Skakavac (Bosanski Petrovac, BiH)

Skakavac
Entitet	Federacija BiH
Županija	Unsko-sanska županija
Općina/Grad	Bosanski Petrovac
Koordinate	44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E
	Stanovništvo
– naselje (2013.)	22
	Skakavac Skakavac na zemljovidu BiH

Skakavac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Selo je dobilo ime po potoku Skakavac koji izvire na Grmeču i odmah po izviranju čini mali vodopad od 2-3 metra. Potok Skakavac nastaje od izvora: Klančina, Jelik, Sjenica i Rašetića Do.

Selo se nalazi između Suvaje, Vođenice i Smoljane, ali ne odmah uz cestu Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa, već malo uvučen prema Grmeču, na dijelom ugnutoj visoravni Obljaj, a dijelom na uzvišenju Klještina (1049 m). S istoka je omeđeno planinskim grebenom ispod kojeg su sjenokosi i pašnjaci. Na jugu je korito potoka Suvaje. Potok Suvaja počinje izvorom Zebinovac na visini 1130 metara, da bi ga nizvodno pojačao izvor Sana koga su još Rimljani tako nazvali diveći se bistrini njegove vode i vjerujući da donosi zdravlje. Na zapadu su uzvišenja Veliki i Mali Obljaj i Gradina, na sjeveru Mačkovac i Mejin Vrh.

Skakavac je podijeljen na tri dijela: Obljaj, Klještina i Marjanovića Do, koji je ispod samog Grmeča.^[2]

Povijest

U selu je gradina s akropolom dimenzija 300x150 metara.^[3]

Nekada je na potoku Suvaja radilo 19 vodenica, danas samo jedna. Skakavac je u materijalnom pogledu izrazito siromašno selo. Uoči drugog svetskog rata u Skakavcu je živelo 878 stanovnika u 132 domaćinstva. Krševita zemlja nije omogućavala egzistenciju stanovništva pa su mnogi Skakavčani napuštali selo.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[4]:

ukupno: 226

Srbi - 226

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 22

Srbi - 22

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.
↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
↑ Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 21. ožujka 2020.

[2] Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.

[3] Salmedin Mesihović: Svpplementvm rebellio Illyrici - Germanikova "Pounjska ofanziva", Historijska traganja, 4, 2009., str. 9-33

[4] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

[3]

[4]