Wikipedija:Članak tjedna/37, 2022.
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija. Oko 640. sjedište se seli u Split. Splitskoj metropoliji od davnih je vremena tradicijski pripadalo prvenstvo nad ostalim hrvatskim biskupijama izraženo naslovom primasa Dalmacije i čitave Hrvatske (lat. Dalmatiae ac totius Croatiae primas) koji su do XIX. st. nosili splitski nadbiskupi.
Na području Republike Hrvatske obuhvaća grad Split i prostor Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije te primorski dio susjedne Crne Gore. Sufraganske su joj biskupije Šibenska, Hvarsko-bračko-viška, Dubrovačka i Kotorska biskupija. Splitsko-makarska nadbiskupija prostire se na površini od 4088 km2 te ima oko 400 000 vjernika. U crkvenopravnom pogledu splitsko-makarska nadbiskupija je metropolija kojoj su podložene četiri biskupije (šibenska, hvarska, dubrovačka i kotorska). Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu splitsko-makarska nadbiskupija sastoji se, u užem smislu, od 13 dekanata sa 183 župe: splitski (katedralni) (12 župa), splitski (konkatedralni) (13 župa), biokovski (11 župa), cetinski (22 župe), Imotski (22 župe), Kliški (12 župa), makarski (18 župa), neretvanski (16 župa), omiški (10 župa), poljički (19 župa), solinski (10 župa), trogirski (10 župa) i kaštelanski (8 župa).
Današnji je nadbiskup Dražen Kutleša.