Wikipedija:Kafić/Arhiv 2012 7
Ne mijenjajte je!
~~~~).- Izbor članka:
Članak tjedna 
Jubilarni članci
Izabrani članci
Dobri članci
Za prijavu incidenata ili problema koristite Na pažnju administratorima (NPA).
- Kafić — početna stranica za pitanja koja ne spadaju u druge kategorije
- Tehnička pitanja — uređivanje Wikipedije i ostale tehničke informacije
- Pitanja o kategorizaciji — o procesu kategorizacije Wikipedije
- Pitanja o slikama — slike, oznake za slike i autorska prava
- Jezična pitanja — pravopis, gramatika, stilistika i ostala jezikoslovna područja
- Novosti — globalne obavijesti, novosti iz Zaklade
- Wikipolitika — pravila i smjernice
- Zahtjevi i želje — premještanje stranica i razni prijedlozi
- Zamjerke — članci na koje suradnici imaju zamjerke
- Foreign languages — Don't speak Croatian? Talk page for users speaking foreign languages.
Brisanje suradničkih doprinosa s hr:wiki
[uredi kôd]Neobjašnjivo nam nestaju nam podatci na hr:wiki, više o brisanju suradnika: Wikipedija:Kafić/Tehnička_pitanja#Karamelo-Lončarek. Što zajednica misli o ovakvim neobjašnjivim brisanjima? --Roberta F. 14:59, 9. srpnja 2012. (CEST)
- Išao sa preko njegovih doprinosa, ime je sklonjeno ali ne što je napisao. Barem što sam pogledao, na tri članka. Brisanje članaka nije primjereno, ali ako netko želi skloniti svoje ime, to je njihova stvar ako su oni to zatražili. Ali, ako je to neka odluka od Mete bez obavijesti zajednice, to je druga priča . Vodomar (razgovor) 16:46, 12. srpnja 2012. (CEST)
Tražilica
[uredi kôd]Osim tražilice na samoj wiki koja danas radi zadovoljavajuće dobro (prije 3-4 godine preporučivali smo Google jer je tada bilo lakše naći nešto na wiki preko Googlea nego preko interne tražilice), postoji zgodan mali dodatak za Firefox imena Wikipedija(hr):
Ako često tražite nešto s wikipedije i želite da to bude na hrvatskome jeziku a rabite Firefox, ovo je dodatak za Vas. Rabim ovaj dodatak najmanje već pola godine, ali ponekad kad neka "sitnica" radi dobro čovjek se ni ne sjeti reći drugima da postoji nešto novo, jednostavno jer ne rabe svi Firefox, možda ne traže svi jednako često neki pojam na hr wiki a da pri tome nemaju već otvorenu hr wiki u nekoj kartici Firefoxa ili već nešto treće. Danas slučajno zalutah opet na ovaj dodatak, pa dijelim "novost" s Vama. SpeedyGonsales 00:02, 11. srpnja 2012. (CEST)
- A šta ćemo s nama koji ne koristimo FF?
--Ma
Ga 22:09, 11. srpnja 2012. (CEST)
- Počnite koristiti "pristojne"
preglednike interneta. Nije teško, prelazak s konja na magarca je težak, ali svaki prelazak na bolje je većini ljudi u većini slučajeva predivno iskustvo. :) SpeedyGonsales 16:50, 14. srpnja 2012. (CEST)
- Ne bih, hvala, rado bih se udala.--MaGa 16:57, 14. srpnja 2012. (CEST)
- To pretpostavljam nije pjesma Miše Kovača? ;) SpeedyGonsales 17:09, 14. srpnja 2012. (CEST)
- ...šala, šala.
--MaGa 17:14, 14. srpnja 2012. (CEST)
- ...šala, šala.
- To pretpostavljam nije pjesma Miše Kovača? ;) SpeedyGonsales 17:09, 14. srpnja 2012. (CEST)
- Ne bih, hvala, rado bih se udala.
- Počnite koristiti "pristojne"
- Za browser Chromium ima "Search Wikipedia" 2.8 ekstenzija, koja je zbog svoje vidljivosti u traci po meni još i bolja od one u FF.--JosipSB
18:25, 22. srpnja 2012. (CEST)
Copyright
[uredi kôd]Kako se ja ne snalazim s predlošcima, a život je previše kratak, na ovaj ću način označiti članke suradnika Hell patrol za koje smatram da su doslovno prepisani. U tablici je popis članaka, čiji se doslovni tekst nalazi u:
- "Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga", Proleksis i Večernji list, Zagreb, 2005.-2007. (u tablici su dati broj knjige i stranica na kojoj se nalazi članak)
- Proleksis' web stranice (u tablici je data poveznica na članak)
Na osnovu razlika u naslovima kod nekih članaka na wikipediji i u navedenim izvorima, mislim da je moguće da je tekst prepisan iz nekih drugih izvora. Međutim, kako izvori nisu navedeni, niti su predstavljene dopusnice za objavljivanje, smatram da su povrijeđena prava vlasništva (copyright) LZMK.
Mislim da sam na ovaj način (ne ubacujući predloške u svaki članak posebno) administratorima dovoljno olakšao posao, jer lako mogu provjeriti sumnje i preduzeti odgovarajuće mjere.
• Bonč (razgovor) • Tagline: Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jedanput. • 16:19, 13. srpnja 2012. (CEST)
- Hvala na velikom trudu, te kolegici Roberti koja je podnijela veći dio posla.--MaGa 13:33, 14. srpnja 2012. (CEST)
Englezi ko Englezi
[uredi kôd]Naše engleske kolege premašile su broj od četiri milijuna članaka. Čestitke Wikipediji ili Stubopediji, što god bila! :) --Orijentolog (razgovor) 18:11, 13. srpnja 2012. (CEST)
- Netko je na twitteru napisao "60 članaka su moji", ako sam dobro skužio Sue Gardner jutros 6 članaka je njenih. Engleski jezik ima velik broj govornika, za više od 300 milijuna ljudi engleski je prvi (ili jedini) jezik, kakvih 600 milijuna ljudi ga rabi i taj ogromni broj ljudi također najčešće ima dovoljno visok standard da im je širokopojasni internet nešto normalno, za razliku od ruskih ~300 milijuna ili 1,3 milijarde govornika kineskog makrojezika.
- Ali u pravu si, en wiki ima 30.000 naselja SAD-a i tko zna još koliko mrva naselja širom svijeta, dok hr wiki nema ni sva naselja Hrvatske a kamoli naselja SAD-a, Francuske ili Burundija. :) SpeedyGonsales 17:05, 14. srpnja 2012. (CEST)
- S malo truda, i pristupu baze podataka mogu se izraditi clanici s programom koji bi automatski prebacio podatke u Wikipediju i hr wikipedija bi imala preko milijun clanaka u roku od godinu dana. Vodomar (razgovor) 01:48, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Ako netko misli da je Zemlja toliko "mala" da svaki zemljopisni pojam stane u Wikipediju - vara se, evo npr. Geonames.org sadrži njih čak 7,5 milijuna ili dvostruko više od svih članaka engleske Wikipedije. :) Ono što je meni upalo u oko je da imaju iznad 500.000 članaka o živim osobama (?!), znači kriteriji za to kao da više ne postoje i čišćenje bi zahtjevalo višemjesečni rad stotina suradnika. Treba učiti na greškama tih "velikih" i nama dobro. :) --Orijentolog (razgovor) 22:38, 20. srpnja 2012. (CEST)
Časopis Jezik
[uredi kôd]Pozvala bih suradnike i čitatelje Wikipedije na hrvatskome jeziku ako imaju mogućnosti i žele pomoći časopisu Jezik da se pretplate, jer im je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta smanjilo financijsku potporu za dvije trećine, a Grad Zagreb odbio prijavu na njihov natječaj za financiranje, prvi put u 20 godina. Časopisu Jezik 2011. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dodijelilo je nagradu kao jednom od najvrsnijih časopisa u humanističkom znanstvenom području, riječ je časopisu za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine i časopis je A1 kategorije. Nema hrvatskoga jezikoslovca koji nije obajvio rad u Jeziku. Pretplatnica sam časopisa Jezik i ako se netko od vas želi pretplatiti (i time pomoći nastavak izlaženja) može svoje podatke poslati na adresu: mario.cvitanovic@skolskaknjiga.hr --Roberta F. 12:43, 19. srpnja 2012. (CEST)
- Evo da ja stavim svoje mišljenje: Časopis Jezik treba gledati na druge avenije kako se tiskati i distribuirati, stari način tiskanja na papiru i distribuiranje je skupo i nije dosupno mnogima. Zato časopis mora ići na elektronski format recimo da je PDF izdanje 5 ili 10 kuna i plaća se preko Pay Pala, to bi moglo raditi i imali bi prometa i uspjeli bi dobiti preplatnike. Isto tako, ako imaju arhivu ta arhiva bi se trebala digitalizirati i staviti dostupno na Internet. Oni moraju gledati na više načina kako popularizirati svoj časopis, i isto tako modernizirati i imati elektronicka predavanja i interviewe na YouTube, itd. Isto tako suradnici Jezika bi mogli korisiti Wikipediju kao svoju odskocnu dasku i povezati clanke o hrvatskom jeziku na svoje web stranice, wiki izvor i wiki knjige itd....Oni moraju gledati da traze fundiranje na duge staze, gledati na razne fondacije u svijetu koje bi bile spremne nesto uloziti u nesto ovako ali oni isto moraju gledati da imaju sluha da inoviraju i da preobraze. Moramo gledati da drzava nije tu da preuzme sve, moramo mi kako narod i kao zajednica traziti da radimo stvari izvan utjecaja drzave i raznih mijenjanja unutar nje kroz razne promjene vlada i njihovih struktura. Vodomar (razgovor) 01:43, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Mislim da je neprimjereno da se na wikipediji reklamira i potiče na pretplatu bilo kakvog časopisa. Ovo je kao reklama, a wikipedija nije forum da se preporučaju takve stvari. To što su oni izgubili financijska sredstva i što ne znaju kako privući publiku je njihov problem. Mnogim časopisima je pala tiraža, pa ne moramo zato ovdje pozivati suradnike reklamom da pomognu takvim časopisima. Tako bi mogli za svaki od njih...--Culo-sija
10:22, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Znam da nije uobičajeno, ali se časopis za kulturu hrvatskoga jezika uoči 60-e obljetnice objavljivanja nalazi pred krajem, jer ga institucije koje bi trebale poticati najednom prestaju, a još je 2011. ocijenjen kao "jedan od najvrsnijih časopisa u humanističkom znanstvenom području". U ovom se slučaju ipak ne radi o molbi zainteresiranima za pomoć "bilo kakvom časopisu" i "problemu znanstvenika koji ne znaju privlačiti publiku". Časopis Jezik dodjeljuje i Nagradu Dr. Ivan Šreter. Nestankom časopisa, dovodi se u pitanje buduće dodjeljivanje te nagrade. Nije na znanstvenicima da se bave marketingom. Istina, potrebno se modernizirati i časopis Jezik na svojim facebookovim stranicama daje besplatne jezične savjete bez reklama, ali su znanost, kultura i umjetnost od općeg društvenog značaja i one moraju biti financirane od svih nas i na taj način ipak djelovati neovisno od bilo čijeg privatnog kapitala koji onda vodi uređivačku politiku u skladu sa svojim privatnim interesima (kao što je slučaj s npr. većinom "hrvatskih" medija). Također mi nije bila namjera pozvati suradnike na raspravu o ovom problemu, već samo uputiti molbu onima koji mogu i žele pomoći časopisu koji nama kao projektu na hrvatskome jeziku također pomaže svojim jezičnim savjetima. --Roberta F. 11:30, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Mislim da je neprimjereno da se na wikipediji reklamira i potiče na pretplatu bilo kakvog časopisa. Ovo je kao reklama, a wikipedija nije forum da se preporučaju takve stvari. To što su oni izgubili financijska sredstva i što ne znaju kako privući publiku je njihov problem. Mnogim časopisima je pala tiraža, pa ne moramo zato ovdje pozivati suradnike reklamom da pomognu takvim časopisima. Tako bi mogli za svaki od njih...--Culo-sija
I dalje mislim da je ovo diskutabilno. Pruža loš primjer za budućnost. Ne radi se tu o tome koliki je značaj tog časopisa nego koji primjer ovo nosi. Nismo ovdje da bismo spašavali časopise i bavili se odlukama politike. Uostalom, Hrvatski jezik nije jedan časopis. Je, opća kultura, al onda smo mogli pozivati i suradnike da potpišu peticiju protiv legaliziranja abortusa i protiv umjetne oplodnje. Bile su i takve akcije, pa nitko ništa nije rekao, iako se prema ovome moglo pozvati na potpisivanje te peticije koja je također od društvenog značaja jer se više od 80% Hrvata izjašnjava kao Katolici. Bavimo se članicma na wikipediji i njezinom poboljšanju, a ne se uplitat u stvari kao što je ova. Ovakvim pozivima se bave novine i internetski portali, a ne enciklopedije.--Culo-sija 
12:27, 20. srpnja 2012. (CEST)
Culo-sijo, ajmo ovako.
Reagirali smo (nekoliko projekata) na SOPA-u i PIPA-u, ruska wikica na jedan zakon O informacijama [1] [2] (it. reakcija [3]), talijanska isto na jedan zakon koji se tiče slobode objavljivanja ([4]).
Ovo se tiče hrvatskog jezika, daklem same biti našeg jezičnog projekta. Kubura (razgovor) 16:42, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Časopis se bavi jezikom na kojem je ova enciklopedija pisana, pa je u neku ruku relevantna. Njihov glas je vrijedno čutiVodomar (razgovor) 16:46, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Da Kubura, regirali smo na takve stvari ali to nema veze s ovim sada. To što si naveo je bila "prijetnja" projektu, zakoni o internetskoj cenzuri i izravno je vezano za projekt wikipedije. Ovo ne prijeti projektu kao takvom i na nikakav način ne utječe na wikipediju. Hrvatski jezik će eventualno ostati bez jednog časopisa, ništa više. Događalo se i u povjesti da slični časopisi propadnu ili se ukinu, ali neće jezik zbog toga propast. Uvijek dođe neki novi časopis.--Culo-sija 18:20, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Da Kubura, regirali smo na takve stvari ali to nema veze s ovim sada. To što si naveo je bila "prijetnja" projektu, zakoni o internetskoj cenzuri i izravno je vezano za projekt wikipedije. Ovo ne prijeti projektu kao takvom i na nikakav način ne utječe na wikipediju. Hrvatski jezik će eventualno ostati bez jednog časopisa, ništa više. Događalo se i u povjesti da slični časopisi propadnu ili se ukinu, ali neće jezik zbog toga propast. Uvijek dođe neki novi časopis.--Culo-sija
- Wikipedija nije mjesto za objavljivanje nekakvih reklama i zaista me čudi što je to učinila jedna iskusna suradnica, vjerovatno da je nekakav ip ovo učinio bilo bi smjesta obrisano. Ovo nije mjesto gdje se suradnike poziva da se na nesto preplate i daju svoje novce. Časopis Jezik neka traži preplatnike na drugome mjestu. Mislim da na ovo nece blagonaklono gledati ni društvo sa mete ako vidi. Zato predlažem da se ova reklama ukloni.--Šokac ℗ 21:31, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Vidi dolje moja dva komentara napisana prije ovog (21:31, 20. srpnja 2012.), nije ni Orijentolog loše napisao, a i zadnji komentar koji je Culo napisao je dobar. Priznaje se nedefiniranost kada reagirati a kada ne, načelni je stav da wiki nije mjesto za reklame a ipak se ima sluha za svijet oko sebe. Ja se nadam da niti ovakvih poziva niti novih zamračenja neće biti, iz više razloga. Prvi je ako zamračenja budu prečesta, onda gube značaj. Drugi je što zamračenja idejno smanjuju značaj projekta, iako je krajnji efekt najvjerojatnije potpuno suprotan - tek kad se ostane bez nečega vidi se koliko je to nešto važno i bitno. Treći je razlog - nadam se da će i naši i svjetski zakonodavci imati ubuduće više sluha za slobodu interneta i kulturu svih naroda naše planete. Wikipedija je enciklopedija koja postoji na brojnim jezicima svijeta i na nekim umjetnim jezicima, time se jasno daje do znanja koliko je kultura bitna. Jer iako ne vidim ništa loše da svi ljudi ovoga planeta govore jedan zajednički jezik, mislim da bi ljudski rod previše izgubio ako u sticanju zajedničkog jezika izgubi sve ostale jezike "kule Babilonske". SpeedyGonsales 15:08, 21. srpnja 2012. (CEST)
Činjenice
[uredi kôd]- Drago mi je što je Roberta napisala ono što je napisala, jer očito se želi ugasiti časopis Jezik, što nije u redu.
- Drago mi je što je Culo napisao što je napisao, jer postavio je legitimno pitanje o reklamiranju nečega na Wikipediji, što nije u redu.
- Činjenica je da je časopis Jezik jedini časopis u Hrvatskoj koji se bavi hrvatskim jezikom, i samo njim i ničime drugime. I tako od 1952. godine, godište 1960.-1961. nije izašlo zbog otpora autora i urednika Novosadskom pravopisu, nije ga ugasilo ni gušenje Hrvatskog proljeća 10 godina kasnije, a danas ga guši aktualna hrvatska vlast pod krinkom recesije (ne kupuju ga više škole koje su na državnom budžetu), koja je isto tako ukinula Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika koje nije koštalo porezne obveznike.
- Postoje drugi časopisi koji se bave književnošću na hrvatskome jeziku ili kulturom (mjesečnici ili višemjesečnici Republika i Književna republika, Most, tjednici ili dvotjednici Hrvatsko slovo i Zarez), Jezik se jedini bavi samo hrvatskim jezikom.
- Ovo je wikipedija na hrvatskome jeziku, kad bi stavili u obavijesni prostor wikipedije na vrhu svake stranice (sitenotice) koji poziva na pretplatu nekog časopisa to bi bila reklama, tako se "reklamira" godišnje prikupljanje novaca te glasovanja i susreti wikipedista (nabrojao sam najčešće poruke na vrhu stranica). Kad bi u članak o časopisu Jezik stavili broj žiro-računa ili iznos godišnje pretplate to bi bila reklama. Ali informativnu poruku o financijskom stanju časopisa koji se bavi samo i isključivo jezikom ove wikipedije ne smatram reklamom, bez obzira na njen tekst, jer mjesto je prikladno (kafić), i tema je prikladna (časopis koji se bavi samo i isključivo jezikom ove wikipedije). Da se tako piše o nekom drugom časopisu, ili da se piše na nekom drugom mjestu složio bi se da se radi o neprimjerenoj reklami, ali ovako se ne mogu složiti da je ono što je Roberta napisala reklama, nego je to legitimni poziv u pomoć za časopis koji aktualna vlast iz svog nerazumijevanja povijesti i značaja hrvatskog jezika izgleda želi eliminirati, na sličan način kako su eliminirali Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, što su kritizirali svi koji u ovoj državi nešto znače.
Nadam se da će časopis Jezik nastaviti izlaziti, da će netko uvidjeti njegov značaj i pomoći. SpeedyGonsales 18:33, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Slažem se, uz dodatak da za ovakve slučajeve imamo i onu WP:ZANEMARI jer učinjena je s itekako dobrim razlozima. Ni zakoni o internetskoj cenzuri nisu izravno ugrožavali projekt već je postojala hipotetska opasnost u dugoročnom tehničkom smislu, isto kao što u ovom slučaju postoji dugoročna opasnost u jezikoslovnom. Culina primjedba podsjeća me na onaj prosvjed protiv prosvjeda na engleskoj Wikipediji jer bilo je i onih koji su se zalagali da projekt mora biti 100% neutralan, a argumenti su im bili sasvim u skladu s pravilima i smjernicama. Isto vrijedi i za Culu - nije u krivu, ali opet se osobno ne slažem. --Orijentolog (razgovor) 19:44, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Drago mi je da se slažemo, ali čini mi se da se WP:ZANEMARI zapravo tek djelomično odnosi na ovaj slučaj. Jer reklamiranje nije zabranjeno nekim eksplicitnim pravilom (osim toga da ne pišemo članke o komercijalnim tvrtkama s manje od tisuću zaposlenih odnosno ako ne postoji neki drugi razlog, tj. kriterij značaja), nego jednostavno reklamiranje i enciklopedistika ne idu ruku pod ruku. Ali "reklamiranje" već postoji, u svrhu prikupljanja novaca za Wikimediju ili Wikipediju i za glasovanja. Pročitao sam nedavno mislim Jimbov komentar u svezi nedavnog prosvjeda ruske wiki (zacrnjenje slično našem u slučaju američkog SOPA i PIPA zakona), gdje se kaže da Wikipedija nije samo enciklopedija, i da je normalno reagirati u nekim slučajevima ali da bi isto tako bilo korisno popričati i definirati koji su to slučajevi kako ne bi završili u društvenom aktivizmu, što nije cilj Wikipedije. Na našoj wiki ne vidim toliko aktivizma da bi bilo nužno odmah pokrenuti raspravu, ali ako netko želi nešto reći, ove su mu stranice otvorene. Uvijek će biti različitih mišljenja, Wikipedija:Konsenzus je pravilo koje se zapravo ovdje (djelomično) primjenjuje, jer koliko vidim većina se slaže da se časopis Jezik ipak razlikuje od Vjesnika, Nacionala i ostalih časopisa ili novina koji su ugašeni ili im prijeti gašenje. Jer ne treba primjenjivati nikakvo pravilo, jasno je čime se bavi ovaj projekt, jasno je čime se bavi časopis Jezik i jasno je da su obje "djelatnosti" ako ne iste (jer nisu) onda su dovoljno bliske da je reakcija u ovakvim okolnostima normalna. Tako bi isto reagirali da netko pokuša ugasiti LZMK, iako ga netko može doživljavati kao našu "konkurenciju". SpeedyGonsales 21:02, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Sve si okvirno objasnio pod ovim gore boldanim (jedini časopis u Hrvatskoj koji se bavi hrvatskim jezikom, i samo njim i ničime drugime) - Culo to nije znao, a i ja sam nisam bio siguran pa sam tražio naokolo (bez većih uspjeha). Jezik, LZMK, OiNE, HJP i slični imaju status autoritativnih izvora koje nikako ne možemo nadmašiti (mi ćemo uvijek citirati njihove članke; oni nikad neće naše) i iza kojih uvijek treba stati u ovakvim situacijama. Pod ovim nadmašivanjem govorim uglavnom o novinama: prije par godina novinski članak bio bi dovoljan izvor za cijeli Wiki-članak, a danas najtiražnije novine poput Jutarnjeg i Večernjaka na svojim web-stranicama stavljaju izravne poveznice na članke hrvatske Wikipedije. --Orijentolog (razgovor) 22:28, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Slažem se sa Speedyem da nismo aktivisti i da nemamo baš definirana pravila kada reagirati i ne ostati neutralni, iako je to uvijek poželjno. Vidim da većina nema ništa protiv poziva na pretplatu i da su zauzeli stav da časopisu treba pomoći zbog "višeg cilja" u smislu očuvanja kulturnog dobra. Nadam se da se u budućnosti neće trebati raditi nešto slično ovome. I dalje sam protiv bilo kakvog reklamiranja, osim onog nužnog za rad wikipedije i napredak projekta.--Culo-sija 23:51, 20. srpnja 2012. (CEST)
- Slažem se sa Speedyem da nismo aktivisti i da nemamo baš definirana pravila kada reagirati i ne ostati neutralni, iako je to uvijek poželjno. Vidim da većina nema ništa protiv poziva na pretplatu i da su zauzeli stav da časopisu treba pomoći zbog "višeg cilja" u smislu očuvanja kulturnog dobra. Nadam se da se u budućnosti neće trebati raditi nešto slično ovome. I dalje sam protiv bilo kakvog reklamiranja, osim onog nužnog za rad wikipedije i napredak projekta.--Culo-sija
- Na stranici Jezik (časopis) lijepo piše: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dodijelilo je u studenome 2011. godine časopisu Jezik nagradu kao jednom od najvrsnijih časopisa u humanističkom znanstvenom području. S druge strane to isto Ministarstvo smanjenjem sredstava najvjerovatnije će ugasiti taj isti časopis. Nisam neki stručnjak za naš jezik, čak sam i možda najviše kritiziran za naš pravopis, ali toliko sam razumio od naše suradnice Roberte F. I nije mi jasno kako je moguće u cijeloj situaciji biti NEUTRALAN, ili pod “staklenim zvonom” (kao u labaratoriju). To je nemoguće. I ne slažem se da je naša suradnica Roberta F. nekoga reklamirala (reklamiraju se samo profitne organizacije koje imaju na kraju dobit, pa ga recimo dioničari dijeli ili neki privatnik strpa novac u džep) – ona je tražila samo za POMOĆ. I nije mi jasno kako neki suradnici tretiraju nas kao “Wikipedijicu”, a to više nismo, od onog trenutka kad smo prešli 100 000 članaka, a možda i prije: postali smo WIKIPEDIJA. Snaga u društvu, i više nego što netko misli. Ja se ne bih pozvao na pravila, zakone, Ustav, proglase i slično, mislim da svako društvo se zasniva prije svega na MORALU. I rekao bih jasno, a nadam se da će se ostali suradnici složiti: ono što je Roberta F. molila je MORALNO, a ono što je naš ministar Jovanović i njegova ekipa napravila je NEMORALNO: najprije te pohvali, pa ti odreže granu na kojoj sjediš. Predlažem: izjavimo našem ministru Jovanoviću i njegovoj ekipi (dopis, e-mail, proglas ...) da je nemoralno ugasiti jedan znanstveni časopis takve kvalitete. I iskoristimo iste te novine (Jutarnji, Večernji i druge) da isto tako prenesu našu poruku (normalno ako se većina slaže!). Zašto? Pa puno je toga nemoralnog u našem društvu i netko to mora reći. Možda smo baš to MI? I na kraju citirao bih Einsteina: "Svijet je opasno mjesto za život, ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne poduzimaju". Lijepi pozdrav - Mmarre (razgovor) 16:25, 21. srpnja 2012. (CEST)
Dobro je da se reagiralo i da se ukazalo našoj suradničkoj zajednici na to što se događa.
U prijašnjim se je vremenima gasilo listove nasilnim zatvaranjem prostora, zabranom listova, zatvaranjem suradnika, a danas se listove ugasi podlije: zatvore financijski dotok pod ispraznom izlikom "tržišne utakmice", "štednje zbog krize" ili uopće ne obrazlože. Kubura (razgovor) 13:08, 24. srpnja 2012. (CEST)
- Moram primjetiti da unatoč reakciji wikipedista i silnim točnim zapažanjima koja su pojedinci iznijeli ovdje (što je pohvalno), da nitko od relevantnih medijskih čimbenika i inih interesnih skupina nije na svojim stranicama stao u neposrednu obranu (financiranja) samo časopisa (što je žalosno). Pri tome mislim naročito na nacionalu televizijsku kuću, novinske listove koji izlaze na nacionalnoj razini, nacionalne radio postaje, zavode pri državnim i inim institucijama kojima je u interesu očuvanje hrvatskog jezika. A ako i govorimo o financiranju samog časopisa nek se institucije koje su potrebite za građom koju časopis objavljuje pobrinu da npr. osnovne škole, srednje škole, fakulteti, veleučilišta i druge obrazovne ustanove ovisno o broju učenika budu voljne prihvatiti da budu pretplaćene na isti i da redovito svojim učenicima prenesu znanje koje časopis nudi na temu hrvatskog jezika. A ne da kao do sad da imamo slučaj da na državnoj maturi na testu iz hrvatskog jezika imaju niže rezultate (prolaznost) nego na testu iz engleskog jezika. Moram reći da bi navedene institucije u službi naroda trebale biti stupovi nosioci (obrane) hrvatskog jezika, zašto nisu nek se netko drugi zapita. Također moram reći da premda hvale vjeran poziv Roberte na reakciju wikipedista, u sili političkih spletkarenja i inih lobističkih skupina te duge povijesti zatiranja hrvatskog jezika njen pziv podsjeća na juriš na vjetrenjače a vjerovatnost da se ova bitka dobije uporediva sa mogućnošću da svi hrvatski političari imaju kvocijent inteligencije preko 130 i da su moralno-socijalno-nacionalno osjetljivi. --Domjanovich (razgovor) 17:52, 24. srpnja 2012. (CEST)
Ugašena domena Vjesnika
[uredi kôd]Obavijest nije povezana s ovim gore o Jeziku i vjerujem da su neki već informirani o tome - internetska domena Vjesnika (www.vjesnik.hr) ugašena je do daljnjeg. Sličnu situaciju imali smo lani (vidi: Wikipedija:Kafić/Arhiv 81#www.vjesnik.hr), ali tada se radilo samo o redizajnu. Sada se radi o potpunom gašenju lista i nema nikakvih naznaka da će stranica "uskrsnuti". U GIP-u Wikipedije trenutno imamo 50-60 članaka koji vode na ugašene Vjesnikove stranice, i što sad s njima?
Ex13 je lani priložio link s arhivom Vjesnikovih članaka (dns1.vjesnik.hr), međutim tamo ne postoje sva izdanja (vidim samo 7) i ništa se ne ispravi zamjenom "www" u "dns1". Kuburin stav bio je da se poveznice sačuvaju u člancima pod obrazloženjem da znanstveni radovi pri citiranju isto stavljaju link i datum preuzimanja, što i nije sasvim točno: najvažniji su ime autora, datum objave, naslov članka i naziv časopisa (vidi npr. savjete Harvarda). Takav se princip slijedilo u člancima kao Vladimir Laxa, ali npr. kod Hrvatski uskrsni običaji nije. Prema mom mišljenju - prve ostaviti kao izvor (bez linka), a druge zamijeniti ili ukloniti. --Orijentolog (razgovor) 15:54, 25. srpnja 2012. (CEST)
- Poveznice potrebno ostaviti (zato bi se trebalo navodi - pristupljeno: datum) naročito ako služe kao reference ili izvor podataka. Danas postoje određeni web arhivi koji su možda i sačuvali tekstove. Moguća je eventualno zamjena s nekim drugim referencama istog sadržaja.--Ex13 (razgovor) 16:10, 25. srpnja 2012. (CEST)
Upravo to. Ako poveznica više nije aktivna, postoje arhivi koji pamte baš tu poveznicu.
A s druge strane, radi se o točnosti. "Tad i tad na toj i toj adresi našao sam ovaj podatak."
Hoće li se taj časopis spojiti s nekim drugim, ugasiti pa da uopće nema traga - to ne znamo. Kad izađe nešto na internetu, onda to napišeš. Nije često, ali ima slučaja gdje internetsko izdanje je opširnije od tiskanog. To je jedno vrijeme bio slučaj s Hrvatskim vojnikom. Kubura (razgovor) 19:10, 26. srpnja 2012. (CEST)
Problem je veliki i nije lako rješiv. Sigurno još u mnogim člancima postoje poveznice na ugašene stranice. Na više wiki (iako to nije neka utjeha) pokušali su riješiti stvar s označavanjem takvih poveznica s "Dead link". Poveznice su označene ali se stvari ne rješavaju same po sebi te su dobili ogromnu kategoriju s bezbroj članaka. Ipak, možda za početak ne bi bilo loše ostaviti takve poveznice ali ih u već postojećim člancima označiti. U novim se člancima takve poveznice naravno ne bi smjele koristiti.--D tom
20:15, 26. srpnja 2012. (CEST)
Nisam znao za arhive, neka onda ostanu poveznice. Ukratko, neka nam ovaj slučaj s Vjesnikom bude lekcija da nadalje izbjegavamo Bare URLs (linkove bez dodatnih podataka). --Orijentolog (razgovor) 04:57, 29. srpnja 2012. (CEST)
Ne mijenjajte je!