poruke u crveno?

Ubuduće bi te molio da ako imaš primjedbu na moj rad, a posebice ako me misliš javno imenovati, to obznaniš na mojoj stranici za razgovor prije nego kreneš u sastavljanje propovijedi i prozivki.--Saxum 00:33, 23. srpnja 2014. (CEST)

Dragi Saxume, mogao si do danas – ali nisi – poslije poduže rasprave na spomenutoj stranici za razgovor dodati barem jednu novu vijest u za to predviđenu rubriku (u skladu sa svojim prijedlogom i novootvorenom podstranicom). Budući da to čak ni ti kao predlagatelj nisi učinio, ja se više – koliko god tvoj prijedlog smatrao dobrim – neću truditi oko tvojih ideja. Time je (barem za mene) ova rasprava definitivno završena, jer imam važnijeg posla, primjerice pisanje članaka... Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 01:07, 23. srpnja 2014. (CEST)

Saxume, htio si vijesti iz svijeta toliko da si išao vrijeđati kolege spominjanjem nekakvog "kompleksa manje vijednosti". Dobio si vijesti iz svijeta. Uređivao si ih - nikoliko. Sad zahtijevaš da ti se piše na stranici za razgovor ako netko ima primjedbi na tvoj rad. Wiki ne funkcionira tako. Da nisi admin zbog vrijeđanja bi bio blokiran na mjesec dana. Trebam li to napisati samo na tvojoj stranici za razgovor? Zašto? Zašto bi ja imao obzira prema nekome tko bez obzira vrijeđa suradnike ovoga projekta? To je zaista pouka, univerzalna a ne provincijska niti provincijalna (za one koji znaju razliku između ta dva pojma). SpeedyGonsales 01:12, 23. srpnja 2014. (CEST)

Pošto vidim da se moje riječi ignoriraju, opet ću napisati da je ovo rješenje za koje se nisam ni zalagao, niti koje podržavam što sam jasno napisao na stranici za razgovor. Šokac je pokušao napraviti ono što sam ja predložio, da sve vijesti stoje zajedno, no Roberta ga je revertala a meni se ne ulazi u revert ratove. Prijedlog je bio u najboljoj namjeri da Wikipedija postane bolja, da suradnici koji su to radili i koji će raditi, imaju odriješene ruke za stavljanje svih vijesti. Nisam znao da se davanjem prijedloga automatski obvezujem da ću wiki-karijeru posvetiti Novostima? Speedy, zveckanje kartonima nikada nije riješilo neki problem. Naprotiv. Pa ti nastavi dalje kako hoćeš.--Saxum 01:30, 23. srpnja 2014. (CEST)

Saxume, ne sjećam se da je vrijeđanje ikad riješilo neki problem. Naprotiv. Elegantno je sad biti cool nakon što si prvo druge suradnike uvrijedio nekoliko puta. Istina je da od početka imaš isti stav, ali nije li čudno zadržati isti stav ako je jasno dano do znanja da taj stav ne valja i zašto ne valja? SpeedyGonsales 02:48, 23. srpnja 2014. (CEST)

@Maestro, vjerojatno ti je promaklo, ali Saxum je jednostavno odbio uređivati rubriku "novosti" vijestima iz svijeta pošto je došlo do uklanjanja istih od strane drugog administratora i njenog poziva dođe do dogovora prije pokušaja promjene dosadašnje prakse. Saxum je vrlo mudro postupio što nije išao "na nož" i na svoju ruku počeo opet postavljati vijesti iz svijeta u istu rubriku. Nadam se da ne predbacuješ suradniku lijenost u uređivanju, zato jer se povukao kako bi izbjegao sukob. To što je Saxum odbio uređivati novootvorenu rubriku "vijesti iz svijeta" postavljenu u drugom sloju, mogu ga potpuno razumijeti. Kad ti administrator postavi tvoj prijedlog u "ponižavajuću poziciju" u drugom sloju (admini na hr.wiki su opet pametniji od onih na svim ostalim wiki), bez ikakvog dogovora i konsezusa, stavljajući tako u drugi plan mišljenje velikog broja suradnika koji su željeli vijesti iz svijeta u ravnopravnom položaju na naslovnici, mislim da bi svakom razmnom čovjeku prisjelo imati više posla s time. Kad bi neki admini stvarno slijedili duh wikipedije, takve se svari ne bi dešavale. Nije se ni pokušalo naći konsenzus, a ako do njega ne može doći trebalo se bar pokrenuti glasovanje. Bez samovolje. Ili se možda varam?--Dean72 (razgovor) 01:42, 23. srpnja 2014. (CEST)

Konsenzus je točka slaganja mišljenja koja su se na početku razlikovala više ili manje. Saxum od svog prvobitnog prijedloga nije odstupio milimetar, vrijeđao je druge suradnike i ignorirao tuđa mišljenja (nije napisao što s njima ne valja, nego je samo ponavljao svoje). Zato njegovo mišljenje nije uzeto u obzir. Uzeta su u obzir argumentirana mišljenja drugih suradnika. Ne kažem da je ovo savršeno rješenje, ali je bolje od Saxumovog prijedloga što je valjano argumentirano na odgovarajućem mjestu. SpeedyGonsales 02:55, 23. srpnja 2014. (CEST)

Oprosti Saxume što sam dijelom "rekao isto što i ti", ali mali smo istovremeno uređivanje, a nije mi se dalo preformulirati tekst ;)--Dean72 (razgovor) 01:44, 23. srpnja 2014. (CEST)

Kategorija:Međunarodna športska natjecanja po državama

Krenuo sam kategorizirati međunarodna športska natjecanja po državama u kojima se održavaju. Riješio sam članke u Kategorija:Međunarodna športska natjecanja, sad ostaje još podkategorije. Podjelu posla sam opisao ovdje: Razgovor o kategoriji:Međunarodna športska natjecanja. Tko se želi pridružiti, samo izvolite :).

Inače, isti poziv vrijedi i za kategoriziranje vojne opreme, status možete vidjeti ovdje: Razgovor o kategoriji:Vojna oprema/Podkategorije. --Argo Navis (razgovor) 20:44, 17. srpnja 2014. (CEST)

Pomoć oko predloška

može li itko promjeniti boju u predlošku Sveučilište u Zagrebu. Maloprije sam ga napravio, a ne znam kako pomijeniti boju od v-r-u i otvori u bijelu da se vide na podlozi. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Weraasd (razgovor • doprinosi) 20:47, 18. srpnja 2014.‎

Weraasde, ovo je za tehnička pitanja. Ubuduće kad budeš postavio ovakvo pitanje, ostavi nam ovdje i poveznicu na predložak tako da ga suradnici mogu odmah naći. Kubura (razgovor) 07:29, 19. srpnja 2014. (CEST)

Nikolina Ristović

Zašto administrator MaGa ne dopušta unos ispravne godine rođenja Nikoline Ristović (r. Pišek)? Iz matice rođenih (ovdje) jasno se vidi godina rođenja, a dotični administrator vraća lažnu godinu rođenja i još dodaje link koji uopće nije u funkciji. (administratorova izmjena)? Na ovoj se Wikipediji svašta dopušta. --93.139.143.81 18:57, 21. srpnja 2014. (CEST)

Suradniku je odgovoreno na SZR. [6]--_MaGa^{poruči mi} 19:17, 21. srpnja 2014. (CEST)

Ne, nije odgovoreno. Adminsitrator i dalje stavlja referencu koja ne vodi nigdje. Dakle, ne postoji. Krivi link, a matica rođenih nije referenca dovoljna? Haha Očito dotični admin ima neke veze s dotičnom osobom. Ah, kakav projekt, takav admin. :D --93.142.236.43 23:34, 29. srpnja 2014. (CEST)

Da, odgovoreno je, a ako nije bilo jasno da ponovim: izvor mora biti dostupan svima. Kako poveznica na ono što je stajalo u članku ne vodi nigdje, ne preostaje ništa drugo nego ukloniti je. Što se mene tiče, može biti rođena i 1. siječnja i 49. trijebnja, ukoliko za to postoji valjan izvor. Stara poveznica na izvor je nekada bila aktivna, što se lako može provjeriti u internetskoj arhivi. Usput, da te riješim dilema: nemam nikakve veze s dotičnom osobom, i što se mene tiče, rasprava je završena.--_MaGa^{poruči mi} 15:06, 30. srpnja 2014. (CEST)

And now, for something completely different...

Puno negativne energije i loše atmosfere vidim u posljednje vrijeme na hrvatskoj wikipediji, pa predlažem jedno novo glasovanje: neka svatko napiše zašto voli hrvatsku wikipediju!

Ja ću početi. Kao prvo, zato što je hrvatska, naravno. Kao drugo, zato jer su njeni suradnici toliko ljubazni i dobronamjerni, da ne samo da te upute protiv koga moraš glasati kad nemaš pojma, već ti nesebično sugeriraju i koji razlog zašto da napišeš, kako se čak ni oko toga ne bi morao brinuti. (primjer)

Ako to nije srdačnost, onda ne znam šta je! Hrvatska wikipedija u <3! Pusa, bok --Pig Destroyer 20:21, 23. srpnja 2014. (CEST)

Mogu li ja prvi imenjace?:) U bilo kakvoj grupaciji bilo da se radi o coporu, jatu, stadu, poduzecu, wikipediji ne mogu svi biti vodje. U grupi od 100 osoba iskristalizira se vodja ali pak ako taj vodja nestane onda ce se pojaviti neki novi jer to je nekakva prirpda selektivnost. Ocigledno je da na hr.wikipediji postoje (bar) dvije struje i to nije tako ni lose jer razlicita razmisljanja i kritiziranje jednih drugih mogu biti i konstruktivna u konacnici. Ovakva glasovanja mogu jasno ukazati na neke nedostatke koji neki suradnik ima tj. nema i cijelo vrijeme pomagati sto kritikama sto dobronamjernim savjetima da dodje do poboljsanja rada suradnika a istovremeno i cijele wikipedije na hr.jeziku sto je po meni i cilj svih dobronamjernih suradnika koje trose svoje vrijeme ovdje, zuljajuci svoje guzice. No, jedna stvar mi se ne dopada neovisno o kojoj strani se radi. Danas je puno zivlje na wiki nego obicno. Cinjenica je da postoji energija (sada je li ona pozitivna ili negativna, ne znam, jer u med. pozitivno moze biti i negativno:)) ali da se ona bas dosta ne koristi ni za pisanje ni ispravljanje clanaka, vec samo kada dodju ovakve situacije za izazivanje nesuglasica. Tol'ko.--El hombre (razgovor) 20:35, 23. srpnja 2014. (CEST)

Treba raditi, ali nepravilnosti treba ispitati, bez nepotrebnog dizanja tenzija i uz što manje suvišne priče. Može li netko objasniti gdje je ta verzija stranice Suradnica:Roberta F.? Je li to ona skrivena? --Marsovka (razgovor) 20:50, 23. srpnja 2014. (CEST)

Zaista ne vidim kako jedan neiskusni suradnik može utjecati na glas jedne administratorice. Pomalo smiješno ali ok, nek se narod zabavlja.--Braco Dubrovnik 20:51, 23. srpnja 2014. (CEST)

Marsovka nepravilnost je uklonjena. Naime očito je neiskusni suradnik suradničku stranicu Roberte zamijenio s njenom stranicom za razgovor.--Braco Dubrovnik 20:55, 23. srpnja 2014. (CEST)

Tko zna s kojim je motivima to napravio, možda ju je namjerno htio kompromitirati. Ili se malo zaigrao. Ponekad i djeca zalutaju na wikipediju, njima je sve igra. --Marsovka (razgovor) 21:01, 23. srpnja 2014. (CEST)

Ne znam koji su njegovi motivi ali sama ova rasprava je besmislena. Naime Roberta je dugogodišnja suradnica i administratorica pa sam uvjeren da se na njen glas ne može utjecati. Možda se pokretač ove rasprave zbunio, možda se htio našaliti, ali u svakom slučaju ovo je nepotrebno dizanje tenzija za vrijeme glasovanja o izboru novih administratora.--Braco Dubrovnik 21:04, 23. srpnja 2014. (CEST)

Suradnik je nehotice pogriješio, ona je odgovorila pa izbrisala kad je vidla gdje je postavljeno pitanje i to je sve. žalosno je da se takvo nešto zlorabi. Mislimda je to riješeno --Zeljko (razgovor) 21:09, 23. srpnja 2014. (CEST)

Volim wikipediju, jer pruža puno mogućnosti korisno utrošenoga slobodnoga vremena. Kada nešto napišem, osjećam unutarnju radost. Volim stranice, na kojima se može ostaviti osobni doprinos, a ne samo čitati.--Fraxinus (razgovor) 23:25, 23. srpnja 2014. (CEST)

Pravo je zadovoljstvo, čak i čast, biti dio ovoga projekta, te raditi skupa sa izuzetnim osobama, kakva je Roberta F. --Markus cg1 (razgovor) 23:45, 23. srpnja 2014. (CEST)

Pig Destroyeru, i mi tebe volimo, šta god da si htio reći u početku ovog odlomka. Love conquers all.--_MaGa^{poruči mi} 08:03, 24. srpnja 2014. (CEST)

ma znam <3

p.s. mali hint za ekipu. cheers! --Pig Destroyer 18:38, 24. srpnja 2014. (CEST)

El Diablo me nosa ako ja tebe išta razumin šta ti oćeš reć, ali i dalje jedno znan: svi te mi puno volimo, i s tin hinton i cheerson (ko god da oni bili i oklen god da bili, i nji isto volimo), i s tin manje od tri, a more i više od pet.--_MaGa^{poruči mi} 19:53, 24. srpnja 2014. (CEST)

P.S. Da nisu taj hint i cheers isto došli (s) biciklon?--_MaGa^{poruči mi} 19:57, 24. srpnja 2014. (CEST)

Evo da ja pokušam objasniti, bez šala i pošalica što se odigralo između suradnika Peregrin Falcon i suradnice Roberte F.

@Peregrin Falcon je 23. srpnja između 12:30 i 14 h glasovao protiv sva 3 kandidata za admina [7][8][9]. Kod Deana i Conquistadora je kao razlog naveo da "nisu niti ophoditelji".

Zatim je malo lijepio uokolo nagrade, [10] [11][12][13][14][15] za koje je primjetno da su posve iste: {{AS-pomoćnik|za pomoć u mojim prvim koracima|Peregrin Falcon}}} uključujući i } viška na kraju :). Očito je koristio copy i paste. Zadnja nagrada prije spornog doprinosa je bila 23. srpnja 2014 u 14:53h. Zatim radi malu pauzu od 10 minuta i u tom trenutku je očito negdje kopirao upute za glasovanje jer se na wikipediju vratio nakon 10 minuta i s namjerom da suradnici @Roberta F. dodijeli istu nagradu kao i prethodnim suradnicima, stišće Ctrl+V (zalijepi). Ali, umjesto nagrade, na njenoj stranici greškom ostavlja kopiju maila. Radi se o vrlo detaljnim uputama gdje i kako glasovati i s kojim objašnjenjem. U upute nije uključena samo poveznica na glasovanje, već i doslovno napisan glas PROTIV, objašnjenje "nisu niti ophoditelji" (isto ono koje je on dao) i potpis. Dakle, spremno za kopirati na stranicu za glasovanje. S obzirom da se ovo događa sat vremena nakon što je Peregrin Falcon glasovao, postavlja se pitanje zašto bi uopće Peregrin kopirao uokolo tekst koji mu više ne treba. Jedno od objašnjenja, koje ne treba olako treba odbaciti, je da je @Peregrin Falcon sekundarni račun i da je kopirani tekst zapravo mali koji on ili ona (tko god stoji iza ovog računa) ne prima nego *šalje* uokolo, na više adresa, kopira ga i lijepi, zbog čega mu greškom ostaje u memoriji. Bitno je napomenuti da je Peregrin, dok je lijepio nagrade, mail greškom mogao zalijepiti bilo gdje, i na @Argo Navis ili na @Kubura. Mjesto greške je u ovoj priči posve nebitno.

Zatim @Peregrin Falcon nestaje i pojavljuje se nakon sat i pol vremena, u 17.30h i ostavlja Roberti F. poruku u kojoj objašnjava da je dobio email od određenog, ne kaže kojeg, suradnika koji mu je poslao upute gdje i kako glasovati te kako je isti mail greškom kopirao na njenu suradničku stranicu, umjesto nagrade. On moli Robertu da to "ukloni", iako u greškom kopiranom tekstu nema ni mrvice privatnih podataka, a Peregrin je ionako već sam vratio staru verziju stranice. Roberta je na wikipediju došla u 17h, pola sata prije Peregrinove molbe i desetak minuta nakon primljene poruke ona skriva staru verziju njezine suradničke stranice, bez obzira što u toj verziji nije bilo privatnih podataka. Na kraju, iza Peregrinove nesmotrene greške ostaje samo trag u obliku poruke na robertinoj stranici, ali iz poruke se ne može vidjeti što je sve u skrivenoj verziji pisalo. Neupućen suradnik bi iz njegove molbe Roberti vjerojatno pomislio da je Peregrin dobio mail u kojem je bila samo poveznica na glasovanje, možda čak uz potpis ili neki drugi privatni podatak pošiljaoca, zbog čega bi bilo opravdano sakriti spornu stranicu.

Tko je Peregrin, tko uokolo šalje a tko prima emailove s uputama kako opravdati glas protiv, zašto je Peregrin tražio da se sporni email sakrije i zašto mu je Roberta uslišila želju, možda je najbolje pitati njih dvoje. A ne bi bilo loše ni da neki od admina otkriju spornu verziju, da suradnici vide o čemu se radi. --31.45.138.175 08:21, 26. srpnja 2014. (CEST)

Sadržaj privatnog maila nije za objavljivanje, čak i ako ne sadrži osobne podatke. Međutim, mislim da postoji potreba da administratori (koji vide skriveno uređivanje) istraže o čemu se tu radi. Dosta je neobično da:

1. Peregrin Falconu, koji je na hr wiki od 2009 (iako bez previše uređivanja), treba pomoć jer da ne zna kako se glasuje.
2. Da pri glasovanju preuzima i način i sadržaj onoga što je navodno dobio.
3. Da mu se taj sadržaj (zajedno s kompletnom uputom, koliko sam shvatio) nađe u copy-paste bufferu.

Najjednostavnije bi bilo kad bi suradnik od koga Peregrin kaže da je dobio mail to ovdje i potvrdio. Ne vidim zašto ne. GregorB (razgovor) 11:21, 26. srpnja 2014. (CEST)

Slijedi rasprava u kojoj će jednoj strani biti jasno kao dan da se radi o čaraparenju i masovnom slanju mailova, dok će drugoj strani biti jasno kao dan da problema nema, da je Roberta postupila ispravno i jedino logično i da prva strana pretpostavlja lošu namjeru. Izgubit će se vrijeme, a nitko neće promijeniti mišljenje. Ništa dobro ni korisno nikad iz ovakvih rasprava nije izašlo. Možda je, bez ironije, najbolje da svatko zadrži mišljenje za sebe, okrene glavu i vrati se pisanju. Bez zezanja. --Argo Navis (razgovor) 11:38, 26. srpnja 2014. (CEST)

Argo, ne samo da sve kužiš (to ni prosječnom čovjeku ovdje nije preteško), nego si - pretpostavljam, s vremenom - uspio najvećim dijelom suzbiti svoje prirodne instinkte u ovakvim situacijama. To kod tebe prepoznajem kao vrlo pozitivnu osobinu, i jedan je od glavnih razloga zašto sam ti dao glas. (Skoro da bih mogao dodati smajlić, ali nažalost baš i nije smiješno...) Dakle, bez ironije: primite na znanje ovo što gore piše - i nastavite dalje svojim poslom. GregorB (razgovor) 11:49, 26. srpnja 2014. (CEST)

Ovdje je napisano mnoštvo pretpostavljanja loše namjere, mnogo insinuacija i poticanje na kršenje pravila Wikipedije i zakona RH. Možda bi bilo jednostavnije kad bi svi radili pod svojim stvarnim imenima, a na glasovanja dolazili osobno s iskaznicama. --Roberta F. 11:54, 26. srpnja 2014. (CEST)

Moram se nažalost složiti s Argom, onako rezignirano, samo ćemo gubit vrijeme i uzrokovati nekim ljudima stres, a od svega u biti ništa, pa ajmo ovo ostavit po strani i ne zamarati se s time. --Dalibor Bosits ^© 11:56, 26. srpnja 2014. (CEST)

Je, bome je tako: razapnimo uzduž i poprijeko, popljujmo, pa ćemo na kraju ovo ostavit po strani i ne zamarati se s time. Već viđeno, na čast i diku sudionicima.--_MaGa^{poruči mi} 12:06, 26. srpnja 2014. (CEST)

Argo, napisao si: ne vidim načina kako bi do bilo kakvih sukoba moglo doći s moje strane.

Nitko ne psuje one koji glasuju drugačije, ali što će Wikipediji donijeti tvoja pobjeda za jedan glas? Misliš da će oni koji su dali glas protiv tebe biti sretni što je Argo Navis administrator? Misliš da će oni slušati svaku tvoju riječ, ili će slušati i poštivati one kao i do sada? Kako ćeš se postaviti u takvim situacijama, blokirat ćeš one koji misle drugačije? --Uršul (razgovor) 18:54, 29. srpnja 2014. (CEST)

Glasovanja

Čekao sam kraj glasovanja da bih, prilično zgađen svime što se događa, napisao svoje mišljenje. Iz ovoga zadnjeg glasovanja za administratore Wikipedije na hrvatskom jeziku vidljiva je sva manjkavost pravila za glasovanje. Prateći razvoj događaja ne mogu se oteti dojmu da na ovome projektu postoji nebrojeno puno čarapka čiji doprinosi su upravo na granici onih potrebnih za glasovanje (100 doprinosa u GIP-u). Takvih je bilo i ZA i PROTIV. Čemu sve to vodi? Mišljenja sam da pravila treba mijenjati, da treba uvesti drastično veće ograničenje od ovih dosadašnjih 100 doprinosa, čime bi se ubuduće izbjeglo aktiviranje brojnih sekundarnih računa koji se koriste isključivo za glasovanja, pa ako netko već koristi sekundarni račun za glasovanje dajmo mu priliku da se za to dobro oznoji. Isto tako bi trebalo zabraniti glasovanje onim suradnicima koji su se izjasnili da više ne žele doprinositi na ovome projektu (primjer suradnice Duma koja je izjavila da ovdje više ne surađuje). Ako netko ne želi doprinositi, a to objavi na stranicama za razgovor, svojoj suradničkoj stranici, ili drugdje, široko mu polje, ali u tome slučaju mu treba onemogućiti glasovanje, a isto mu omogućiti tek nakon što se ponovo izjasni da želi surađivati, ali pod jednakim uvjetima koji važe za sve nove suradnike, dakle nakon pravilima određenog broja doprinosa i određenog vremenskog razdoblja od ponovnog početka rada na Wikipediji na hrvatskom jeziku.--Braco Dubrovnik 23:24, 29. srpnja 2014. (CEST)

Slažem se sa svim napisanim, predlažem da se broj doprinosa povisi na 500. Ante Vranković (razgovor) 23:31, 29. srpnja 2014. (CEST)

Ja se slažem sa Bracom, u potpunosti. A i sa ovim što je dodao Ante Vranković. Možda bi se trebalo potruditi oko toga pa pozivam ostale administratore da to prihvate, i da se donese takvo pravilo kod nas. --Zeljko (razgovor) 23:40, 29. srpnja 2014. (CEST)

Na to bih dodao da se prilikom izbora novih administratora zabrani glasovanje i neaktivnim suradnicima, to jest onima koji u posljednjih 12 mjeseci nisu imali barem 100 doprinosa u GIP-u.--Braco Dubrovnik 23:45, 29. srpnja 2014. (CEST)

Za dizanje praga odavno sam se zalagao, i ne samo ja. Sjetimo se ovoga: Wikipedija:Administratori/Prijedlog promjena. Nikada nije usvojeno, tu je bio prijedlog i tko ima pravo glasa. Možda je sad vrijeme da se izglasa. --Flopy ^razgovor 23:53, 29. srpnja 2014. (CEST)

Slažem se s Bracovom primjedbom. Nebitno o ishodu, ovo je glasovanje pokazalo da sustav u ovom aspektu ne funkcionira. Ishod određuju glasovi koji nemaju veze s aktivnim suradnicima, a svi smo pod jakim dojmom da su dobar dio tih glasova sekundarni računi nekolicine "živih" suradnika. Ovo je možda jedan problem gdje bi se aktivni suradnici mogli složiti i riješiti ga, usudio bi se reći, konsenzusom.--Dean72 (razgovor) 00:47, 30. srpnja 2014. (CEST)

Dao sam si malo vremena i truda i prepravio nekadašnji prijedlog izmjene pravila koji je bio nedorečen, pa kao takav nije nikad ni zaživio. Ovaj novi prijedlog stavljam na raspravu. Naravno da nije konačan i da je svaki prijedlog dobrodošao. Nakon postignutog konsenzusa prijedlog može ići na glasovanje.--Braco Dubrovnik 00:51, 30. srpnja 2014. (CEST)

Braco, gdje hoćeš da navedem moje prijedloge? Ispod tvojih?--Dean72 (razgovor) 00:56, 30. srpnja 2014. (CEST)

Stranica za razgovor, kako piše u zaglavlju prijedloga.--Braco Dubrovnik 00:59, 30. srpnja 2014. (CEST)

@Braco, svaka čast na inicijativi. Imali smo već do sad rasprava, al uvijek bi se skrenulo s teme i nadam se da su ovaj put sazrili uvjeti za to. Ja bih naglasio 2 stvari:

1) Samo dizanje uvjeta na 300, 500 ili 1000 nije dovoljno jer ćete one najtvrdoglavnije sock-mastere samo natjerati da naprave još više posla za patrolere. Ono što bih ja predložio, uz normalno dizanje ljestvice na 300, 500, 700 nevažno..., je uvjet aktivnosti. I to ne npr. 50 izmjena u zadnjih 2 mjeseca, nego 15 radnih dana u zadnjih 2 mjeseca! Za vlasnika farme čarapa, puno je lakše jednom napraviti 50 izmjena pa si miran 2 mjeseca nego se 15 različitih dana logirati, paziti da IP adresa nije ista ko i za prethodnu čaraparu itd. E sad hoće li to biti 10 radnih dana u 2 mjeseca, 15 u 3 mjeseca ili nešto treće, to je manje bitno.

2) Drugo, nemojte se obazirati na pozive da se suradnicima "mora" dati pravo glasa nakon x ili y izmjena. Ništa se ne mora, mora se samo imati rezultat koji odgovara stavu aktivnog dijela zajednice. Meni ne smeta ako ja zbog neaktivnosti trenutno nemam pravo glasa ako znam da je onaj s druge strane u istom problemu. Rezultat je opet isti na kraju. --Argo Navis (razgovor) 00:55, 30. srpnja 2014. (CEST)

• Npr. 200 (ili n) uređivanja u glavnom imenskom prostoru
• 50 uređivanja u zadnjih n mjeseci u GIP-u na ovoj wikipediji.

U prvih 200 uređivanja ne bi se računala prekategoriziravanja i premještanja bez potrebe poput ovih (poveznica je na sva uređivanja, jasno odskaču nepotrebna). Ovaj "suradnik" takvim promjenama ne bi mogao glasovati (na izboru za status administratora) jer od 30. rujna 2013. nije dolazio na wiki osim glasovati, a od 275 uređivanja u glavnom imenskome prostoru najmanje 20 je besmislenih. Ne treba biti prestrog, ali nema previše smisla gledati padobrance koji marljivo rade na drugim projektima a ovdje dolaze samo opstruirati projekt.

Ne valja. Ovako se nagrađuju +-1 bajt uređivanja, a kažnjavaju se suradnici (između ostalih Conquistador) koji snimaju članke od 3 ili 6 KB u jednom uređivanju. Težinski pristup:

• kategoriziranje, besmislena uređivanja (suradnik doda 2 slova pa sam ukloni svoje uređivanje) = 0 bodova
• uređivanje < 1 KB = 1 bod
• 1 KB < uređivanje < 2 KB = 2 boda
• uređivanje < 5 KB = 4 boda
• Google translate bez korekture > 1 KB = - 10 bodova

Prag 300 bodova i n bodova svakih m mjeseci. Ovo je složen sustav, ali time se nagrađuju oni koji pomažu našoj wikipediji da bude bolja, proporcionalno njihovom doprinosu. Ako dogovorimo takav sustav, preuzimam na sebe složiti brojač (mislim da ne postoji gotov, ručno brojati nema smisla).

Ni prva ni druga ideja nije savršena, tko ima bolju ideju neka ju slobodno napiše. SpeedyGonsales 01:04, 30. srpnja 2014. (CEST)

Speedy, mislim da nisi vodio računa o izvedivosti tvog prijedloga. Možda je on savršeno pravedan, ali trebalo bi onda prije svakog glasovanja zaposlit jedno 2-3 tajnice da skontaju tko može a tko ne može glasovati. --Argo Navis (razgovor) 01:07, 30. srpnja 2014. (CEST)

A i ako tvoj brojač zamijeni tajnicu, opteretit ćemo ljude sa brojanjem bajtova. Mislim da mora biti relativno jednostavno. --Argo Navis (razgovor) 01:09, 30. srpnja 2014. (CEST)

Meni se ovaj Speedyjev prijedlog u principu sviđa (moglo bi se diskutirati o parametrima). Osim što je vrlo pravedan, potaknuo bi pisanje novih članaka i uređivanje starih. Speedy, iskreno, da li je to po tvom ovaj prijedlog izvediv? Da li bi ga bilo moguće automatizirati, da svatko može vidjeti broj bodova? To bi potaklo suradnike da postaju aktivniji.--Dean72 (razgovor) 01:19, 30. srpnja 2014. (CEST)

Argo, imaš pravo na mišljenje kao i svi drugi suradnici. Obzirom da je sustav složen, ponudio sam da ću napraviti brojač kako ne bi teret izvedbe prebacio na druge. Brojanje samo +-1 bajt uređivanja nije pravedno prema Conquistadoru koga si prije 7 dana upravo ti predložio, a on nije jedini suradnik koji u jednom uređivanju snimi veliki članak. SpeedyGonsales 01:20, 30. srpnja 2014. (CEST)

Speedy, tvoj sustav nije složen nego nemoguć. Nema te umjetne inteligencije ni programa koji može ocjenjivati kvalitet doprinosa samo na temelju promjene dužine članka. Neću niti početi nabrajati moguće scenarije koji rade rupe u tvom sustavu, a da ne kažem da bi to trebalo uključivati i testiranje. Otvorio bi pandorinu kutiju. Vjerujem da će se većini svidjeti jer ne vide probleme. Ali, ako ti inzistiraš, ajde ti prvo isprogramiraj, pa ćemo testirati na 50-100 primjera.

Također, nikako mi se ne sviđa nula bodova za "bezvezne" promjene jer je to ono što rade patroleri. Zadnje što nam treba je obezvrijeđivanje njihovog rada, uz već izrečeno obezvrijeđivanje kategorizacije i sličnog "gubljenja vremena". --Argo Navis (razgovor) 08:31, 30. srpnja 2014. (CEST)

---

Nije ista tema, ali bih iskoristio priliku da kažem još nešto: biranje patrolera je stvarno cirkus. Sad kad smo vidjeli da se suradnike može predložiti, a i srušiti, ako nisu patroleri, ajmo ubuduće molim vas da se patroleri biraju da patroliraju, a ne da ih se ruši da bi sutra bili slabiji kandidati za admine. Neću davat nikave primjere, znate svi na što mislim. Ako će me netko kaznit zbog pretpostavke loše namjere, samo dajte, nema frke, ali mislim da je svima jasno da je to do sad bio cirkus. Ne moramo mijenjati pravila za patrolere, ali ajmo malo više misliti na projekt, a manje na klanove. --Argo Navis (razgovor) 00:55, 30. srpnja 2014. (CEST)

Argo, sve si rekao :) Uvjet da kandidat za admina mora biti i patroler je besmislen dok druga dva patrolera mogu opstruirati njegov izbor, jer postoji rizik da postane doslovno nemoguće izabrati novog administratora nakon što se to pravilo izglasuje. Moglo bi se desiti da bude nemoguće izabrati novog patrolera, jer će se naći skupina koja će da sustavno "rušiti". Izbor za patrolera bi trebao imati jednaka pravila kao izbor za administratora. --Dean72 (razgovor) 00:59, 30. srpnja 2014. (CEST)

Bitnije je biranje autoophođenih suradnika nego ophoditelja, već je nekoliko puta predlagan sustav sličan onome na njemačkoj wikipediji. Bit je - napreduju suradnici koji kvalitetno rade, na čiji rad nema primjedbi a ophoditelji imaju manje posla. Ako postoje negativne primjedbe, automatizam se ukida za te suradnike. Time se postiže dvostruki efekt - suradnici koji žele biti arbitri to mogu biti samo ako prate rad suradnika i pomažu im odgovarajućim uputama kad je to potrebno, time se podiže razina komunikacije između novih i starih suradnika a nove suradnike se ne zbunjuje nepotrebnim glasovanjima ako korektno rade. SpeedyGonsales 01:16, 30. srpnja 2014. (CEST)

Osobno mislim da korištenje bilo kojeg broja izmjena kao praga za glasovanje nagrađuje loš rad te u startu krši pretpostavku dobre namjere. Ne slažem se ni da bi trebalo komplicirati kriterije uvjetima aktivnosti itd. s namjerom preveniranja čarapa, zato što to na suradnike stavlja proizvoljan teret dokazivanja legitimnosti, dok pod tepih gura stvarni problem, a to je rješavanje sumnji o čaraparenju te otvoreni razgovor o načinu rada u zajednici. Ovako će samo nagrajsati normalni suradnici koji će ili trebati dobro paziti na svoj način rada na Wikipediji e kako bi ispunili uvjete, ili riskirati biti isključeni iz odlučivanja. Drugim riječima, pooštravanje uvjeta za glasovanje ohrabruje Wiki-političare koji će imati vremena i volje voditi računa o njihovom ispunjavanju, a na štetu Wiki-hobista.
Umjesto toga smatram da bi trebalo

• u potpunosti ukinuti broj izmjena kao prag za glasovanje, eventualno ga zamijenivši nekim smislenijim jednokratnim kriterijem;
• sva glasovanja smatrati konzultativnima -- dakle, kao samo jedan od više čimbenika pri donošenju odluka;
• nesuglasice rješavati razgovorom, ako je moguće, ili arbitražom, ako nije, a nikako preglasavanjem; te naposlijetku
• uvesti transparentne procedure za potvrdu administratorskih i birokratskih ovlasti povrh procedura za njihovo dobivanje.

To je svakako teži put od refleksnog povećavanja praga ali po meni jedino što na dugi rok ima smisla. Povećanje praga i kompliciranje uvjeta će samo dovesti do toga da će glasovanja mjeriti koja od sukobljenih strana je bolja u zakulisnom njegovanju istomišljenika za iduće preglasavanje po novim umjesto po starim kriterijima. Trebalo bi umjesto toga raditi na rješavanju samih sukoba.
Nemam previše iluzija o tome koliko će podrške ovo mišljenje dobiti, no dijelim ga kako bi se zabilježilo. Ugodan dan. Miranche (razgovor) 01:23, 30. srpnja 2014. (CEST)

Dodatak: Spidijev težinski sustav bi mogao biti osnova za bolji kriterij za glasovanje, uz to što bih se založio za

• prag od najviše 50 umjesto 300 bodova;
• bez obveze potvrđivanja svakih x mjeseci.

Jednom kad se suradnik potvrdi, to bi trebalo biti to. Sumnje o čarapama treba rješavati izravno a ne terećenjem suradnika da rade onoliko koliko si netko zamisli da bi trebali. To nema ama baš nikakvog smisla. Miranche (razgovor) 01:31, 30. srpnja 2014. (CEST)

Moje mišljenje je da bi jednak teret novih promjena tebali snositi i suradnici koji izabiru administratore projekta i postojeći administratori. Suradnicima bi se trebali postrožiti kriteriji dobivanja prava na odlučivanje, a postojeći bi administratori trebali automatizmom biti podvrgnuti potvrdi od strane zajednice. Ako drastično postrožimo kriterije suradnicima u dobijanju prava glasa de facto smo cementirali postojeće stanje administratorske garniture, na koju će biti nemoguće djelovati. To nosi rizik nemogućnosti promijene u vođenju projekta.

Za razliku od Miranchea, ja sam uvjeren da kriteriji za pravo na izbor moraju biti strogi. Postao sam pesimist glede mogućnosti nalaženja rješenja glasovanja čaraparama dogovorom. Moraju se uvesti kriteriji koji će sock-masterima učiniti život nemogućim. Kriteriji za dobivanje prava moraju obuhvaćati:

• određeni (relativno dugi) staž na projektu
• uvjet aktivnosti koji bi obuhvaćao broj aktivnih dana u određenom vremenskom razdoblju
• težinski uvjet (Speedyjev): sakupljanje bodova na temelju količine napisanog smislenog sadržaja u kilobajtima i gubljenje bodova u slučaju neaktivnosti

Ovi bi kriteriji morali biti bitno blaži za suradnike koji patroliraju promijene, jer se njima ne mogu brojati kilobajti uređivanja ako su zaokupljeni patroliranjem nedavnih promjena.

Administratori bi pak sa svoje strane trebali snositi teret cikličke potvrde od strane zajednice:

• Kod promjene pravila svi se postojeći administratori podvrgavaju reizboru po novim pravilima, zajedno s eventualnim novim kandidatima
• Svake dvije godine postojećim se administratorima poništava status i provodi potvrda ponovnim reizborom tijekom, nazovimo ga, "izbornog tjedna". Novi se kandidati mogu predložiti bilo kada, ne samo za vrijeme "izbornog tjedna".

Ovim se prijedlogom pokušavaju unijeti elementi demokratskih izbora u ovaj projekt i spriječiti okoštavanje jedne administratorske garniture koja bi s vremenom mogla stvoriti interesnu skupinu.

Ono što je po mom mišljenju vrlo bitno je da se povećanje strogosti pri određivanju kriterija ne odnosi samo na jednu (suradnike) ili drugu (administratore) stranu. Promjena kriterija mora se desiti kod svih faktora, da bi se spriječila neravnoteža moći što bi moglo dovesti do elemenata autoritarnosti s jedne ili anarhije s druge strane. Molio bi da se suradnici suzdrže od komentara da jedno od pravila wikipedije glasi da ona nije demokracija. To se pravilo odnosi na uređivanje članaka temeljeno na referenciranim činjenicama, ne na procese odlučivanja.--Dean72 (razgovor) 03:01, 30. srpnja 2014. (CEST)

Deane, hvala na prijedlogu. Samo da pojasnim, moj argument za labavljenje kriterija odnosi se samo na uvjete za sudjelovanje u glasovanju. Nemam čvrsto mišljenje o uvjetima za kandidaturu ili potvrdu ovlasti administratora. Ovako napamet, slažem da bi trebali biti veći od uvjeta za sudjelovanje u glasovanju, te transparentni.

Koliko kužim, Wikipedija u krajnjoj instanci počiva na konsenzusu, a to se odnosi i na sadržaj članaka i na odlučivanje o tome kako zajednica funkcionira. Pri tome je pojam konsenzusa fleksibilan: da bi se postigao, ne trebaju se svi složiti oko svakog detalja, ali treba postojati dobra volja i poštovanje između neistomišljenika potrebni da se rasprave privedu kraju, a to se razvija samo kroz iskustvo zajedničkog rješavanja trnovitih pitanja. Preglasavanje je upravo način da se potreba za izgrađivanjem takve dobre volje i poštovanja zaobiđe i spriječi. Svaki pokušaj da se ono tobože usavrši dodatnim uvjetima je po meni zakrpa koja stvarne probleme gura pod tepih.

Nadalje, "usavršavanje" preglasavanja formalnim sustavom bodova koji prate kontinuitet nečijega rada pretvara Wikipediju u aristokraciju onih koji bodove broje e kako bi mogli sudjelovati u odlučivanju (Wiki-političari) + nekolicine redovitih suradnika koji eto rade onoliko koliko Wiki-političari misle da bi trebali. To je izuzetno isključiv sustav i što god bi se njime postiglo mislim da blijedi u usporedbi s onim što bi se izgubilo, a to je sama srž onoga što Wikipediju čini slobodnom enciklopedijom -- slobodno sudjelovanje sposobnih ljudi i u radu i u odlučivanju.

Način na koji bi po meni nešto nalik glasovanju moglo doprinijeti konsenzusu je, vrlo okvirno, sljedeći:

• Svako izražavanje mišljenja za-protiv otvoreno širokom broju suradnika jest konzultativna anketa i ništa više. Kako uklopiti takve ankete u rasprave ili davanje ovlasti, o tome se može raspravljati. Izuzetak bi mogla biti formalna tijela, poput npr. arbitražnog odbora, koja bi imala fiksan i poznat broj suradnika, te koristila prebrojavanje glasova samo u strogo određenim okolnostima, npr. kad se mogućnosti za argumentirani razgovor iscrpe.
• Formalni uvjeti za sudjelovanje u odlučivanju u smislu broja uređivanja itd. trebali bi biti minimalni, dovoljni da se utvrdi da je suradnik prava osoba a ne nečiji na brzinu otvoreni račun.
• Ključno, svaka kvačica za-protiv mora biti popraćena obrazloženjem. Ono može biti nešto jednostavno, npr. "slažem se s onim što veli suradnik X", ali mora postojati.

Pored toga, trebalo bi postići dogovor o smjernicama kada koristiti ankete i kako konzultirati njihove rezultate (ne o strogim pravilima kako prevoditi broj glasova u odluke) pri davanju ili potvrđivanju ovlasti. Takve smjernice mogle bi izgledati ovako:

• Svaka kandidatura ima oblik rasprave koja traje npr. 7 dana. Anketa se vrši u nekom trenutku nakon kandidature -- npr. odmah, ili ako se pokaže da postoje nesuglasice koje nije lako riješiti, a može je započeti bilo koji sudionik. Anketa traje kraće, npr. 24 ili 48 sati, i slijedi je rasprava.
• Kandidati koji imaju podršku manju od 60% ili čak 2/3, više za birokrate, po defaultu ne bi trebali dobiti ovlasti jer je razumno očekivati da bi to podijelilo zajednicu. Svakako imaju pravo argumentirati zašto to nije slučaj, i te argumente treba uvažiti. Međutim, budući da ne bi trebalo biti ništa posebno biti admin, ako netko nema povjerenje značajnog dijela zajednice, isto tako ne bi trebalo biti ništa posebno ni da (p)ostane običan-na suradnik-ca.
• Oni koji dobiju npr. 85% ili veću podršku po svoj prilici imaju povjerenje zajednice. Oni koji se njihovoj kandidaturi protive imaju pravo to argumentirati, i njihova mišljenja treba uvažiti. Postoje slučajevi u kojima je i izuzetno manjinsko mišljenje bitno respektirati pa i prikloniti mu se. Po meni, konkretno, to su slučajevi u kojima suradnik može argumentirati zašto je razumno očekivati da će bilo osobno, bilo u svojstvu pripadnika neke društvene skupine, biti nepravedno diskriminiran ako netko dobije ovlasti. U tom slučaju treba postići dogovor o tome što takva diskriminacija prestavlja, kako se može izbjeći, te što učiniti ako ipak do nje dođe. Ako to nije slučaj, budući da nije ništa posebno biti admin, a kandidat-kinja ima gotovo svačije povjerenje, ne bi trebalo biti ništa posebno da on ili ona i postane admin.
• U rijetkim slučajevima gdje je podrška negdje između te dvije razine rasprava se nastavlja. Što je podrška manja, rasprava je bliža onoj prvoj, a što je veća, ovoj drugoj. Ako nema konsenzusa, osobno bih se priklonio konzervativnom rješenju, da se ovlasti ne daju odnosno ukinu.

Iako se ovo čini komplicirano i neegzaktno, nije niti preglasavanje niti anarhija, a ovlasti dobivaju oni za koje doista postoji konsenzus da im zajednica vjeruje.

Pri tome se problem čaraparenja umanjuje na po meni jedini siguran način -- tako da se minimizira motivacija da se čarape koriste. Dok god se stvari odlučuju preglasavanjem, takva motivacija je na najvišoj mogućoj razini. S druge strane, ako broj mišljenja za-protiv nije jedini kriterij za odluku, motivacija za "mesno" čaraparenje značajno se umanjuje, jer bez obzira na to tko se pojavi na anketi, ishod ovisi i o spremnosti za sudjelovanje u raspravi. Konkretno, iako se rezultati ankete svakako mogu "nabijati", ako npr. postoji gomila ljudi koji vele "mislim kao X", a X se na kraju složi da je njezin argument nedovoljan ili se povuče iz rasprave, onda su svi njeni istomišljenici na suhom, tj. trebaju nastaviti sami tamo gdje je ona stala.

Nadalje, ako se sumnja da bi ovakav sustav bio podložan subverziji od strane pravih, a ne mesnih čarapara, tj. ako se sumnja da postoje pojedinci koji će održavati nekoliko identiteta i s njima sudjelovati u raspravama kako bi stvorili privid podrške, onda mislim da je to dovoljno ozbiljno da se nekoga nepristranog, bilo unutar ili izvan hrwiki, zamoli da se pri svakom glasovanju unutar idućih nekoliko godina izvrši provjera (CU) dijela sudionika u raspravama o dodjeli ovlasti, npr. slučajno odabranih 10%. Odustati od konsenzusa samo zbog sumnji o čaraparenju znači da su čarapari već pobijedili.

Naposlijetku, da bi ovo funkcioniralo, treba postojati kultura rasprave -- trebaju postojati neki uzusi koji pomažu izvući razgovor iz ćorsokaka. Kada je razumno očekivati da suradnik koji se nađe u iznimnoj manjini odstupi od razgovora te prihvatiti rješenje suprotno od onoga koje zastupa, uvidjevši da je dobronamjerno rješenje s kojime se ne slaže bolje od nedostatka dogovora? Kada je razumno da tjera po svome i riskira osujetiti mogućnost dogovora (po meni, u slučaju mogućnosti diskriminacije, vidi gore). Kada je razumno (prema WP:ZANEMARI) izložiti razloge zašto se nečiji pristup raspravi ne doima kao argumentirani razgovor već kao inaćenje ili trolanje? Itd. itd.

Na ta pitanja nema općeg odgovora, ali bi s iskustvom iz pojedinačnih situacija njihovo rješavanje trebalo biti lakše. Suradnicima koji imaju utakmica u nogama rješavajući takva pitanja, i koji to mogu pokazati djelom -- ne riječima, ne pozivanjem na autoritet ili ovlasti, ne ukazivanjem na neki apstraktni broj bodova -- osobno ću rado popustiti i kada se s njima ne slažem. Miranche (razgovor) 07:46, 30. srpnja 2014. (CEST)

Vrijednost suradnika je važna u ovoj zajednici posebno oni koji doprinose intelektualnom kapitalu. Svaki suradnik koji doprinosi ovoj zajednici iz dana u dan, iz godine u godinu je važan. Wikipedizacija, lektoriranje, uređivanje, kategorizacija, provjeravanje, stvaranje novih sadržaja, uljepšavanje su važne stvari - je to je ono zašto ljudi dolaze na wikipediju - sadržaj. Glavni imenski prostor je zakon, glavni imenski prostor je zlatno pravilo. Pa bilo to osoba pisala disertacijske radove, ili neka osoba napisala 1000 mrva to nije važno, jer mrvice prerastu u velike članke, a disertacije nekada se racijepaju na manje članke. Troliranje, zamaranje na kafiću i beskrajne debate oko ideologije su mnogo puta šum i distrakcija, agitacija za one koje stavarju. Ne kažem da neke debate nisu korisne, ali ako je nekima za forum za to postje druga mjesta. Isto tako osobe koje pišu iz godine u godinu, koji su investirali vrijeme koji rade neumorno ne smiju se tretirati isto kao i osobe koje su tu 6 mjeseci i koji su napravili 100 uređivanja. To nije stvaranje nikakve aristokracije, a niti suputavanja onih koji su novodošli. Čim tih 6 mjeseci i broj uređivanja u glavnom imenskom prostoru se poveća to je dokaz da taj suradnik/suradnica imaju kapitalnu investiciju u ovu zajednicu i da je njima stalo do ovog projekta. Nešto manje od toga, onda kao projekt otvoreni smo trolovima koji su tu samo da uništavaju ono što je već stvoreno i nešto od čega milijuni ljudi imaju koristi. Ako gledamo korist, tada kao čuvari,staratelji, nastojnici onih kojih je stalo za ovaj projekt ostavljamo divno nasljeđe a ne neko ruglo.Vodomar (razgovor) 05:43, 31. srpnja 2014. (CEST)

Autorska prava slika ?

Oko ovoga je već bilo govora, nu ostalo mi je mutno. Pa da rasčistim bar dio. Recimo da postoje starije knjige u pdf-u, izdanje od 1650. do 1918.,koje je skenirao Google li netko drugi (ima tih stranica u Kanadi i SAD..). Ako spremim to i uslikam/screenshot neku sliku ili dio teksta- je li to regularno u skladu s uzusima wiki, ili je opet njeki problematični posao ? Mir Harven (razgovor) 00:25, 30. srpnja 2014. (CEST)

Pošto su ovi poslužitelji locirani u SADu vrijede zakoni te države. Prema zakonu o autorskim pravima, i prema tim zakonima postoje ova zlatna pravila. Autorska prava vrijede za života autora i 70 godina poslje njegove/njezine za sva dijela koja su bila objavljena. Za neobjavljena dijela za vrijeme života autora koja se objave poslje njegove/njezine smrti vrijede 50 godina. Ako se neko dijelo ponovno obradilo ili uradilo, onda autorska prava vrijede još 50 nakon objave tog obrađenog dijela. Ako netko digitalizira dijelo, onda postoji autorsko pravo digitaliziranog dijela koje pripada onome kojeg ga je digitalizirao, no tekst tog digitaliziranog dijela nije u vlasništvu onoga tko je digitalizirao. U SAD-u postoje pravilo koje se zove "fair-use" (pravična uporaba) gdje za ilustraciju ili za neku drugu oporabu je moguće preslikati 10% nekog dijela ili uzeti neku sliku ili par slika i reći pravična uporaba. Znači slika neke slike neke digitalizirane knjige ako je <=10% je pravična uporaba ako navedeš izvor. Ako si kroz OCR nekog skeniranog dijela kojoj su istekla autorska prava i napravio svoje dijelo tj. ascii tekst, to je OK jer si napravio derivaciju i potrudio si se oko OCR. To vrijedi ako je poslužitelj u SAD-u. Vodomar (razgovor) 00:56, 30. srpnja 2014. (CEST)

Nešto što je nedostajalo glasovanju...

...a ne tiče se samih pravila glasovanja - okvir u vrhu stranice otprilike sa sljedećim sadržajem:

Naravno da ovdje nema ništa sporno, osim dijela "najmanje na godinu dana" - koliko mi je poznato, iako je čaraparenje u svrhu namještanja glasovanja vrlo težak prekršaj, kazna je nedefinirana. Mislim da postoji potreba da se definira minimalna kazna za ovo djelo kako bismo mogli biti vrlo jasni u pogledu tretmana ovakvih slučajeva u budućnosti. Godina dana je moj prijedlog, može biti i više, ali mislim da ne bi smjelo biti manje od toga. GregorB (razgovor) 20:42, 30. srpnja 2014. (CEST)

Ti si ovdje novi? Čarapci se blokiraju trajno, osim glavnog računa. Zar nije tako na en wikipediji gdje imaš 142.233 uređivanja? Ako ne znaš pravila i dobre prakse ovoga projekta, pročitaj ih. Nemamo kao en wikipedija stotine pravila, nego 10 pravila, 10 smjernica i nekoliko uputa i nekoliko eseja, mislim sve zajedno 30 do najviše 40, to iskusan suradnik pročita u dva dana. SpeedyGonsales 01:44, 31. srpnja 2014. (CEST)

GregorB je mislio na minimalno jednogodišnje blokiranje glavnog računa. Podržavam njegovo nastojanje da se stane na kraj ovom mahnitom čaraparenju. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 11:03, 31. srpnja 2014. (CEST)

Da, mislio sam na glavni račun. Blok sekundarnog računa nije nikakva "kazna". Također - ispravite me ako griješim - privremeno ili trajno blokirani suradnik može jednostavno otvoriti novi račun i nastaviti dalje, bez skrivanja identiteta, što potpuno poništava svrhu blokade. Na en wiki se rad pod novim imenom nakon trajnog bloka smatra čaraparenjem, a tako se i tretira. Mislim da nije potrebno objašnjavati kakvu razliku to pravi u praksi. GregorB (razgovor) 18:29, 31. srpnja 2014. (CEST)

Pogledaj prijedlog za nova pravila, ispod kazne (prvi prekrsaj - primarni racun blok na godinu dana, drugi prekrsaj zauvjek i nema povratka na wikipediju). Bilo bi bolje da se ovaj dio debate prebaci na stranice za razgovor o novim pravilima. Vodomar (razgovor) 23:22, 31. srpnja 2014. (CEST)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!