Savar
Savar | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Zadarska |
Općina/grad | Sali |
Površina | 13,3 km2 [1] |
Visina | 62 mnm |
Koordinate | 44°03′40″N 15°01′05″E / 44.061°N 15.018°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 35 [2] |
– gustoća | 3 st./km2 |
Odredišna pošta | 23287 Veli Rat [3] |
Autooznaka | ZD |
Savar na zemljovidu Hrvatske |
Savar je naselje u središnjem dijelu Dugog otoka.
Prvi se put spominje u 13. stoljeću; nadmorska visina je 62 m.
Mjesto je poznato po špilji Strašna peć, prvoj organiziranoj izletničkoj destinaciji ne samo na Dugom otoku već i šire, koju je 1904. godine posjetio i austro-ugarski car Franjo Josip.
U slikovitoj uvali nalazi se otočić spojen kasnijim nasipom s kopnom i na njemu je sakralni objekt nulte kategorije, predromanička crkva sv. Pelegrina (7. – 9. stoljeće). Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica, brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Barokna krstionica s glagoljskim natpisom prenesena je u župnu crkvu koja potječe iz 1670. godine. Nekada je u Savru bio i samostan pustinjaka sv. Antuna opata s crkvom sv. Andrije.
broj stanovnika | 151 | 167 | 178 | 177 | 202 | 242 | 284 | 298 | 286 | 282 | 197 | 188 | 93 | 85 | 57 | 53 | 35 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Zahvaljujući razvedenoj obali i bezbrojnim uvalicama, Savrani se bave ribarstvom i turizmom. Savar je poznat po nekadašnjoj eksploataciji kamena koji je poslužio za izgradnju zadarskog rimskog Foruma, palača i crkvi u Rimu i Veneciji, te zgrade UN-a u New Yorku.
- Stjepan Vladimir Letinić, hrvatski agronom, pjesnik, novinar i dragovoljac Domovinskog rata.[4]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ (): Preminuo Stjepan Vladimir Letinić, Društvo hrvatskih književnika. 23. travnja 2018. Pristupljeno 28. travnja 2018.
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |