Dugi otok
| Dugi otok | |
|---|---|
| Otok | |
 Park prirode Telašćica | |
 | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°01′07″N 15°01′45″E / 44.0186°N 15.0292°E (WD) |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 113,305339[1] km2 |
| Duljina obale | 182,109[1] km |
| Stanovništvo | |
| Glavno naselje | Sali |
| Broj stanovnika | 2.873 |
 | |
Dugi otok je otok u Jadranskom moru, na hrvatskoj obali Jadrana. Pripada zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka i ima 124 km2 (dug je 43 km, a širok do 4,6 km) te 2873 stanovnika. Površinom od 113,3 km2 i ukupnom duljinom od 44,5 km Dugi otok čini vanjski niz otoka zadarskog arhipelaga, zajedno s otocima Molatom, Istom, Škardom i Premudom. Na otoku se nalazi jedanaest naselja, od čega su Sali, Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove i Božava smješteni na sjeveroistočnoj strani, dok se Soline, Verunić i Veli Rat nalaze na sjeverozapadnoj obali, u duboko uvučenim zaljevima Solišćica i Velarska vala.
| Naselje | 1608. | 1759. | 1818. | 1840. |
|---|---|---|---|---|
| Božava | 83 | 122 | 186 | 139 |
| Brbinj | 129 | 256 | 284 | 210 |
| Dragove | 71 | 186 | 195 | 211 |
| Luka | 212 | 182 | 173 | 159 |
| Sali | 455 | 437 | 490 | 506 |
| Savar | 124 | 135 | 195 | 161 |
| Soline | 0[3] | 117 | 150 | 149 |
| Veli Rat | 105[4] | 161 | 171 | 189 |
| Zaglav | 46 | 98 | 101 | 0[5] |
| Žman | 338 | 284 | 212 | 180 |
| UKUPNO | 1563 | 1978 | 2146 | 2023 |
| Naselje | 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | Promjena 1948./1857. u % |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Božava | 180 | 0[6] | 195 | 239 | 277 | 261 | 335 | 248 | 260 | 44,4 |
| Brbinj | 202 | 233 | 230 | 238 | 309 | 333 | 328 | 327 | 328 | 62,4 |
| Dragove | 219 | 500[7] | 221 | 285 | 352 | 323 | 392 | 333 | 381 | 73,8 |
| Luka | 162 | 181 | 212 | 257 | 365 | 384 | 406 | 350 | 375 | 131,5 |
| Sali | 449 | 644[8] | 586 | 713 | 830 | 880 | 1117 | 1097 | 1230 | 173,9 |
| Savar | 151 | 167 | 178 | 177 | 202 | 242 | 284 | 298 | 286 | 89,4 |
| Soline | 225 | 0[9] | 249 | 297 | 304 | 329 | 329 | 329 | 384 | 70,7 |
| Veli Rat[10] | 263 | 533 | 230 | 320 | 315 | 337 | 452 | 300 | 286 | - |
| Zaglav | 112 | 0[11] | 142 | 177 | 222 | 222 | 286 | 254 | 408 | 264,3 |
| Žman | 210 | 276 | 308 | 412 | 493 | 499 | 653 | 572 | 633 | 201,4 |
| UKUPNO | 2173 | 2534 | 2628 | 3164 | 3730 | 3858 | 4582 | 4211 | 4670 | 114,9 |
| Bazni indeks | 100,0 | 116,6 | 120,9 | 145,6 | 171,6 | 177,5 | 210,9 | 193,8 | 214,9 | - |
-
Obala -
Stijene Dugog Otoka -
Mala Proversa s pogledom na Kornate -
Svjetionik Velog Rata
Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se krška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume. Uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina i dr.). Zapadna obala je vrlo strma, dok su ostale obale položite s nizom uvala, među kojima se pješčanim žalima ističu Solišćica, Pantera i Telašćica. Od većih otoka u blizini su Ist, Olib, Iž, Pašman i Ugljan. U Telašćici se nalazi šest otočića i hridi: Korotan, Galijola, Gozdenjak, Farfarikulac, Gornji Školj i Donji Školj. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i turizam.
Na otoku se nalaze sljedeća mjesta[12]: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat i Verunić (Verona).
Dugi otok ima nekoliko domaćih dnevnih trajektnih i brodskih veza sa Zadrom. Veće luke su trajektna u Brbinju i Zaglavu, te Sali i Božava. Sva naselja povezana su otočnom cestom kojom prometuje i lokalna autobusna linija.
Otok ima mnogo prirodnih ljepota,a posebno se ističe Park prirode Telašćica na južnom djelu otoka, velo i malo jezero kod Žmana, uvala Solinšćica i uvala Sakarun. Ima dosta povijesnih ostataka (uključujući i prapovijesne). Na otoku se nalaze 3 jezera (dva periodička slatka i stalno slano u Telašćici). U blizini otoka se nalazi mnogo manjih otočića i hridi. U neposrednoj je blizini i Nacionalni park Kornati.
Znamenitosti otoka su i svjetionik Veli rat kod Velog Rata i crkvica Sv. Pelegrina u Savru, te manifestacija Tovareća mužika u Salima.
U novije vrijeme pokušava se oživjeti zanimanje za spilju Strašna peć koja se nalazi kraj mjesta Savar na nadmorskoj visini od 70 m.
Na grebenu na jugozapadnoj strani Dugog otoka, ka otvorenom moru, nasukao se talijanski teretni brod Michele 1980. pod nerazjašnjenim okolnostima, ljeti kad je bila nevera. Misli se da je vlasnik to napravio radi izvlačenja novca od osiguranja. 15-ak godina poslije brod je široj javnosti postao poznat kao mjesto snimanja spota za Gibonnijevu skladbu Ej, vapore. Dugo je godina nadgrađe broda bilo iznad morske razine, no danas se vidi tek mali dio. Na toj je lokaciji dosta morskih struja te je velika bioraznolikost u moru. Planira se zaštititi greben.[13]
Brojni su tragovi prapovijesti među kojima se ističu kamena industrija s veloratskog područja s kraja paleolitika te osobito spilja Vlakno u središnjem dijelu otoka. Dosadašnja istraživanja su u Vlaknu utvrdila kulturni sloj star 20 tisuća godina, a među inim nalazima i očuvani ljudski kostur, jedini takav nalaz na čitavom jadranskom prostoru. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom 10. stoljeća pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). U 10. – 11. stoljeću otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica), dijelom istražen i konzerviran. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično, crkvice, suhozidne kućice i grobovi. Ladanjskim kućama na Dugom otoku bavila se Marija Stagličić.[14]
- ↑ a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
- ↑ a b Utjecaj litoralizacije na demografski razvoj Dugog otoka
- ↑ podaci su sadržani u naselju Veli Rat
- ↑ Sadrži podatke za naselje Soline
- ↑ Nema podataka
- ↑ U 1869. podaci su sadržani u naselju Dragove
- ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselja Božava i Zverinac
- ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Zaglav
- ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Veli Rat
- ↑ Sadrži podatke za Verunić 1857., 1869. i 1921. godine
- ↑ U 1869. sadržani su podaci za naselje Sali
- ↑ Sali | Dugi otok. Pristupljeno 11. kolovoza 2019. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Kristina Tartaro/More/I.Z./HRT : Nove tajne podvodnih grebena u Jadranu HRT. 27. rujna 2020.. Pristupljeno 30. rujna 2020.
- ↑ Sofija Sorić: Utvrđeni ljetnikovac obitelji de Soppe na Bapcu, Rad. Zavoda povij. znan. HAZU Zadru, sv. 50/2008., str. 47
- Dugi otok
- Sali - Dugi otok, stranice o mjestu Sali i Dugom otoku.
- Luka online Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. rujna 2017. (Wayback Machine), Luka online.
- Dugi otok foto , Dugi otok fotografije.
| |||||