Seleukija (razdvojba)
Izgled
Seleukija[1] (iz grč. Σελεύκεια) ili Seleucija[2] (iz lat. Seleucia) može se odnositi na sljedeće starovjekovne gradove:
- Seleukija na Tigrisu, seleukidska prijestolnica osnovana 305. pr. Kr. koja je za vrijeme sasanidske vladavine srasla s Ktezifontom, danas arheološko nalazište (Babil, Irak)
- Seleukija (Pamfilija), grad u Pamfiliji na sredozemnoj obali; danas ruševine 1 km od sela Bucakşeyhler (Antalya, Turska)
- Seleukija na Kalikadnosu, grad na rijeci Kalikadnos nedaleko od sredozemne obale, kroz antiku poznat i kao Seleukija Kilikija, Seleukija Izaurija i Seleukija Trakeja; danas Silifke (Mersin, Turska)
- Seleukija Pijerija, grad pokraj ušća Oronta koji je služio kao luka obližnjoj Antiohiji; ostaci pokraj Samandağa (Hatay, Turska)
- Seleukija na Zeugmi, prema Polibijevoj Povijesti (V. 43.) i Apijanovim Mitridatovim ratovima (CXIV.) utvrda nad gradom Zeugma (Gaziantep, Turska)
- Seleukija na Meandaru, kratkotrajno ime za karijski grad Tral na rijeci Meandar; danas Aydın (Turska)
- Seleukija Sidera, grad u Pizidiji; kasnije prema rimskom caru Klaudiju nazvana Klaudijoseleucija; danas arh. nalazište 15 km sjeverno od Eğirdira (Isparta, Turska)
- Seleukija na Piramu, grad na rijeci Piram oko 20 km istočno od Antiohije, kasnije poznat i kao Mopsuestija ili Mamistra (Adana, Turska)
- Seleukija na Belu, grad na rijeci Oront, nekoliko kilometara zapadno od Apameje; kasnije poznat i kao Seleukopolis (danas na istoku Hame, Sirija)
- Seleukija u Margijani, kratkotrajno helenističko ime za drevni iranski Marv u Margijani, ranije i Aleksandrija u Margijani odnosno kasnije Antiohija u Margijani (danas arh. nalazište u jugoistočnom Turkmenistanu)
Neidentificirani:
- Seleukija u Elamu, prema Strabonovoj Geografiji (XVI. 1. 18.) i Plinijevom Prirodoslovlju (VI. 31.) elamski grad uz rijeku Hedifont; stariji autori poput H. C. Hamiltona i W. Falconera rijeku povezuju s Džarahi u Huzestanu (Iran); prema R. Talbertu moguće i obližnja Suza na Dezu ili manje vjerojatno arh. nalazište Taht-e Nešin kod Firuzabada
- Seleukija na Eufratu, spominje se na nekoliko klinopisa iz helenističkog razdoblja i uglavnom se povezuje sa Zeugmom na temelju kronika Ptolemeja III., no s obzirom na to da je ostali spominju u kontekstu kraljevskog kanala precizna identifikacija je nemoguća; prema J. Lenderingu moguće i sama Seleukija na Tigrisu
- Seleukija (Galileja), prema Životu (CLXXXV.) i Židovskim ratovima (CIII.) Josipa Flavija, helenistička kolonija uz jezero Merom u Galileji, pretpostavke su da se radi o preimenovanoj Abili (sjeverni Izrael) ili Gadari (sjeverozapadni Jordan)
Ostalo:
- Seleukija (tema), jedna od temi (vojno-upravnih jedinica) Bizanta od 10. do 12. stoljeća
- Babilon, Stjepan Bizantinac u svojim geo. leksikonima iz 6. stoljeća pogrešno poistovjećuje ovaj grad sa Seleukijom
- ↑ Vidi:
• Vujić, Antun. 2007. Seleukija. Opća i nacionalna enciklopedija. XVIII. Pro Leksis. Zagreb. ISBN 9789537224189. OCLC 555153703|url-status=dead
zahtijeva|archive-url=
(pomoć)
• Ladan, Tomislav. 2005. Mitridat I. Hrvatski obiteljski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. ISBN 9789536748174. OCLC 455955725»...osnivač velike partske države na području Medije, Mezopotamije, Seleukije i Irana.« - ↑ Mišić, Anto. 1987. Arhivirana kopija. Papinsko sveučilište Augustinianum. Rim. str. str. 71. OCLC 742760799. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. studenoga 2018. Pristupljeno 30. svibnja 2012. Navedeno je više parametara
|naslov=
i|title=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)»Mani se rodio god. 216., najvjerojatnije u gradu Seleucija u Babiloniji.«
• Ivanišević, Milan. 9. studenoga 2009. Namjera gradnje grčke pravoslavne crkve u Splitu. XXXLI. Kulturna baština. Split. str. str. 39. ISBN 0351-0557 Provjerite vrijednost parametra|isbn=
: length (pomoć). OCLC 742446171»Odoardo Cibo (...), naslovni nadbiskup Seleucije...«
| Ovo je razdvojbena stranica. Pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako Vas je poveznica iz nekoga članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti ju da pokazuje izravno na željenu stranicu. |