Cimeše

Cimeše
Entitet	Federacija BiH
Županija	Unsko-sanska županija
Općina/Grad	Bosanski Petrovac
Koordinate	44°34′55″N 16°11′49″E / 44.582°N 16.197°E
	Stanovništvo
– naselje (2013.)	27
	Cimeše Cimeše na zemljovidu BiH

Cimeše su naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Jednom svojom uvalom prema jugu Bjelajsko polje prilazi do ispod same Osječenice. Na obodu te uvale je selo Cimeše, poljskog tipa s kućama blizu jedna drugoj. Dio sela prema Bjelajskom polju naziva se Konjski brijeg. Na jug, do Osječenice, uzdiže se uzvisina Raušovica. Do istoka ih zatvaraju brijegovi: Magarevac, Cimeše, Grabik. Cimeše nema svojih izvora, ali je blizu voda u Bjelaju, odakle selo vodovodom dobiva vodu. Zemljište je vrlo rodno u odnosu na ostali dio Bjelajskog polja.^[2]

Povijest

Iznad cimeških kuća nalazi se arheološki lokalitet Crkvina. Tu je otkopan temelj crkve u obliku križa, a okolo se nalazi nekoliko gromila (pogrebnih humki). Prekopano ih je 18. U tri su nađene dječje kosti, u ostalim nakiti od bronce i jedna ukosnica od pozlaćenog srebra kao i željezni "rimski" ključ.^[3] Čitav lokalitet je višeslojan, u rasponu od 4. do druge polovice 6. stolječa. Podrobnija ispitivanja pri Zemaljskom muzeju u Sarajevu su utvrdila da je ukosnica iz razdbolja kada su ovim krajevima vladali Istočni Goti pošto su prethodno srušili rimsko carstvo.^[4]

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[5]:

ukupno: 139

Srbi - 130
Muslimani - 9

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 27

Srbi - 24
Bošnjaci - 3

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.
↑ Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.
↑ Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1902.
↑ Alojz Benac, Đuro Basler i dr.: Kulturna istorija Bosne i Hercegvine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.

[2] Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925.

[3] Vejsil Ćurčić: Starine iz okoline Bosanskog Petrovca, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1902.

[4] Alojz Benac, Đuro Basler i dr.: Kulturna istorija Bosne i Hercegvine od najstarijih vremena do početka turske vladavine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.

[5] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]