Razgovor sa suradnikom:Wüstenfuchs/Arhiv 3

Odg: klijentske države, sateliti, vazali...

[1] Jesi li pogledao kakvi politiloški riječnik? Ili koju pravnu literaturu? Onu iz međunarodnog prava? Možda postoji neka fina razlika između klijentske države (možda postoji čisto hrvatski naziv), satelitske države, vazalne države, možda su neki od ovih pojmova istoznačnice? Kubura (razgovor) 03:19, 24. ožujka 2013. (CET)

Obrisao si

[2] I kao posljedica ovog uređivanja je to što si obrisao podatak o prevedenoj knjizi. Izbjegavaj takve stvari. Kubura (razgovor) 06:18, 24. ožujka 2013. (CET)

[3] Opet ne shvaćaš. Podatak o prijevodu je bitan. Nema to "zna se", "svi znaju". Treba navesti podatak da je prevedeno i koji je naslov prijevoda. Kao da je malo hrvatskih autora koji su objavili djela na nekom inojeziku i nije im nikad prevedeno na hrvatski. Kubura (razgovor) 06:22, 25. ožujka 2013. (CET)

Kategorije

[4] Daj, Wuste, kad ubacuješ kategorije, nastoj neka bude nešto u njima. Da nemamo kategorije od jednog članka. Ne doživljavaj ovo kao da te natjeravam pisati članke za tu kategoriju, nego eto, pravilo kojeg se svi držimo. Kategorija izgleda dobro, ali članaka još nema. Onda ju zakomentiraj.
A ako si dodao kategoriju koju još nismo imali, onda ju kategoriziraj. Nemoj da drugi moraju sređivati za tobom. Nije u redu prema drugima: držimo se nekog reda, a ti stavljaš, a drugi da čiste i sređuju za tobom.
Ako je kategorija "izgledna" da bi moglo biti članaka, ne moraš ih pisati. Pokušaj naći članke koje već imamo a koji bi mogli upasti u nju. Ja ću to sad napraviti s tom kategorijom. Kubura (razgovor) 03:27, 25. ožujka 2013. (CET)

I za ovu, s b-h. diplomatima. Ta morao si dosad naučiti kako se uređuje. Kubura (razgovor) 03:40, 25. ožujka 2013. (CET)

Pizistrat

Dva zanimljiva uređivanja:

Tekst koji je bio u članku prije ta dva uređivanja:

Ipak, za vrijeme njega i njegovih nasljednika Atena doživljava procvat. Vrše se javni radovi, gade se nove građevine, Atena postaje velika pomorska i trgovačka sila tog doba. Kad su Pizistratidi konačno zbačeni 500. pr. Kr. dolazi do uspostave demokracije.

Tekst u članku poslije ta dva uređivanja:

Nije držao nikakvu službu, ali je upravljao posredno kroz narodnu skupštinu i određene osobe, a moć je temeljio na svojim govorima. Ograničava moć eupatrida, odnosno atenskog plemstva, i postaje demagog (vođa naroda), pretežno siromašnog atenskog sloja. Kroz narodnu skupštinu slabi utjecaj areopaga, skupštine bivših arhonta, kojeg su uglavnom činili eupatridi. U vrijeme njegove vladavine Atena bilježi procvat, uglavnom na gospodarskom polju.

Opažam sljedeće:

• prije ta dva uređivanja broj izvora u članku je 0, poslije ta dva uređivanja broj izvora u članku je i dalje 0
• jednu konkretnu činjenicu (pad Pizistratida 500. pr. Kr.) zamijenilo je 0 činjenica
• jedna jedina kriva (crvena) poveznica u članku koju je valjalo ispraviti (riječ tiranida ne postoji u hrvatskome jeziku, tiranija postoji) uspješno nije viđena i ostavljena je
• tekst koji je dodan govori o društvenim promjenama, ali bez ijedne poveznice na odgovarajuće pojmove ili objašnjenja u samome članku

Ukratko, nešto kvalitete recimo 18 % zamijenilo je nešto kvalitete 19,5 %. Kako je ukupna kvaliteta porasla nisam uklonio uređivanja no od starih suradnika očekuje se više, ako ništa drugo onda uporaba izvora sukladno smjernici Wikipedija:Navođenje izvora. SpeedyGonsales 00:56, 27. ožujka 2013. (CET)

Predložak:Infookvir politička stranka

Generalni ili glavni tajnik, daj se odluči. Ako se želi prevesti generalni sekretar na hrvatski, onda je to glavni tajnik. Moderne strane obično imaju predsjednika, strankama su u komunističkome dobu upravljali tajnici koji su se titulirali vrhovnim, općim sekretarima. SpeedyGonsales 01:29, 27. ožujka 2013. (CET)

Hercegbosanska županija te gradovi i mjesta

Žuti karton

Ne postoji predložak bs, postoje predlošci {{bos oznaka}} i {{boš}}. Wikipedija:Popis jezičnih kratica. SpeedyGonsales 03:12, 27. ožujka 2013. (CET)

Na wikipediji pišemo samo službene podatke s popisa stanovništva kakvi se rade svakih 10 godina. Procjene koje se rade svake godine ne stavljamo. Nisi na wikipediji od jučer, ako već ne znaš takve stvari mogao si pitati a ne pisati ono što ne pišemo i davati nekome drugome posla. SpeedyGonsales 03:21, 27. ožujka 2013. (CET)

Pišeš: Brojevi stanovnika po općinama nisu procjene već ih je popisao Federalni zavod za statistiku

• Kliknuo sam na poveznicu koju si dao kao izvor, i tamo piše ovo: "Procjena ukupnog broja prisutnih stanovnika po starosnoj i spolnoj strukturi, 30.06.2011." Uobičajeno ne blokiramo suradnike koji možda ne razumiju dokumente koje rabe kao izvore, ali svakom se suradniku koji opetovano unosi netočne podatke uskraćuje mogućnost suradnje. SpeedyGonsales 19:51, 27. ožujka 2013. (CET)

Isprike uvažene. Ostatak mog gornjeg komentara je informativan. Predložak sam popravio jer nije funkcionirao, suradnici često zaborave osvježiti stranicu i obrisati poslužiteljsku međumemoriju pa vide nešto što drugi suradnici ne vide. Ako i dalje ne radi, detaljno opiši problem ili priloži snimak zaslona kako bi lakše otklonili problem. SpeedyGonsales 11:28, 28. ožujka 2013. (CET)

Prikaži

Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.

-- Bonč (razgovor) • Tagline: Budite odvažni! •  15:11, 28. ožujka 2013. (CET)

Sređivanje i "sređivanje" predložaka

Kad bi tebe mučio samo jedan predložak i da si ga sredio kako valja, nijedan predložak ne bi sad bio zaključan. Ali popravljao si dva predloška koja su nakon toga ostala strgana, zato sam ih vratio na raniju inačicu i zaključao. Očito je da nešto želiš ali za sada slabo ide. Kako ne bi drugi suradnici morali ubuduće popravljati za tobom imam prijedlog:

Napravi novi predložak s onom funkcijom koju želiš i isprobavaj na njemu, a članak u kome rabiš taj novi predložak neka bude na tvojoj podstranici. Kad budeš zadovoljan izvijesti mene ili nekog drugog aktivnog admina koji će provjeriti radi li predložak kako treba, i ako radi onda će tvoje dopune/promjene staviti u "stari" predložak i obrisati testni predložak, a tebi ide petica za zalaganje. Može tako? SpeedyGonsales 20:10, 28. ožujka 2013. (CET)

Kad dođe na red, ne brini. SpeedyGonsales 00:03, 8. travnja 2013. (CEST)

OLE

Ne znam kako si izveo ono da se klikanjem citata posvijetli knjiga u članku Pizistrat, ali veliko hvala u svakom slučaju jer to sam pokušavao riješiti ima još dvije godine. Pokušati ću uskladiti i kod predloška Citat knjiga --Orijentolog (razgovor) 01:02, 29. ožujka 2013. (CET)

Prikazivanje, misečina, koncentracija

[5] Misečina čini svoje, a? Pade koncentracija? :) A da poneki put upreš tipku Prikaži? :) Kubura (razgovor) 03:54, 29. ožujka 2013. (CET)

Zar ne valja

[6] Zar ovo ne valja? Kubura (razgovor) 06:10, 29. ožujka 2013. (CET)

Prikaži kako će izgledati 2

Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.--MaGa 07:17, 29. ožujka 2013. (CET)

Izmjena na svim mogućim člancima

[7] Budi svjestan da kad radiš nešto ovakvo, da onda moraš ispraviti sve članke koji sadrže ovaj infookvir. Kubura (razgovor) 07:00, 31. ožujka 2013. (CEST)

Sretan Uskrs!

Crveni karton. Blokirani ste!

Uskrs je, vidim da si premjestio Gdanjsk na Danzig što nije u duhu hrvatskoga jezika, kako znam da imaš žuti mislim ja kako je Uskrs blokirati te na jedan dan tako da malo odmoriš od wikipedije. Onda vidim tvoju povijest blokiranja, vidim razloge zašto si do sada sve blokiran i stanem. Dio tvojih uređivanja je korektan. Drugi dio tvojih uređivanja je ili ishitren ili besmislen i loš. Npr. pisanje podataka o stanovništvu BiH na temelju procjena mjerodavne institucije je primjer ishitrenog uređivanja. Ishitreno je zato jer si rabio izvor, ali su podaci koje si upisivao bili procjena a ne podaci ustanovljeni popisom. Kad ti je ukazano na to, ti si tvrdio da je to popis, kad ti je ukazano na to da u dokumentu koji rabiš kao izvor piše riječ procjena, ispričao si se da to nisi vidio. Ovo premještanje Slobodnog grada Gdanjska je novi primjer ishitrenog i besmislenog uređivanja, ti misliš da je ime članka loše i umjesto da staviš predložak u članak {{bolji naslov}} ti ga sam premjestiš. Nije problem premjestiti neki novi članak kad je očito da ima krivo ime, ja to često radim kad IP-ovi napišu dobar članak s lošim imenom, ali kad članak postoji dulje vrijeme na wiki čak i ja ako nisam 100% siguran koje bi ime članka bilo najbolje stavim predložak i pričekam neko vrijeme, dam šansu drugim suradnicima da se izjasne. Nepoštivanje procedure je ok ako za proceduru nema razloga, ali onda kad ima, onda je to loša ideja. Kad bi tvoja uređivanja bila samo ishitrena, nikome ništa. Ali ta uređivanja netko treba ispraviti, popraviti, tebi objasniti što nisi dobro napravio, a to uzima vremena. Svako tvoje uređivanje koje je uklonjeno je besmisleno, svako uređivanje koje je uklonjeno i kad ti je suradnik ostavio poruku dulju od tri rečenice je loše, jer očito je suradnik osjetio potrebu jasno ti ukazati da neko uređivanje nije dovoljno dobro.

Ove godine navršit će se pet godina što si na wikipediji, imaš preko 4 i pol tisuće uređivanja. Očito je da imaš želju, ali isto je tako očito da nemaš strpljivosti provjeriti što piše u knjigama, ili u izvoru koji sam rabiš ("popis" stanovništva BiH). Zadnje blokiranje ti je bilo na 6 mjeseci. Nakon toga obično ide godinu, dvije ili trajno. Kako je danas Uskrs, dajem ti tjedan dana odmora. To nije kazna, jer kazna bi bila nekoliko mjeseci ako bi bila blaga ili višegodišnja ako bi bila stroga. To je vrijeme za razmišljanje, lijepo molim razmisli o tome da razmisliš najmanje 5 sekundi prije nego što nešto snimiš na wikipediju. Ne ono: "ovo u redu? je, snimi!" nego "gdje sam pročitao ovo što sad snimam? nigdje? neću snimit, idem provjerit u enciklopediju." Sretan Uskrs! SpeedyGonsales 10:55, 31. ožujka 2013. (CEST)

Tijela, ne tjela

[8] [9] Ta daj, pripazi na to, to su osnove pravopisa hrvatskog jezika. Kubura (razgovor) 05:03, 4. travnja 2013. (CEST)

Zar ne valja

[10] Zar ovo nije točno? Kubura (razgovor) 06:35, 5. travnja 2013. (CEST)

Pr. Kr., ne pr.n.e.

[11] Kubura (razgovor) 07:34, 7. travnja 2013. (CEST)

[12] O tome je bila tema, mislim da se jednom govorilo o tome. "Pr. n. e." nije neutralno, jer istiskuje i negira kršćansko računanje vremena odnosno kršćansku sastavnicu računanja vremena.
Ovo računanje vremena po kojem mi računamo godine je kršćansko, prije i poslije Kristova rođenja. Povrh svega toga, još računamo po gregorijanskom kalendaru. Po papi Grguru. Kubura (razgovor) 04:47, 8. travnja 2013. (CEST)

Nesuvisli predlošci

Ne jednom smo upozoravali suradnike neka ne rade nesuvisle predloške. Predložak:Političke stranke u BiH je besmislica. Predložak molim podijeliti na manje smislene dijelove. SpeedyGonsales 00:11, 8. travnja 2013. (CEST)

Također, ne možeš rabiti predloške koje nemamo. Što će nama u predlošku parametar title? Što to znači na hrvatskome jeziku? Ovo nije engleska wikipedija, nego hrvatska. SpeedyGonsales 00:17, 8. travnja 2013. (CEST)

• Stranica Demokratska fronta završila je na stranici za razgovor jer to nije članak.
• Predložak Političke stranke u BiH je obrisan jer je onakav kakav je bio besmislen.
• Upozoren si već nekoliko puta da paziš što radiš s predlošcima, da ne lomiš članke i tako daješ drugim suradnicima posla da sređuju iza tebe. Molim da se to ovaj put napokon shvati, jer krajnje je vrijeme. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 00:27, 8. travnja 2013. (CEST)

Službeni podatci

Crveni karton. Blokirani ste na rok: 3 dana! Razlog je: Ignoriranje uputa. Na wikipediji pišemo samo službene podatke. Neslužbenima i bez izvora na Wikipediji nije mjesto.

--Roberta F. 01:32, 15. travnja 2013. (CEST)

Obrisani dio teksta

[13] Ovdje si napravio jedan propust. Obrisao si dio teksta koji je svojevrsna referencija, referencija koja nema preciziranu stranicu. Kubura (razgovor) 07:09, 19. travnja 2013. (CEST)

Ahmed-paša_Hercegović

Crveni karton. Blokirani ste!

Uklonili ste podatke o godini rođenja i smrti iz zaglavlja članka. Od suradnika koji na wikipediji rade duže vrijeme ne očekuje se da smanjuju kvalitetu njenih članaka i da uklanjaju podatke, nego da poboljšavaju kvalitetu njenih članaka. Iako su obje godine tu više orijentacije radi, one čine zaglavlje članka i bez njih je članak kriptičan, treba ga pročitati cijelog da bi se vidjelo kad je Ahmed-paša živio. Za ovakva uređivanja nove suradnike blokiramo trajno, molim da se shvati na vrijeme da je ovo blago upozorenje kako na wikipediji postoje neki standardi za uređivanje. Hvala unaprijed! SpeedyGonsales 00:20, 21. travnja 2013. (CEST)

Pogrješno isključivo preusmjeravanje

[14] Ne sastoji se svijet samo od politike. Kubura (razgovor) 03:42, 25. travnja 2013. (CEST)

Zastupljenost u parlamentu

Trebalo bi se navesti referenciju i vrijeme na koje se odnosi. Primjerice, stanje na današnji dan ili stanje prema izborima od "tad i tad". Kubura (razgovor) 04:14, 25. travnja 2013. (CEST)

Čolak i Zubak

U najboljoj namjeri, ima li gdje crno na bijelo ovo što si unio o njihovom školovanju?--MaGa 14:56, 13. lipnja 2013. (CEST)

OK--MaGa 22:00, 18. lipnja 2013. (CEST)

Prikaži kako će izgledati

Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.--Roberta F. 01:48, 16. lipnja 2013. (CEST)

Izvorni naziv

Što ga ukloni [15]? Kubura (razgovor) 06:01, 18. lipnja 2013. (CEST)

Što se tiče "literature", nažalost, novinari više nisu pismeni kao nekad. Oko 2004. napravljen je veliki udar na hrvatske medije. Ne znam je li ti poznato što su onda napravili od Slobodne Dalmacije. Otkazali su svim iskusnim, dokazanim i kvalitetnim novinarima, a doveli bezveznjake kojima članci obiluju pogrješkama, od sadržajnih, do pravopisnih i strojopisnih. Dokazanim novinarskim veličinama tu i tamo dopuste pokoji člančić. Od nekadašnjeg novinskog velikana napraviše smeće. Večernji je zadržao višu razinu, nadam se da nisu išli ondje izvoditi gluposti.
Drugo, napisao si nešto pogrješno: "U hrvatskom jeziku postoji pravilo da riječi i imena koji se ne pišu latinicom (arapski, kineski, ruski itd.) napišemo onako kako zvuče." Da je tako, pisali bismo Maskva, a ne Moskva. Posebna su pravila preslovljavanja.
Priča s arapskim bi ti držala vodu, ali pitanje je kako čitati. Ostaje i problem ako se neki služe i latinicom. Evo ti jednog zanimljivog Brozovićevog članka o tome [16] (Izgovor i transkripcija orijentalinh riječi i imena). Od nekih se tih rješenja možda vremenom odstupilo, članak je iz onog vremena (SR Hrvatske), pa je u tom smislu stariji (iz 1955.), ali je zanimljiv. Nešto je u prijašnjim i posljašnjim brojevima o tome.
Ne kažem da si ti u krivu, a ja u pravu.
Jedino, ovdje je bio problem što si uklonio one podatke.[17] Kubura (razgovor) 04:27, 19. lipnja 2013. (CEST)

[18] Problem može biti kako koji arapski narod izgovara koji samoglasnik (je li He- ili Hi-).
Sad pazi ovo. Pročitaj kako ime toj organizaciji izgovaraju Turci [19], a kako su čitanje zabilježili Englezi [20], Francuzi [21], Nijemci [22] i Francuzi [23]. Francuze smatram mjerodavnijim, jer je Libanon bio njihovo mandatno područje pa imaju dobro literaturom pokriveno arapsko nazivlje, bar za te krajeve. Turci su bliže, pa su upućeni. Kubura (razgovor) 04:36, 19. lipnja 2013. (CEST)

Predlošci, opet

Kako sam sređivao JavaScript navigaciju izvora na našoj wiki pogledao sam malo predloške za citiranje na en wiki i kako je kod nas, i mislim da tu još ima posla. Kako je to malo veći zahvat (nije toliko teško napraviti, ali treba pametno osmisliti) nije još došlo na red. U svakom slučaju, nisam zaboravio. Poanta je zapravo jednostavna - predlošci odnosno parametri trebaju biti prevedeni, a kod nas nije tako. Da ne bi sve popucalo po šavovima treba dakle i osmisliti prijevod i složiti botove koji će popraviti sve ono što će promjene donijeti, da ne bi bilo kako je sada ili kako je bilo jedno vrijeme - nikako. Šteta je što se nitko toga nije pošteno ulovio prije 6 godina kad je predložak citiranje weba nastao, ali što sad. Bude. SpeedyGonsales 17:55, 28. lipnja 2013. (CEST)

Wikipedija je enciklopedija

Ovu minirečenicu napisao sam jako puno puta na ovome projektu.

Usrdno molim da ovo bude posljednji put što je pišem na ovoj stranici za razgovor. Možda se iz vizure hrvatskih medija čini da je primjereno stvoriti članak pod imenom "Lex Perković", ali to nije tako. G. Perković je čovjek koji je radio za hrvatsku tajnu službu u SFRJ i RH. No time nije zaslužio spominjanje u enciklopedijskom projektu u kontekstu navodnoga "zakona", nego se treba o tome pisati (ako se već treba pisati) u okviru već postojećeg članka Europski uhidbeni nalog. Kako mi se ne da naklapati o tome, premjestio sam sadržaj i obrisao ovaj člančić nastao prije 9 sati.

Kako ne bi bilo krivih spojeva, pokušat ću gore napisano još jasnije iskazati:

• nazivi članaka na wikipediji trebaju biti enciklopedijski, primjeri su:
  • ime prezime za životopise
  • Puno ime zakona za članke o zakonima
  • ime države za članke o državama

• stvaranje članaka o efemernim, prolaznim političkim temama nije enciklopedijski te time nije primjereno!
• suradnike koji stvaraju članke koji nemaju mjesta na wikipediji prvo upućujemo i upozoravamo, ako broj uputa preraste neku razumnu mjeru onda uviđamo da suradnik nažalost nije sposoban raditi na enciklopedijskome projektu

Zaključak je jednostavan, ako neka tema zaslužuje enciklopedijsku obradu, onda je suradnik dužan potražiti postoji li već odgovarajući članak koji valja dopuniti (u ovom slučaju već spomenuti Europski uhidbeni nalog), a tek ako ne postoji onda valja stvoriti odgovarajući članak. Neprimjereni nazivi članaka pokazatelj su npr. slabog ukusa, neiskustva ili neznanja. Što god bilo, bolje je tražiti pomoć oko elemenata gdje imate poteškoća ako Vam je dio rada ne wikipediji pretežak, nego da se nepotrebno natežemo oko očitih stvari. Ja sam potpuno svjestan da nije svatko sposoban pisati 100 % enciklopedijske članke iz glave, za to je potrebno iskustvo i znanje, strpljenje i dobra volja te gomila literature. Nadam se da se razumijemo. SpeedyGonsales 01:46, 29. lipnja 2013. (CEST)

Razumijem ja vas, ali moj doprinos članku više ne postoji, a bio je najveći.

• Može ovako?

Vaš potez je pomalo i uvredljiv. Pogotovo nazivanje mog uradka "člančićem".

Ispričavam se na neprimjerenoj kvalifikaciji, to nije bilo nužno. Ali ostatak mog gornjeg komentara i dalje stoji:

• članci na wikipediji trebaju imati enciklopedijske nazive
• uradak iako relativno velik brojem slova (bajtova) bio je vrlo jednostran, stoga sam jutros potrošio skoro dva sata dopunjavajući članak tako da budu prikazana sva stajališta glede nedavnih izmjena Zakona. Razumijem da treba vremena za napisati dobar članak, ali da se krenulo od početka kako treba, na pravome mjestu, ne bi bilo najmanje pola gornjih primjedbi.

Wikipedija je enciklopedija, mi si ne možemo dopustiti novinarski često površan stil, niti u naslovima članaka niti u pristupu. Enciklopedija ima više kriterije od dnevnoga tiska, nadam se da se tu razumijemo. SpeedyGonsales 14:09, 29. lipnja 2013. (CEST)

Brzopleto i nesmotreno je članak nazvati prema novinskim naslovima. Ako ništa drugo, ako se to sad nauči nešto smo postigli. SpeedyGonsales 14:36, 29. lipnja 2013. (CEST)

Wikipedija je diktatura enciklopedijskoga pristupa, kome je bliži novinski pristup tome nije lako raditi na wikipediji. Ali je moguće naučiti ako ima volje. SpeedyGonsales 15:10, 29. lipnja 2013. (CEST)

• Spojena povijest stranica Europski uhidbeni nalog i Lex Perković

Tu su sva uređivanja, i Ex-ova i suradnika Wüstenfuchs i Chvrkina i moja, čak i botovi. Zašto to nisam napravio odmah? Zato što na stranici Wikipedija:Priručnik_za_administratore#Spajanje_povijesti_stranica piše sljedeće: Ovaj potez se ne može vratiti unazad i stoga ga koristite veoma pažljivo. Do danas nisam nikad pogriješio, ali jedno 30 minuta danas sam mislio da je dio uređivanja izgubljen. Bio sam u krivu, nijedno uređivanje nije izgubljeno. Ovime sam htio reći sljedeće:

• suradnici su dužni razmišljati kad biraju naziv članka, također su dužni pogledati postoji li već odgovarajući članak na wikipediji. Ako članak ne postoji lako je premjestiti članak na dobro ime. Ali ako članak već postoji, jednom kad je više suradnika radilo na oba članka administratori dobivaju posao spajanja povijesti članaka, a to iako nije previše kompliciran postupak nije nešto što bi se trebalo raditi svaki dan, jer i administratori mogu pogriješiti i uređivanja se mogu izgubiti. Također, suradnici bi trebali razmišljati kad biraju naziv članka. To je možda od nekud poznato. :)
• imao sam namjeru spojiti povijest članaka, ali sam htio da se ovo gore nauči, jednom zauvijek, da se ne bi vraćali opet i opet na tu temu. Nadam se da je to sada naučeno. Nemam želju ni naviku "krasti" doprinose suradnicima, radio je to davnih dana jedan drugi suradnik na ovome projektu.

Skoro zaboravih, osim "Europski uhidbeni nalog" članak se (teoretski) mogao zvati i punim imenom Zakona. Zašto se sada zove "Europski uhidbeni nalog" a ne nekako drugačije?

• Zašto se ne zove Lex Perković objasnio je na stranici za razgovor Ex13.

Imamo neke članke koji se zovu po imenu zakona, nemamo ograničenje na duljinu imena članka, zašto ne "Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije"?

• Zato jer nemamo članke o svakome zakonu u pravosudnom sustavu RH, a ovaj zakon nije sam po sebi dovoljno važan i poseban da bi imao poseban članak, ali jedan njegov dio, konkretno Europski uhidbeni nalog je dovoljno specifičan da je Ex13 samo o njemu napisao članak 2010. godine. Također se upravo zbog toga članka, odnosno toga naloga (EUN-a) mijenjao zakon jučer, i zakon je dobio popularno ime, Lex Perković. Upravo zato je Europski uhidbeni nalog primjereno ime za članak, Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije je preusmjeravanje na taj članak, a iako sam prvi trenutak mislio obrisati preusmjeravanje Lex Perković, i njega sam ostavio. Dakle, sve je tu, ali sve je istovremeno onako kako treba biti na enciklopedijskome projektu. To možda nije onako kako netko poželi od prve, ali je kvalitetno rješenje. Ako netko ima bolju ideju ili bolje rješenje, uvijek je slobodan napisati prijedlog i dati argumente za njega. Svako dobro želim! SpeedyGonsales 22:43, 29. lipnja 2013. (CEST)

EUN

• Navikao sam i na gore, ako se neće ponavljati, preživjet ću nekako. :)
• Skoro zaboravih, u potpisu piše Wüstenfuchs, poveznica vodi na Wustenfuchs, to se lako sredi u postavkama. SpeedyGonsales 20:12, 1. srpnja 2013. (CEST)

Molim nemoj rabiti neprevedene predloške: dok ne smislimo kvalitetno rješenje molim izvore navoditi samo s ref oznakama, kad se smisli kvalitetno rješenje onda ćemo rabiti predloške za citiranje. SpeedyGonsales 16:59, 2. srpnja 2013. (CEST)

Čemu ovo EAW? Koji je jezik službeni u Hrvatskoj? Koji je jezik službeni na hrvatskoj wikipediji? Na kraju, koji je jezik službeni u EU, engleski? Ili postoje 24 službena jezika? Zar ćemo napisati kraticu EUN na 24 jezika? Molim razmišljati malo više pri uređivanju wikipedije, lijepo molim! SpeedyGonsales 17:04, 2. srpnja 2013. (CEST)

I za kraj: u Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije u članku 2, točka 8. piše sljedeće:

• europski uhidbeni nalog – je nalog nadležnog pravosudnog tijela države članice za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenog progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode;

Razumijem da je u Filipovićevom članku to malo drugačije definirano (Europski uhidbeni nalog sudska je odluka koju izdaje država članica Europske unije...), ali definicija iz Zakona je preciznija i primjerenija enciklopedijskome članku, ako pogledaš moje doprinose vidjet ćeš da sam prvo uzeo definiciju od Filopovića, a onda je zamijenio definicijom iz Zakona. Cijenim trud, ali kako sam već gore napisao - potrebno je razmišljati malo više ako se želi napisati kvalitetan enciklopedijski članak. SpeedyGonsales 17:24, 2. srpnja 2013. (CEST)

Pišeš: Glede korištenja predložaka, lakše mi ih je naknadno prevodit nego nanovo upisivat na hrvatskom.

• Tko će provjeravati jednom kad sredimo predloške jesu li svi sređeni? I zašto bi u međuvremenu imali kaos? To je izvan svake pameti. Ponavljam gornju molbu, dok ne smislimo kvalitetno rješenje molim izvore navoditi samo s ref oznakama, kad se smisli kvalitetno rješenje onda ćemo rabiti predloške za citiranje. SpeedyGonsales 19:02, 2. srpnja 2013. (CEST)

Uklonio sam ovo uređivanje iz dva razloga:

• Krk i ostali kvarnerski otoci koliko znam spadaju pod nadležnost županijskog suda u Rijeci, dakle slika je bila netočna.
• Članku nije potrebno dopunjavanje takvim grafičkim detaljima, prije se može dopuniti pretpoviješću pravne suradnje država EU odnosno ranije EEZ-a, pravnim aspektima zakona i detaljima njegove primjene u državama članicama. Usmjeri se na ono bitno, nemoj trošiti vrijeme na nebitne stvari. Obzirom da sam potrošio već gomilu vremena ispravljajući tvoje pogrješke u ovome članku i pišući poruke na ovoj stranici za razgovor, ako se ovako nastavi morat ću izreći zabranu rada na temi. Nije problem dopunjavati članak, ali treba to raditi kvalitetno. Cilj wikipedije je informirati čitatelje, ako suradnici pišu neistinite informacije dužnost je administratora spriječiti ih. Nadam se da je to jasno. SpeedyGonsales 20:50, 2. srpnja 2013. (CEST)

Preusmjeravanja

Wüstenfuchs, čemu ovo [[24]] preusmjeravanje?--MaGa 15:12, 2. srpnja 2013. (CEST)

Teoretski si u pravu, ali pogledaj što vodi [25] na njega, a da ne govorim da ovo [26] preusmjeravanje ne vodi ništa, dakle - oba su nepotrebna, pogotovo što na tim mjestima može biti samo razdvojba, jer to nisu jedini pojmovi koji se mogu vezati za odgovarajuće skraćenice. U konačnici, wikipedija se ne smije pretvoriti u pretraživač interneta. Njih ionako ima dovoljno (ako ne i previše).--MaGa 15:18, 2. srpnja 2013. (CEST)

Ispeci pa reci/napiši

Molim provjeravati činjenice prije unošenja u članke. Hannover se piše s dva "n", bilo kao grad, bilo kao nekadašnja država. --Flopy ^razgovor 18:28, 2. srpnja 2013. (CEST)

Gdje sam provjerio? Recimo ovdje. --Flopy ^razgovor 18:54, 2. srpnja 2013. (CEST)

Izdano 1901. Sve mi je jasno. --Flopy ^razgovor 19:11, 2. srpnja 2013. (CEST)

Francuske države ili Povijest Francuske?

Predložak si nazvao Francuske države, naslov mu je Francuske države a isti naslov vodi na Povijest Francuske? Zar to nije kao da si krpenjaču nazvao krpenom loptom, stavio naslov krpena lopta, a naslov vodi na krpenjača? SpeedyGonsales 14:49, 6. srpnja 2013. (CEST)

Nije pitanje na što staviti poveznicu, nego kako da se zove predložak? Sad jasnije? SpeedyGonsales 16:01, 6. srpnja 2013. (CEST)

Ne zove se tako više. Francuske države implicira da Francuska ima više država (kao Sjedinjene Države), dok se zapravo radi o povijesnome pregledu, pa je prikladniji naziv predloška Povijest Francuske, na što sam htio ukazati ali očito ili nisam bio dovoljno jasan ili autor predloška ne poima razliku vremenskih pregleda i multinacionalnih država dovoljno jasno. SpeedyGonsales 16:09, 6. srpnja 2013. (CEST)

U gornjim porukama nema vrijeđanja, samo nisam htio nikome pisati da bi valjalo promijeniti ime predloška jer izabrano ime nije dovoljno jasno. Zato sam postavio pitanje, iz kojega je trebalo biti jasno da se krpenjaču treba zvati krpenjačom. OK, nismo svi jednaki, očito da sam trebao napisati što valja učiniti, manje bi bilo problema.

Za kraj, rabim analogije i pitanja jer ne želim nikome ništa nametati, ali ako nekome analogije nisu dovoljno jasne, bit ću ubuduće jasniji, nije mi to problem. SpeedyGonsales 16:17, 6. srpnja 2013. (CEST)

Obrazloži

[27] Kad ovoliko obrišeš, obrazloži na stranici za razgovor zašto si obrisao. Ono je ipak referencirani sadržaj. Kubura (razgovor) 05:18, 7. srpnja 2013. (CEST)

Moglo se iskombinirati

[28] Dalo se spojiti ono što si obrisao s onim što si unio. Kubura (razgovor) 06:23, 8. srpnja 2013. (CEST)

[29] Ma koja zloporaba. Da je tako, nikad se ne bi moglo sastaviti sintezu razvitka znanstvene misli. Česte su protusloveće teorije.
Nego ajmo na tvoj slučaj. Prethodni autor nije naveo izvor. Ako su točne postavke, bilo bi šteta ono ispustiti. Kubura (razgovor) 05:19, 9. srpnja 2013. (CEST)

Jubilarni članak

Rano je za glasovanje. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 12:46, 9. srpnja 2013. (CEST)

Drži vodu

[30] Stari podatci ne čine mi se lošim. Drže vodu.A autor se i pozvao na neke izvore. Kubura (razgovor) 06:12, 10. srpnja 2013. (CEST)

Koja je ovo Speedyjeva poruka

[31] Imaš li razl od ove poruke? Kubura (razgovor) 06:39, 10. srpnja 2013. (CEST)

[32] Razl je kratica za "razlika dvaju uređivanja". Na engleskom to zovu diff. Ne vidiš tu oznaku u povijesti uređivanja, ali vidiš na Nedavnim promjenama.
(razl | pov) . . ! Hrvatska demokratska zajednica‎; 23:24 . . (+1.233)‎ . . ‎Wüstenfuchs (Razgovor | doprinosi | blokiraj)‎ (→‎Povijest) [ukloni]
Ovo je razl o kojem ti govorim. Kubura (razgovor) 04:42, 11. srpnja 2013. (CEST)

Par napomena (Bitka za Achen)

Pokušaj ne koristiti rečenice od tri kilometra (npr. "Napad 26. pješačke pukovnije počeo je 13. listopada, a davao je važan uvid u prirodu borbe; Američko pješaštvo našlo se u zasjedi njemačkih branitelja iz podzemlja, što je prislilo američke napadače da očiste svako mjesto prije upuštanja u daljnje napredovanje, a američki tenkovi nisu bili u stanju kretanja u takivim ulicama, stoga Amerikanci nisu mogli računati na njihovu podršku.), jer su teške za čitanja. Razbijaj ih na manje, puno je lakše pratiti tekst. Koliko sam mogao primijetiti, to su ti situacije gdje stavljaš točku-zarez.

Probaj koristiti aktiv umjesto pasiva:

• npr: Amerikanci su bili podržani 9. zrakoplovstvom koje je napadalo... -> Amerikance je podržavalo 9. zrakoplovstvom koje je napadalo...
• ili: Njemački tenkovi nisu bili od pomoći jer su bili nadmašeni brojem američkih Sherman tenkova -> Njemački tenkovi nisu bili od pomoći jer su ih brojem nadmašili američki tenkovi Sherman

P.S. Kad bi se ispaljivale samo čahure, to bi bio predivan rat jer nitko ne bi poginuo. --MaGa 09:40, 10. srpnja 2013. (CEST)

Pa, svaka granata (kao i metak) se sastoji od čahure i zrna. Ovisno o kalibru, čahura može biti odvojena od zrna i umeće se u cijev nakon zrna. Zato sam i rekao da nitko ne bi poginuo kad bi se samo čahure pucale.--MaGa 12:55, 10. srpnja 2013. (CEST)

To sam već ispravio.--MaGa 13:00, 10. srpnja 2013. (CEST)

Bitka za Achen

Doda san poveznicu u predložak, pa samo provjeri je li kronološki dobro postavljena. Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 13:02, 11. srpnja 2013. (CEST)

Povijesni rezultat

Zar je ovo bilo netočno [33]? Ako je bilo točno, moglo se ostaviti, to je bio povijesni rezultat. Kubura (razgovor) 08:12, 12. srpnja 2013. (CEST)

Čečeni.

Ne ispravljaj na krivo. Što neznaš ne diraj. --Zeljko (razgovor) 00:31, 18. srpnja 2013. (CEST)

Pa trebao bi znati, kažeš da znaš. Ako znaš a vraćaš na krivo onda je to vandalizam. A ako neznaš, onda nemoj ispravljat. Nahhsko-dagestanski ili dagestanski ili sjeveroistočni kavkaski jezici su jezična porodica a ne skupina. Evo oni imaju priličan članak o njima --Zeljko (razgovor) 08:20, 18. srpnja 2013. (CEST)

Ovako nemoj odgovarati. Ja isto ne diram ono što neznam prepuštam drugima. ja sam rekao savjet u dobroj namjeri, a ti ne spominji moj bonton. --Zeljko (razgovor) 08:29, 18. srpnja 2013. (CEST)

Sam si razmrsio problem. Porodica i skupina nisu isto. Drugi puta provjeri pa onda ispravi, i onda nema zime. Pogriješit nehotice možemo svi, pa se čovjeka obavijesti. --Zeljko (razgovor) 14:58, 18. srpnja 2013. (CEST)

Usput u našem jeziku, kad smo kod porodice, jezika i slično, ako neznaš slučajno, kad se govori o jezicima i biologiji govori se o porodici; kada se govori o bračnoj zajednici onda je jedino ispravno obitelj. Ajde uživaj --Zeljko (razgovor) 15:06, 18. srpnja 2013. (CEST)

Miroslav Ferić (pilot)

Nismo en wiki da radimo kategorije tipa rođen 1947. godine u znaku Bika, podznak Ovna. Ako neka kategorija ne postoji to najčešće znači da ta kategorija nema što ni tražiti u članku. SpeedyGonsales 23:32, 21. srpnja 2013. (CEST)

Bitka za Aachen

Članak može ići u ponovni izbor za izabrani članak tek nakon tri mjeseca od zadnjeg izbora, tako da više nije u izboru za 42. tjedan. Hvala na razumijevanju.--MaGa 07:50, 23. srpnja 2013. (CEST)

Kategorija:Armenski političari od 1989.

Ovo je drugi put u kratkom vremenu da pišem na ovoj stranici o kategorijama. Novim suradnicima se tolerira više "nesnalaženja", ali stari suradnici bi trebali raditi manje pogrješaka. Ako u kategoriji nema ništa osim druge dvije podkategorije, čemu onda još dijeliti kategoriju na vremenske odsječke? Kakva to ima smisla? Malo više razmišljati pri radu na wikipediji, lijepo molim! SpeedyGonsales 08:23, 23. srpnja 2013. (CEST)

Predlošci zastava

Trebaju li nam predlošci zastava županija/republika/kantona/saveznih država/itd. širom svijeta ili je to totalno bez veze? SpeedyGonsales 09:33, 27. srpnja 2013. (CEST)

Trebaju sve zastave, jer kako rastu članci raste i potreba za novim zastavama.

• Nisi shvatio. Zastave država se često rabe, pa imamo predloške. Zastave županija/republika/kantona/saveznih država/itd. se rabe rijetko, pa im predlošci ne trebaju, na onih par mjesta gdje se rabe nije problem staviti zastavu običnim kôdom za slike. Ako se želi uvećati broj slika i sličica na projektu, ne mislim da enciklopedije treba ići u smjeru pretvaranja u slikovnicu.
• Glede Katalonije se može napraviti iznimka, iako nije država, jer tu argument ionako nije da je ta regija Španjolske posebno ekonomski ili povijesno bitna, nego je argument političke prirode, sličan tretiranju Kosova kao države prije 10 ili 20 godina (time naravno ne želim reći da će Katalonija postati država za 10 ili 20 godina), i nije problem to prepoznati i napraviti predložak za zastavu Katalonije. Ali tu iznimku protezati onda na sve županije/republike/kantone/savezne države/itd. bilo bi pokazivanje nerazumijevanja zašto je uopće iznimka nastala. SpeedyGonsales 10:18, 28. srpnja 2013. (CEST)

Ne bi li bilo jednostavnije, opet, da umjesto kratica koristimo pune nazive za države?

• Ne. Ali mogu se napraviti preusmjeravanja na kratice i dodati u tablicu u popis kratica zastava. Na taj način bi onaj kome su ljepše kratice rabio kratice, onaj tko više voli puna imena bi imao mogućnost ubuduće rabiti puna imena. Na kraju, mislim da pričamo o skraćenicama, ne kraticama. :) SpeedyGonsales 13:34, 28. srpnja 2013. (CEST)

Alijev ili Əliyev

Imamo Wikipedija:Pravopis, Hrvatska abeceda te Pravopis hrvatskoga jezika. Iz toga je lako zaključiti da Ə nije dio uobičajenih latiničnih znakova hrvatske abecede. Kao što navodimo izvorna imena ljudi, odnosno imena ljudi na jeziku i pismu od kuda oni dolaze u slučaju kineskog, japanskog i drugih pisama, tako možemo postupiti i ovdje. Članak se može zvati Ilhan Alijev, u članku o njemu se svuda može pisati Alijev, osim u predlošku ili dijelu rečenice kako se njegovo ime piše na pismu njegova naroda. Osobno mislim da bi bilo lijepo dodati Ə znak u popis znakova koje rabimo, ali da bi to učinili trebalo bi se to prvo dogoditi u nekim drugim valjanim izvorima, npr. onima iz LZMK. SpeedyGonsales 09:45, 27. srpnja 2013. (CEST)

Šta ne valja

[34] Kubura (razgovor) 06:49, 4. kolovoza 2013. (CEST)

Samo jedan članak u kategoriji

[35][36] Ej, pa nemoj tako. Znaš da treba bit barem 5, dade se nategnit neka bude 4, ali 1... Kubura (razgovor) 06:12, 8. kolovoza 2013. (CEST)

Ćiril

[37] Čini se da bi ipak trebao biti Aleksandrijski, a ne Jeruzalemski jer je ovaj drugi u to vrijeme već davno mrtav. Nije li tako? Ivica Vlahović (razgovor) 18:32, 5. rujna 2013. (CEST)

Ne triba uklanjat

[38] Ovo je u svezi s člankom, ne treba uklanjati. Kubura (razgovor) 06:10, 7. rujna 2013. (CEST)

Vidih ono dolje, u redu je. Kubura (razgovor) 06:10, 7. rujna 2013. (CEST)

Blaž Kraljević

Da ne uskačem u uređivanje, daj u infookviru one činove ispravi u malo početno slovo.--MaGa 16:49, 28. rujna 2013. (CEST)

A češće prikaži kako će izgledati?--MaGa 17:05, 28. rujna 2013. (CEST)

Bože Vukušić kao UDBaš uopće nije vjerodostojan izvor o Blažu Kraljeviću, a HOS je koristio oznake činova istovjetne onima u HV-u i HVO-u. U knjizi Mladena Bošnjaka imaš nekoliko slika gdje možeš vidjeti Blaža kako nosi HV-ovu oznaku čina general-bojnika na uniformi.--Starčevićanac (razgovor) 11:29, 30. rujna 2013. (CEST)

A sada ti Bošnjak odjednom odgovara, a već si ga navodio kao nevjerodostojnog. Dakle i ti si jedan od onih koji se okreću kako vjetar puše.--Starčevićanac (razgovor) 18:01, 3. listopada 2013. (CEST)

Ukratko, samo ono što ti kažeš je točno. Možda nisi primjetio ali takvo jednoumlje je davno sišlo s vlasti. Paraga i Bošnjak se možda ne gledaju blagonaklono, ali obojica jasno kažu tko je počinitelj zločina.--Starčevićanac (razgovor) 18:15, 3. listopada 2013. (CEST)

Paragino neslaganje s Bošnjakom proizlazi iz toga što se Bošnjak tijekom raskola u HSP-u nije opredjelio za njega. To nema nikakve veze sa ovom temom. A anegdote ostavi za nekoga drugoga.--Starčevićanac (razgovor) 18:25, 3. listopada 2013. (CEST)

I gle slučaja, ni Paraga ni Bošnjak nisu vidjeli dana zatvora dok su ti koji "tvrde isto" dobili popriličan broj godina u Haagu, zbog događaja koji su se zbili tijekom onoga što je Blaž Kraljević htio spriječiti.--Starčevićanac (razgovor) 18:33, 3. listopada 2013. (CEST)

Ali svi ti koje je Paraga naveo kao organizatore ili nalogodavce su dobili zatvorske kazne u Haagu zbog zločina počinjenih tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, tj. nakon ubojstva Blaža Kraljevića. Blaž je bio prepreka tom sukobu, dakle trebalo ga je ukloniti.--Starčevićanac (razgovor) 18:58, 4. listopada 2013. (CEST)

Bruno Stojić, također optužen, dobio je u Haagu 20 godina zatvora.--Starčevićanac (razgovor) 09:58, 5. listopada 2013. (CEST)

1. Čak i oni neskloni Kraljeviću priznaju da je to bio sastanak predstavnika HOS-a i HVO-a. [39]

2. Na Praljkovoj stranici nema traga o toj zapovjedi o hapšenju HOS-ovaca, a kako je dobro opskrbljena svim mogućim dokumentima, trebalo bi biti bar nešto. Uostalom, poslije pokolja Andabak je tvrdio da je samoinicijativno, bez ičije zapovjedi poslao Kažnjeničku bojnu na Kruševo, a danas da je postojala zapovjed o hapšenju HOS-ovaca. Ili je lagao tada, ili laže danas. I konačno, što je bilo od te navodne "zapovjedi" sprovedeno? Ništa, jer nijedan časnik HOS-a u Hercegovini nije hapšen ni prije ni poslije Kraljevićevog ubojstva, a pogotovo ih nije trebalo hapsiti da bi ih se natjeralo na suradnju, jer HOS je na prvim linijama bojišta bez problema surađivao sa jedinicama HVO-a. Jedini izvor za postojanje te zapovjedi je Andabak.

3. Jedan od svjedoka događaja, Edib Buljubašić, je rekao:"A izvršioci tog atentata su general HVO-a Ivan Andabak i oko dvadeset vojnika Tutine Kažnjeničke bojne sa Širokog Brijega. Ja sam prvi došao na mjesto zločina sa četvoricom vojnika-policajaca HOS-a i tad sam lično ranio izviđača HVO-a (Tutinog), i to je sve registrovano na sudu u Ljubuškom." Zatim, Mladen Bošnjak je taj isti dan išao kod Tute na razgovor, te mu je ovaj rekao slijedeće:"Ja znam da ćete vi sada od Kraljevića napraviti heroja, znam da sam ga poslao u legendu, ali druge nije moglo bit. Jedno je zapovjedništvo, samo ono u Zagrebu. Tuđman i Goja su jedini koji ovdje mogu naređivati." To možeš vidjeti u Bošnjakovoj knjizi, stranice 100 i 101. Dakle, besmisleno je tvrditi da Kažnjenička bojna nije bila umješana u pokolj.

Ja jesam za dogovor, jer ovo prepucavanje stvarno već predugo traje, ali svjedoka i dokaza protiv Tute je previše da bi se moglo tvrditi da nije bio umješan, a ona priča o slučajnoj pucnjaci jednostavno ima previše nelogičnosti da bi mogla držati vodu.--Starčevićanac (razgovor) 09:54, 6. listopada 2013. (CEST)

1. U Bošnjakovoj knjizi se navodi kako je dan prije pokolja Kraljević dao intervju novinaru nizozemskog lista De Volkskrant koji ga je, dobro pripremljen, pitao za sutrašnji sastanak sa predstavnicima HVO-a u Mostaru. Dakle, sastanak je bio unaprijed dogovoren te su za njega čak i strani novinari znali. Kraljević je novinaru rekao:"Idem u Mostar jer pokušavamo smiriti situaciju i ne želimo se prepucavati sa HVO-om već se boriti zajedno s njima. Našim je zapovjednicima na terenu izdana zapovijed da na svojim područjima traže suradnju s HVO-om."

2. Nitko ne spori da je postojala kontrola na punktovima. Sporno je to što je Kažnjenička bojna radila tamo. I normalno da je ta postojanje te naredbe sporno kada je prvi Andabakov komentar na pokolj bio slijedeći:"-Četri dana prije oružanog sukoba naredio sam da se na svim prilazima Mostaru, kao i samom gradu, postave snažne policijske patrole, ojačane pripadnicima specijalne protuterorističke jedinice. Takvu odluku donio sam samoinicijativno, bez ičije naredbe, a zbog opasnosti da muslimani i ljiljani Alije Izedbegovića preuzmu vlast u Mostaru. Vezano uz sukob mogu reći sljedeće. U popodnevnim satima prema gradu se kretala manja kolona vozila. Pred njih su, sa spuštenim oružjem, izašle dvije uniformirane osobe sa oznakama HVO, jedan vojni policajac, a drugi iz antiterorističke jedinice. Podigli su tablice STOP želeći obaviti rutinsku kontrolu. Automobili, koji su se kretali brzinom od 20 do 30 kilometara na sat usporili su, a onda je iz jednog od njih iskočio vojnik HOS-a i iz pištolja ispalio metak prema pripadniku antiterorističke jedinice. Pogođen je u vrat i ostao na mjestu mrtav. Vidjevši što se dogodilo, ostali specijalci i vojni policajci, koji su bili pokraj puta, odmah su otvorili vatru na automobile i pritom pobili sve koji su se u njima nalazili. Kažnjenička bojna, kako je iz milja prozvana specijalna antiteroristička jedinica, podnjela je najveći teret rata za oslobođenje Mostara i Podveležja, a sad im pripisuju da su ubojice, a radi se o hrabrim borcima, najboljima koje imamo." Kako možeš vidjeti, priča mu ima nekoliko rupa. Muslimani da su tada mogli preuzeti vlast u Mostaru? Šta su tada oni imali, Samostalni bataljon u sastavu HVO-a i ništa više. Armija BiH u Mostaru tada nije bila ni u začetcima, tj. najviši časnik ARBiH na području Hercegovine tada je bio Blaž Kraljević. Zatim, Andabak tvrdi da su Kraljević i pratnja ubijeni dok su išli prema Mostaru, a znamo da se pokolj dogodio kada su se vraćali iz Mostara. I zatim, zašto bi uopće HOS-ovci otvarali vatru na HVO? Ljubuški je bio usred teritorija kontroliranog od HVO-a, svaki eventualni sukob HOS-a i HVO-a završio bi porazom HOS-a.

3. A zašto bi Buljubašić, koji je tada bio tamo, bio navodni svjedok, a Vukušić, koji je tada bio stotine kilometara dalje, zna sve o svemu? Nećemo se tako igrati.--Starčevićanac (razgovor) 10:18, 9. listopada 2013. (CEST)

Buljubašić je bio u Kraljevićevoj pratnji, uostalom, čitaj što on kaže.

Edib Buljubasic, porucnik HOS-a, potkomandant logora Dretelj i kaznjenik sa najduzom zatvorskom kaznom (43 god.) ikada izrecenom u pravosudju BiH: Ko je, kako i zasto ubio zapovjednika HOS-a za BiH generala Blaza Kraljevica (I)

Kraljevic je priznavao samo Aliju za predsjednika

Nikada do sada bilo gdje nije objavljeno svjedocenje o okolnostima ubistva general bojnika Blaza Kraljevica, kojega su, po naredbi hrvatske paravlade, 9. augusta 2002. ubili maskirani bojovnici HVO-a. Od ponedjeljka sesterica haskih pritvorenika (Jadranko Prlic, Milivoj Petkovic, Slobodan Praljak, Bruno Stojic, Valentin Coric i Berislav Pusic) u saslusanju pred Haskim tribunalom, izmedju ostalog, morat ce govoriti i o razlozima likvidacije Kraljevica, koji je bio otvoreni protivnik podjele BiH i politike HZHB i HVO-a. Ljiljan ekskluzivno objavljuje autenticno svjedocenje nekadasnjeg pripadnika HOS-a o dogadjajima ( na punktu HVO-a Krusevo-Krivodol, osim Kraljevica, ubijeno jos osam ljudi iz njegove pratnje) koji su definitivno razbili iluzije o tome da se hrvatsko politicko vodjstvo bori za jedinstvenu i cjelovitu BiH, kako se na prvomartovskom referendumu 1992. godine zeljelo prikazati

Elirija HADZIAHMETOVIC

Devetog augusta 1992. godine sjedio sam u kancelariji kada je zazvonio telefon. Nakon sto sam se javio i predstavio, sa druge strane zacuo se glas: “General Kraljevic ovdje. Zapovjednice Buljubasicu, jesi li poslao policajce koji sa mnom idu u Mostar?” Odgovorio sam da jesam. U tom momentu pogledao sam na sat – bilo je osam sati, a jos prije sat, u sedam, iz kasarne “Dretelj” u Capljini trebalo je da krenu cetverica policajaca HOS-a u “micubisiju”, sa rotacijom na krovu auta. General ostro rece: “Pa gdje su do sada, vidis li koliko je sati, brzo mi to provjeri i javi! Bok!” Spustio je slusalicu, i ja sam zbunjeno skocio na noge.

Petrusiceva priprema terena: Sisao sam ispred komandne zgrade – stozera HOS-a. Tu su stajali i razgovarali zapovjednik kasarne Ivan Petrusic, nas ljekar bojnik – major Zoran Hranilovic, Vladimir zvani Dedo, porucnik Dervis Kurtic, zvani Deva i porucnik Sime Marinovic. Pozdravio sam ih sa “Za dom spremni!”, i satniku Petrusicu: “Zvao je general Kraljevic i pita gdje je pratnja, a znas da sam licno otkucao nalog i dao onom policajcu Kresimiru Primorcu, a s njim su otisli policajci Milisav Kovac, Drazen Smoljan i onaj vozac “micubisija”. Pa sta cu sada, oni jos nisu stigli pred stozer u Ljubuskom, a generalu se zuri za Mostar? Sta da mu javim, satnice?” “Buljubasicu, zaboravio sam ti kazati, ona cetverica policajaca su otisla na drugi zadatak posto mi je Dedo saopcio za neki hitan sastanak i intervenciju u Stocu. Ali, sada ti brzo nadji pet drugih policajaca, otkucaj nalog i odmah posalji da idu za Ljubuski, a generalu kazi da tek polaze iz Dretelja posto im je auto u kvaru. Snadji se, porucnice, vidis da je rat! Kreni odmah!” Pozurio sam do prostorija gdje HOS-ovci odmaraju, te nasumice uzmem pet policajaca i kazem: “Brzo podjite sa mnom u kancelariju”. Ubrzo smo stigli, otkucao sam putni nalog i dao ga najstarijem HOS-ovcu po prezimenu Primorac, a odredim da se ide “pezejcem”, posto mi je jedan od policajaca rekao da je to auto vec spremno, jer su druga vozila zauzeta. Nazvao sam generala Kraljevica i saopcio mu da pratnja tek polazi, posto je auto bilo u kvaru. General je bio ljut, osjetio sam to po ostrom tonu: “Porucnice Buljubasicu, podji i ti odmah sa tom pratnjom i cekajte me na raskrsnici kod nadvoznjaka – raskrsnice za Citluk – Ljubuski – Capljina, a ja odmah polazim! Ivanu Petrusicu kazi da ce snositi sankcije zbog ovog kasnjenja!”

Sastanak sa HVO-om: Nakon ovog razgovora, ja i ovih pet HOS-ovaca smo utrcali u “pezejac”. Za to vrijeme satnik Petrusic je galamio na Primorca: “Vrati se, ti ne mozes ici, jer si nesposoban, a moras cetnike voditi na kopanje! Primorac mu je drsko odgovorio: “ Ja hocu da budem u generalovoj pratnji, a do sada nikad nisam bio i niko me nece zaustavit!”. I tako on udje u auto, a ja im naredim da krenu i sacekaju na onoj raskrsnici, posto cu i ja brzo krenuti sa drugim autom. Tako ubrzo odredim sa sobom jos trojicu ljudi. Dok su oni pripremili auto, dok su uzeli pistolje, puske i drugo oruzje, utegli uniforme, ja sam u kancelariji brzo napisao dozvolu za nosenje oruzja, posto nam je general Kraljevic otprije govorio:” Kada god putujete sa mnom, uzmite putni nalog, dozvolu za nosenje oruzja, potpisite i ovjerite pecatom HOS-a.” Na dozvoli sam napisao da nosim AP-7,62 mm, pistolj tetejac- 7,62 i dvije rucne bombe M 75. Istrcao sam napolje i usao auto – mislim da je bio crni “golf” – sa ona tri policajca (vozac je bio iz Radisica, nisam siguran ali mislim da se zvao Mirko Boras). Uglavnom, svi su bili iz Capljine i Ljubuskog i Ivan Petrusic ih sve poznaje. Dok sam ulazio u auto, zapovjednik Petrusic je bio znatizeljan: “Porucnice Buljubasicu, kuda ti ides sa tim HOS-ovcima? Ides a ne trazis moje odobrenje, ne zaboravi da sam ja ovdje zapovjednik”. Odgovorio sam: “Razumijem, zapovjednice, ali sada zurim, jer mi je general zapovijedio da idem. Vidimo se!” I tako za oko pola sata stigli smo na onu raskrsnicu i tu smo cekali generala. Izasao sam iz auta i stajao, dok su nedaleko, na svom punktu iznad raskrsnice na putu prema Citluku) stajala dvojica policajaca HVO-a u maskirnim uniformama i gledali u nas. Ubrzo je stigao general Kraljevic u “toyoti”. Vozio je Marko, do njega je sjedio Osman, a pozadi su bili general i policajac Krasnici. Pozdravim generala, a on mi dobaci: “Idemo, jer kasnim”. I tako, naredio sam da prvo vozi “pezejac” sa petericom HOS-ovaca, za njima Kraljeviceva “toyota”, a u trecem vozilu ja sa trojicom policajaca. U Mostar smo stigli oko 9,30. Prvo smo otisli do komande HOS-a, koja je bila smjestena u bivsem stacionaru JNA. Mostarskim HOS-om komandovao je Zeljko Martinovic, uz njega su bili i njegovi rodjaci Vina i Vinko Martinovic Stela. General ih je pozdravio, usli smo u zgradu i tu je poceo sastanak. Tema: Uspostavljanje zajednicke komande HOS-a i HVO-a, s tim da HVO bude pod komandom naseg generala Blaza Kraljevica. General je govorio da ce uskoro HVO pukovnija “Stjepan Radic” iz Ljubuskog, ciji je zapovjednik Vuksic, preci pod zapovjednistvo naseg HOS-a. Govorio je i da trebamo ici do Drine, tj. da protjeramo Srbe-cetnike.

Govor protiv Tudjmana, Bobana i Tute: Ubrzo su na sastanak stigli i zapovjednici HVO-a Mostar. Mislim da su se zvali, ovi iz policije, Dzidic zvani \ida, i Berislav Pusic. General je govorio protiv Tudjmana, Bobana i Tute, kako oni saradjuju sa Karadzicem, da rade protiv svog naroda i drzave, te kako se Boban i Karadzic tajno sastaju u Trebinju, te da ce on to zaustaviti, jer je na Trebinje poslao 5.000 HOS-ovaca, koje vode zapovjednici Stanko Primorac zvani Cane, i satnik Fazlic, zovu ga Bata, a on je iz Hrasnice kod Sarajeva i vodio je HOS-ovce koji su pod komandom Armije BiH, odnosno TO. General je govorio da ce HOS i Armija BiH biti pod jednom komandom, i da im se treba pridruziti i HVO, a ko odbije ovu zapovijed – smatrat ce se izdajnikom i neprijateljem ove domovine. U tom slucaju, HOS ce se boriti i protiv tog ekstremnog HVO-a. Kraljevic je govorio kako je Tudjman mucki ubio naseg HOS-ovca i HSP-ovca Antu Paradzika, na punktu u Sesvetama 1992. (Zagreb), dok se ovaj vracao sa mitinga. Govorio je i kako su Tudjman i Boban u Posusju ubili Ludviga Pavlovica, te da Tudjman ubija sve one ustase koje narod voli i za kojima narod hoce da ide u rat protiv Srba; da su HOS-ovci vec na ulazu u Trebinje i treba im podrska HVO-a da bi protjerali Srbe preko Drine i da je to krajnji cilj ove borbe jer Srbi ubijaju neduzne hrvatske i muslimanske civile, te da to hitno moramo zaustaviti. General je govorio da u BiH priznaje samo predsjednika Aliju Izetbegovica, i da HOS-ovci na uniformama moraju nositi i svoje i oznake Armije BiH (a u to vrijeme u kasarni Dretelj i pred komandom HOS-a u Ljubuskom, kao i u Mostaru vihorile su se i zastave HOS-a – sahovnica i Armije BiH – ljiljani).

Izdajstvo Ivice Primorca

Sta se desavalo na punktu HVO-a Krusevo-Krivodol? Kako se odvijalo stravicno ubistvo ubistvo generala Kraljevica i jos osmerice pripadnika jedinica HOS-a? Ko je Gordan Marijanovic Kikic i koja je njegova uloga u atentatu? Zasto je pukovnik Ivica Primorac napustio stozer HOS-a odmah nakon generalovog odlaska u Mostar, prethodno iz kase odnijevsi novac i dokumentaciju? Sta bi o atentatu imao kazati Marin Smiljanic Munja?

Elirija HADZIAHMETOVIC

Nakon sto je general Blaz Kraljevic obisao komandu HVO-a, gdje je razgovarao sa njegovim zapovjednicima, otisli smo u hotel (mislim da se zvao Mostar ili Ero), general je govorio za press-centar. Sve su snimali tv-kamermani, a bilo je i dosta novinara. U ovoj istoj sali general je govorio i pet-sest dana ranije, a tema je bila gotovo ista: ustrojstvo i zajednicko zapovjednistvo HOS-a, HVO-a i Armije BiH, te da se stane ukraj Tudjmanu i Bobanu, jer oni hoce da podijele BiH, te da su oni izdajnici kao i njihov Tuta koji vodi Kaznjenicku bojnu, stacioniranu u Sirokom Brijegu.

SRETNI KVAR AUTA I RAFALNA PALJBA: Poslije press-konferencije popili smo pice, te smo oko 14,00 krenuli iz Mostara za Ljubuski. U svom vozili pratio nas je Stela, sve do izlaza iz Mostara, gdje ima svoju kucu (pravac Mostar – Citluk). Mi, HOS-ovci vozili smo se po redoslijedu: pezejac u kome su bila peterica HOS-ovaca, pa toyota u kojoj je general sa onom trojicom pratilaca, i ja u trecem autu sa trojicom policajaca. Na izlazu iz Mostara bila je cesta sa usponom i tu se ugasilo nase auto. Vozac je izasao, otvorio haubu i nesto je popravljao, a ja sam ga pozurivao i galamio zbog zastoja. Vozac se pravdao da nije do njega i da ce brzo popraviti kvar. Tako je drugi policajac palio kljucem auto koje se upalilo tek nakon desetak minuta. Kada smo napokon krenuli, naredio sam da vozi sto brze da bismo stigli generala. Bila je vrucina pa smo otvorili prozor i odjednom se zacula zestoka puscana pucnjava. Pitam ovu trojicu sta je to, a oni isto pitaju zacudjeni jedan drugog isto. Neko od njih odvrati da se neko danas, posto je nedjelja, mozda zeni, pa se zato puca. Smijali smo se tome i nastavili dalje voziti. Kada smo dosli blizu jedne krivine, nama ususret su velikom brzinom isla dva auta i bez prestanka su nam blicali farovima, kao da nas nesto upozoravaju. Moj vozac je skrenuo malo ustranu da bi izbjegao sudar. Rafalna paljba nije prestajala i kako smo se priblizavali krivini sve se jace cula. Kada smo izbili na krivinu, vozac je naglo zakocio tako da se poprijecio na cesti. Bio sam sokiran prizorom ispred nas: na oko 200-300 metara 20-ak maskiranih vojnika trce oko ona nasa dva auta koja su bila prva u koloni i pucaju po njima sa svih strana, uz dreku. U jednom trenutku sam vidio kako generalov vozac pokusava da okrene toyotu, posto je sletio sa asfaltne ceste na lijevu stranu. Tu stade i vidim kako iz nje izletje HOS-ovac Osman i pade uz saobracajni znak, dok maskirani vojnici koji su na glavi imali kape fantomke, bez prekida, pucaju po njemu i po oba vozila. Sve se to desavalo na punktu Krusevo – Krivodol, na kojem su uvijek bili vojnici HVO-a. Ispred punkta, na oko 50 metara, na cesti je stajao poprijecen kombi, a pored njega dva naoruzana maskirana vojnika. Sve se odvijalo veoma brzo, tako da smo sva cetverica bili ukoceni od soka. Prvi sam se pribrao i panicno naredio vozacu da vozi na rikverc jer su ona dva vojnika vec dizali puske na nas. Dok je vozac vozio cik-cak na rikverc zacula se rafalna paljba onih dvojice vojnika na nas. Brzo smo zasli za krivinu, i tada sam naredio da okrenu vozilo za Mostar i tamo me cekaju; a ja sam sa puskom u ruci potrcao iz auta do krivine.

KRV i SUZE: Zalegao sam uz obalu i opet me sokirao prizor ispred mene: napadaci nose za ruke i noge neke od ubijenih HOS-ovaca, a neke vuku po cesti i bacaju ih u furgon kamiona (kabina plave, a furgon bijele boje) koji je stajao na cesti. Vidim kako, uz urlike, izvlace generala Blaza Kraljevica iz toyote, vuku ga po cesti, sutaju i udaraju kundakom puske. Sve se odvijalo velikom brzinom. Zatvorili su stranice furgona, gdje su, pored osam ubijenih HOS-ovaca, ubacili i generala Blazevica, te krenuse cestom za Citluk. Za furgonom iza one kucice, izadje Zastavin kamion sa plavom ceradom i u njega uskocise ovi atentatori, a sve uz pucnjavu i vrisku. Za njim iza kucice krenu crni dzip, i predje ispred furgona i svi krenuse u pravcu Citluka. Tada se okrenu onaj poprijeceni zuto-bijeli kombi (on je ranije uvijek stajao pored kucice u kojoj su se odmarali policajci HVO-a) i brzo se odvezose sa punkta. Ostala su nasa dva vozila – pezejac uz sami punkt i neko drvo, toyota ispred punkta poprijecena uz saobracajni znak, a sva vrata otvorena. Dok su se udaljavali ispalio sam u njihovom pravcu nekoliko kratkih rafala. Tada su mi se pridruzili saputnici iz auta i poceli pucati. Moj vozac je tada dovezao auto do nas, i povezao nas do punkta Krusevo. Dok smo stajali na tom mjestu iza nas je bilo jos putnickih vozila, neki su se zbunjeno okrenuli i vratili za Mostar a da nisu znali sta se na punktu ispred nas desilo jos prije nekoliko trenutaka. Kada smo stigli do generalove toyote, ugledali smo zastrasujuci prizor. Toyota je bila izresetana kao sito sa svih strana, cak i krov, jer se na auto pucalo i sa balkona neuseljene kuce pored punkta. Krvi je bila svuda, i u autu i van auta. U unutrasnjosti auta sam vidio mnogo dijelova odjece, tijela, kose, bilo je i nesto bijelo poput mozga, cak i dijelova pistolja. Od bijesa i muke poceo sam da se derem, plakao sam, psovao HVO-u majku. Znao sam da su oni ubice, jer je onaj kombi bio HVO policije, ovdje je bio njihov redovan punkt gdje su do sada oni dezurali bez prekida, a sada ih nema, sve je pusto i krvavo... Otrcao sam i do pezejca i vidim isti zastrasujuci prizor: krv, prsti, kosa, obuca, sve izbuseno i natopljeno krvlju. Miris baruta se jos osjecao i jos neki drugi cudni i ruzni mirisi. Oko punkta sve je pusto, nigdje zive duse. Oni koji autima pristizu iz pravca Mostara kada ugledaju ovaj prizor panicno se okrecu i vracaju nazad. Sjeo sam nasred ceste pored izresetanog pezejca i plakao i neprestano se derao prijeteci HVO-u da cu osvetiti svoga generala i nevino poginule policajce, a muka mi je bila jos veca zbog spoznaje da sam onu petericu ja odredio da prate generala. Utom me jedan od mojih policajaca pozva da pored toyote vidim prekinuti lancic sa zlatnim krizem policajca Marka. Pronasli smo i Osmanov zlatni lancic, na kojem je bio privjesak u obliku polumjeseca i zvijezde.

HVO-IZVIDNICA – POST FESTUM: Tako smo panicno i uplaseno razgledali popriste atentata kada zacusmo auto – stojadin ili zastava - koje je dolazilo iz pravca Citluka. Potrcali smo s uperenim puskama prema njemu. Auto je naglo stalo. Pridjem do vrata vozaca i kada sam vidio da ona dvojica unutra imaju oznake HVO-a, dreknem: «Sto nam ubiste generala!?» Vozac poce mucati da nije on kriv i da slucajno ovuda prolazi. Tada ga udarim u glavu i kroz otvoren prozor izvucem napolje te ga pocnem tuci sakama, nogama i kundakom. Glava mu je krvarila ali nisam prestajao, a ostala trojica HOS-ovaca tuku onog drugog vojnika. Naredio sam im da ovu dvojicu odvedu do onog drveta nekoliko metara od ceste i HVO kucice na punktu da ih tu zakolju. Moji HOS-ovci me mole da ih ubiju iz puske jer ne smiju nozem. Tada ja dodjem do njih i izvadim noz, kad se jedan od njih onesvijesti, a drugi kaze da se zove Gordan Marijanovic, zvani Kikic, te me poce moliti da ga ne ubijem, da ce sve priznati, kao i da mu ja obecam da ce ostati ziv ako prizna. Pricao je mnogo toga, izmedju ostalog i to da su atentatori Tuta i njegovi vojnici iz Kaznjenicke bojne sa Sirokog Brijega, te da je ovom zlocinackom akcijom rukovodio general Andabak. Ispricao mi i da su leseve maloprije odvukli prema Grudama, kod Bobana. Pitam ga kako sve ovo zna, a on u panici kaze da zna jer je u ovom atentatu ucestvovao njegov komsija Marin Smiljanic Munja (iz sela Kruseva), policajac HVO-a koji je inace na ovom punktu, te da ga je on poslao ovamo, samo da prodje i vidi ima li koga i kakva je situacija. Morao je, kaze, poslusati jer je i Tuta prije nekoliko minuta bio u toj policijskoj stanici HVO-a u Citluku. Rekao mi je i to da bjezimo odavde, jer ce i nas HVO ubiti ako vide da smo ostali zivi. Tada smo ga nas cetverica opet poceli tuci nogama i kundacima sve dok se nije onesvijestio. Uzeli smo mu pistolj tetejac, marke zastava 7, 62 mm i pusku iz auta, kao i oruzje onog drugog vojnika, te vojne iskaznice i sve sto su imali uza se, a ja sam u svoj blokic zapisao Gordan Marijanovic. Ostavili smo ih da leze onako krvavi i onesvijesceni kod onog drveta. Naredio sam vozacu da vozi do Ljubuskog kako bih sto prije alarmirao komandu HOS-a na uzbunu. Prethodno smo zatvorili vrata toyote i pezejca, ponijeli Markov i Osmanov lancic, i ubrzo smo se vozili prema Citluku. Na autu smo drzali otvorene prozore a cijevi pusaka bile su na gotovs. Tako smo se vozili kroz Citluk, ulice su bile puste, cak nije bilo ni policije, te smo brzo stigli do onog raskrsca Ljubuski – Capljina – Citluk, gdje nas zaustavljaju dva policajca HVO-a. Tada sam iz pistolja preko njih ispalio dva metka, a moj policajac ispali kratak rafal i pogodi jednog u nogu. Kad je ovaj pao, onaj drugi je bacio pusku i digao ruke uvis, a mi smo im kroz prozor psovali majku izdajnicku, kukavicku i atentatorsku, te smo bez zaustavljanja produzili za Ljubuski.

KATICA ZNA KO STOJI IZA ATENTATA: Ubrzo smo stigli pred glavni stozer HOS-a – to je zgrada bivse Sarajevske banke u centru grada a ispred zgrade ima autopark i nas vojni zatvor, gdje smo drzali zarobljene cetnike. Utrcao sam u komandu i trazim pukovnika Ivicu Primorca. Policajac pred vratima kancelarije kaze da je pukovnik jutros rano otisao negdje i jos ga nema, te da je sa sobom odnio dvije velike putne torbe. Usao sam u kancelariju i telefoniram u vojarnu Dretelj. Javio mi se porucnik Dervis Kurtic Deva, i ispricam mu sta se desilo. Vijest se brzo prosirila u ljubuskoj komandi. Svu su me ispitivali sta sam vidio, ali sam odgovarao da nista nisam vidio, a tako sam naredio i onoj trojici svojih HOS-ovaca da ne pricaju sta smo vidjeli, u protivnom bismo mogli ugroziti svoj zivot. U tom trenutku nikome nisam vjerovao; situacija je bila napeta i cudna. Posto je bila nedjelja mnogi casnici nisu bili u stozeru pa su naknadno pristizali. Utom je u komandu utrcala generalova sekretarica – mislim da se zvala Katica – i njen pratilac Damir i pocese me ispitivati. Uveli su me u generalovu kancelariju i ukratko im ispricam sta sam vidio. Katica poce plakati, cupati kosu, udara nogama po stolu i zidovima, te kaze: Ivica Primorac je izdajnik. On je odmah poslije generalovog odlaska jutros pokupio svoje stvari i pobjegao u Grude svome Bobanu, zato ga cijeli dan nema ovdje. Zatim je otvorila onaj veliki sef i pocela vikati: Izdajnik, dezerter, odnio je sve papire i nas novac. Zatim je istrcala u hodnik i naredila da joj se spremi vozila i da zovu HVO u Grudama da isporuce Primorca, u protivnom HOS ce ih napasti.

Sastanak u Grudama je održan dan poslije, kako bi se smirila situacija, i tu je Vice Vukojević prijetio HOS-ovcima da se moraju podrediti HVO-u ili će svi proći kao Kraljević. Ako budem pri novcima skenirat ću moj primjerak knjige pa ću ga staviti na internet.--Starčevićanac (razgovor) 14:29, 10. listopada 2013. (CEST)

Jesi li ti pročitao cijeli ovaj tekst koji sam ti prenio ili ne? Jer po tvom odgovoru ja zaključujem da nisi. A ako i jesi, onda očito neke stvari nisi shvatio. Pročitaj ga još jednom pa ćemo onda raspravljat. I još samo da spomenem, na tu trojicu svjedoka koji su prošli punkt samo par trenutaka prije nego što je tamo došla Kraljevićeva kolona je HVO otvorio vatru, dakle nije smjelo biti živih svjedoka koji bi pobijali tvrdnje HVO-a. Nikola Šolić, fotoreporter koji je poslije Kraljevićeve konferencije u Mostaru krenuo za njim u Ljubuški kako bi napravio intervju rekao je:"-Slijedili smo ih prema Ljubuškom. Bili smo u automobilu, kolega Kocijan i ja. Prije ulaska u Kruševo zaustavila nas je patrola vojne policije i vratila u Mostar. Zašto nam nisu dopustili da pođemo za generalom Kraljevićem, nije nam jasno. Jednostavno nas nisu pustili." Dakle, sve je bilo unaprijed dogovoreno, i zasjeda, i odvoženje tijela, dezertiranje Ivice Primorca iz HOS-a i prelazak u HVO, i njegova krađa HOS-ove ratne blagajne kako bi HOS ostao bez sredstava, sve do zadnjega je bilo pripremljeno. Nikakve slučajne pucnjave nije bilo. I kakva je prava Blaž Kraljević imao? Imao je sva prava, jer je HOS nastao prije HVO-a, organizirao je obranu Hercegovine prije HVO-a, i bio je priznat kao dio oružanih snaga BiH od strane vlade koju je cijeli svijet priznao. Legitimna hrvatska vlast u BiH? Čelnik te legitimne vlasti je tvrdio da BiH ne postoji, iako je tu istu BiH vlada RH priznala. Kraljević nije mario za "vlast" HZ H-B, ali je za dogovor sa stožerom HVO-a uvijek bio spreman, inače ne bi naređivao HOS-u da na bojištu surađuje sa jedinicama HVO-a.--Starčevićanac (razgovor) 18:38, 10. listopada 2013. (CEST)

Ne može stajati da je to bio sastanak HOS-a i TO BiH jer TO BiH tada nije postojala u Mostaru, već sam rekao. Previše je dokaza da je to bio sastanak predstavnika HOS-a i HVO-a. Šta bi se uopće Kraljević išao dogovarati sa TO tj. ARBiH kada s njima HOS nije imao problema. Nakon sastanka je bila konferencija, nakon konferencije su tri vozila HOS-a krenula u Ljubuški, Buljubašićevo vozilo se pokvarilo, pa su igrom slučaja on i njegovi suputnici preživjeli, a ostali su pobijeni.--Starčevićanac (razgovor) 15:00, 11. listopada 2013. (CEST)

Buljubašić jasno kaže:"Ubrzo su na sastanak stigli i zapovjednici HVO-a Mostar. Mislim da su se zvali, ovi iz policije, Dzidic zvani Đida, i Berislav Pusic." Toliko o tome koliko si pročitao njegov iskaz. A Dedaković govori o sastanku dan poslije pokolja, i jasno kaže:"Gospodin general Blaž Kraljević i osam bojovnika vraćalo se s tiskovne konferencije iz Mostara. Zaustavljen je na punktu koji je bio, to je vrlo važno i simptomatično, ojačan s antiterorističkom postrojbom HVO-a. Negdje oko 20 ljudi. Ne možemo prihvatiti verziju HVO-a da je naš bojovnik otvorio vatru. Evo zašto! Zato što su svi, njih devet ubijeni i vrlo brzo leševi odneseni s mjesta događaja. Tako da uviđaj nije napravljen tamo kada su leševi bili. Napravljen je u tijeku današnjeg dana, kada su čak i samovozi okrenuti prema Mostaru. Znači nekome je bilo u interesu da sve te tragove prikrije. S druge strane poginuo je jedan pripadnik antiterorističke grupe. Budući se radi o izrazito iskusnim borcima, bojovnicima, sigurno je to da oni nisu imali vremena ni da iz samovoza izađu. Znači, cijeli događaj odigrao se vrlo brzo. Po našoj procjeni, za 15 do 20 sekundi sve je završeno. Što se tiče pogibije i ranjavanja pripadnika HVO-a, najvjerojatnije je prvi pratilac gospodina Kraljevića vidjevši što će se dogoditi, uspio reagirati i jedino je on uspio ispaliti taj hitac. Onda su oni odmah otvorili vatru. Znamo pouzdano da su imali heklere s prigušivaćima. Napravili su to što su napravili. To je bilo vrlo brzo i svi su bili mrtvi. U izvješću istražne sutkinje gospođe Ereš kaže se da postoje tragovi krvi od samovoza do jedne kuće. Što znači da je jedan ipak ranjen uspio nekako izaći i kretati se, ali je vjerojatno naknadno ubijen. Znači, drugim riječima išlo se na to da nema živih svjedoka."--Starčevićanac (razgovor) 15:13, 11. listopada 2013. (CEST)

Istragu nije proveo Dedaković nego istražna sutkinja Vinka Eres, dakle službena osoba. Na tom sastanku u Grudama je Vukojević HOS-ovcima praktički prijetio ubojstvom (malo se zanio, jel' da?), a tvrditi da Kraljević nije imao sastanak sa predstavnicima HVO-a je isto kao pokušavati dokazati da je Zemlja ravna ploča.--Starčevićanac (razgovor) 15:25, 11. listopada 2013. (CEST)

Sutkinja je bila na mjestu događaja, Dedaković je također stigao u Ljubuški dan poslije pokolja, jer je poslan iz Zagreba da pokuša smiriti situaciju. A sutkinja ne bi ni bila u Kruševu da je bilo po volji Kraljevićevog zamjenika Ivice Primorca, koji je iznenada poslije pokolja javio u stožer HOS-a u Ljubuški kako ne treba praviti očevid jer je on već bio tamo i obavio očevid (što naravno nije), a kada su HOS-ovci saznali da je on u Grudama, tražili su od sutkinje da obavi očevid, što je ona i napravila. Sve je to bilo navedeno u prijavi, ali kada je Paraga 2000. od suda u Splitu tražio rezultate istrage, oni su odgovorili da je još 92. optužnica proslijeđena u Mostar, gdje je izgorjela tijekom sukoba HVO-a i ARBiH. Bilo bi smiješno da nije žalosno. A ovo o Primorcu je lako provjeriti, jer u službenim papirima HVO-a stoji da njegov staž u toj vojsci počinje od onog dana kada je navodno krenuo iz Ljubuškog za Glavni stožer HOS-a u Zagreb, i usput očistio HOS-ovu ratnu blagajnu, te se jasno navode njegove zasluge u uništenju HOS-a.--Starčevićanac (razgovor) 16:02, 11. listopada 2013. (CEST)

Krađu novca navode i Buljubašić i Bošnjak u svojoj knjizi, a ne Paraga. Stanko Primorac, sudionik sastanka, jasno navodi što je Vukojević govorio.--Starčevićanac (razgovor) 12:23, 12. listopada 2013. (CEST)

Jel ti imaš problema sa čitanjem onoga što ti pošaljem? Stanko Primorac jasno kaže:"Bio je najbezobrazniji na sastanku i tad je drsko i bezobrazno rekao da za 24 sata ne želi vidjeti nijednog vojnika s oznakom HOS-a, u protivnom, rekao je, i mi i vojnici će završiti kao Blaž Kraljević i njegova pratnja. Praktički, prijetio nam je ubojstvom." A to o "nerazjašnjenim okolnostima" jednostavno nije točno jer svjedoci vrlo jasno kažu što se tamo dogodilo. I sam pripadnik Kažnjeničke bojne Merim Delijašević je rekao što se dogodilo, prema tome i više je nego jasno kakve su "okolnosti bile". A ova usporedba sa Guderianom je blago rečeno, jadna.--Starčevićanac (razgovor) 14:52, 13. listopada 2013. (CEST)

S obzirom da je Kraljević tada bio mrtav, što je moglo značiti "svi ćete proći kao Kraljević"? Možda: "odvest ću vas na sladoled"? I zašto bi Delijašević lagao?--Starčevićanac (razgovor) 16:47, 14. listopada 2013. (CEST)

Zašto bi snimao? Da pokaže šefu da je zadatak izvršen. Stavi dovoljno ljudi sa dovoljno brzim oružjem i lako je ispaliti 2000 metaka u 15 sekundi. I nije slučaj odbačen nego svako malo tužitelji odustaju od slučaja, suci se boje išta poduzimati čim čuju da se Tuta vraća iz Haaga, nitko se ne usudi petljati se u to.--Starčevićanac (razgovor) 17:08, 15. listopada 2013. (CEST)

Vrlo dobro znaš oko čega se vodi ovo zadnje suđenje Tuti, a to nije zbog Kraljevića nego Roberta Nosića, čije su mrtvo tijelo, kako čujem, Tuta i njegovi bacili liniju razgraničenja HVO-a i ARBiH u Mostaru.--Starčevićanac (razgovor) 16:49, 16. listopada 2013. (CEST)

Neki link, možda?--Starčevićanac (razgovor) 14:38, 17. listopada 2013. (CEST)

Bilo je i vrijeme da se nešto pokrene u ovoj državi, ali nekako mi se čini da se to suđenje medijski i ne pokriva baš aktivno.--Starčevićanac (razgovor) 15:49, 18. listopada 2013. (CEST)

Daj mi vremena do utorka da sastavim svoj tekst pa ti ga onda dam na pregled.--Starčevićanac (razgovor) 09:46, 19. listopada 2013. (CEST)

Prikaži ... 2. put zaredom!

Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju.--Jure Grm, 28. dana mjeseca rujna, godine Gospodnje dvijetisućetrinaeste u 21:12.

Noćna smjena

Pozdrav noćnoj smjeni. Kubura (razgovor) 06:07, 1. listopada 2013. (CEST)

Blaž je pod katancem...

...kako piše u sažetku: do rješenja na SZR. Hvala na razumijevanju.--MaGa 09:13, 1. listopada 2013. (CEST)

Dečki, lijepo bih molio, niste od jučer na Wikipediji. Niste u vrtiću da se svađate oko pastelne bojice. Nađite nekakav zajednički jezik. Svađanje ni čemu ne vodi.--MaGa 18:00, 3. listopada 2013. (CEST)

Ohladite od članka dan-dva-tri, koliko god treba, i onda nastavite konstruktivno. Pobogu, okanite se moje SZR za prepucavanje.--MaGa 18:06, 3. listopada 2013. (CEST)

Lijepo bih molio, pročitaj opet odlomak iznad. Ono o mojoj SZR više nije aktuelno, to ne treba čitati ovaj put.--MaGa 18:36, 3. listopada 2013. (CEST)

Meni uopće ne smetate, samo vidim da rasprava ne vodi ničemu, a kad se prenoći, čovjek se ujutro iznenadi nad nečim od sinoć.--MaGa 18:49, 3. listopada 2013. (CEST)

Brisanje referenci

To što je neka stranica prestala funkcionirati nije opravdanje za brisanje sadržaja (i same reference) koji je potkrijepljen izvorima. Stranica se preko Internet Archivea može bez problema vratiti i sadržaj čitati, potrebno je samo osvježiti link.--Saxum 16:12, 5. listopada 2013. (CEST)

Ako se zlorabila ili referencirani sadržaj nije istinit, onda to ospori vlastitim izvorima. Nemoj ukljanjati cijeli sadržaj pod izlikom "stranica više ne funkcionira".--Saxum 16:25, 5. listopada 2013. (CEST)

Za Boga miloga...

...[40] 9 izmjena?--MaGa 21:34, 9. listopada 2013. (CEST)

Ivo Andrić i Red njemačkoga orla

Bok Wustenfuchse,

jesi li vidio ovo? Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 23:05, 11. listopada 2013. (CEST)

Kad mnogo obrišeš

[41] Kad mnogo obrišeš, nastoj obrazložiti na stranici za razgovor. Ono je ipak bilo referencirano. Kubura (razgovor) 03:29, 12. listopada 2013. (CEST)

Budimir, Živko

Dobro si napisao članak o Budimiru, ali još nije razrješeno šta će biti na suđenju, a ako to preživi i na izborima za godinu dana... zato treba malo pričekati, nije on neka ličnost da bude izabrani članak! Zašto se ne bi potrudio pa napisao onako dobar članak o Anti Gotovini? Pozdrav! --Mostarac (razgovor) 11:52, 13. listopada 2013. (CEST)

Tipski članci/Životopisi i članak Sefer Halilović

Bok Wüstenfuchse!

Članci (osobito životopisi) trebaju imati:

• Wikipedija:Stil#Zaglavlje.
• Wikipedija:Stil#Začelje.

Vidi i: Wikipedija:Tipski članci/Životopisi.

Zaglavlje u članku Sefer Halilović nije u skladu s tipskim oblikovanjem članaka na Wikipediji na hrvatskome jeziku.

Kad se prevodi s drugih jezičnih inačica tj. drugih Wikipedijâ onda treba prijevod načiniti sukladno pravopisu na Wikipediji (pravopisi hrvatskoga jezika kao zajednički nazivnik svega što se piše na Hrvatskoj wikipediji u glavnome imenskom prostoru), a u slučaju da se prijevod tek misli izraditi treba stranicu stvoriti kao podstranicu u suradničkome imenskom prostoru. Poželjno je označiti i predlošcima {{prijevod}}, {{pravopis}}.

Javljam ti se jer sam (vidi ovdje) popravljao članak Stjepan Šiber s istim nedostatcima kao što ih vidim u članku Sefer Halilović.

U članku o Stjepanu Šiberu treba citirati radove što preciznije, a nije poželjno upisivati četiri upitnika za redom, kao da se upisuje u neki zastarijeli informacijski sustav (bazu podataka) ili opću uplatnicu. Dovoljno je upisati samo jedan upitnik.

Ovakve izmjene treba objasniti u sažetku.

Velika hvala i na trudu koji ulažeš u poboljšavanje i proširivanje Wikipedije na hrvatskome jeziku. Lijep pozdrav. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 16:03, 13. listopada 2013. (CEST)

B K

Ispričavam se, trebat će mi još par dana oko sređivanja teksta, malo me zezaju reference. Za sada ti šaljem prijedlog uvoda članka.

Blaž Nikola Kraljević (Lisice kraj Ljubuškog, 17. rujna 1947. - Kruševo, 9. kolovoza 1992.), hrvatski političar i vojnik. U mladosti je napustio domovinu te se priključio redovima hrvatske političke emigracije, u kojoj je aktivno zagovarao obnovu hrvatske državne nezavisnosti. Početkom raspada komunističke Jugoslavije vraća se u Hrvatsku gdje se priključuje Hrvatskoj stranci prava. Krajem 1991. postavljen je za zapovjednika pravaških dobrovoljačkih vojnih formacija, Hrvatskih obrambenih snaga, za područje Hercegovine, s činom pukovnika. Kao zapovjednik HOS-a jedan je od organizatora obrane Hercegovine od srpskih snaga, ali se odbija podrediti vodstvu Hrvatskog vijeća obrane, tj. predsjedništvu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na čelu s Matom Bobanom. Zagovarajući hrvatsko-bošnjački savez u borbi protiv srpskih snaga, krajem srpnja 1992. dobiva čin general bojnika Armije RBiH te uskoro postaje i član njenog Glavnog stožera. 9. kolovoza 1992. on i njegova pratnja ubijeni su u pucnjavi na kontrolnom puntku HVO-a nedaleko Mostara. Prema tvrdnjama vlasti HZ Herceg-Bosne, radilo se o nesretnom slučaju, dok Kraljevićevi stranački kolege tvrde da se radilo o politički motiviranom atentatu. Istraga se još uvijek vodi.

Eto, pa reci imaš li primjedbi na to.--Starčevićanac (razgovor) 17:53, 22. listopada 2013. (CEST)

Također je staro pravilo audiatur et altera pars tj. neka se čuje i druga strana. Stanko Primorac kaže:"Gledajte, kao jedan od zapovjednika pješačkih postrojbi HOS-a mogu reći da smo zaista imali dobru suradnju na terenu i s Hrvatskom vojskom i s HVO-om i s postrojbama Armije BiH. Međutim, odnos stožera HOS-a, na čijem čelu je bio general Kraljević, i stožera HVO-a, te čelnika tadašnje Herceg Bosne Mate Bobana, Bruna Stojića, Valentina Ćorića... nije baš bio sjajan. Naš stav bio je poznat: Bosna i Hercegovina mora biti slobodna i neovisna, a general Kraljević nekoliko puta je i javno ponavljao da političarima prepušta političko uređenje zemlje. General Kraljević nekoliko je puta pokušao razgovarati s Bobanom, Stojićem i drugima iz te Herceg Bosne i nakon toga je rekao da više ne želi razgovarati s njima, da Matu Bobana ne priznaje kao nekakvog predsjednika, a ni Herceg Bosnu nije priznavao kao tvorevinu. Ali uvijek je bio spreman razgovarati s Glavnim stožerom HVO-a." I u knjizi Mladena Bošnjaka se navodi jedan Kraljevićev sastanak sa Brunom Stojićem, pa kada je Kraljević pitao Stojića kakve su njegove ovlasti za konačne dogovore, ovaj je odgovorio da prvo mora podnijeti izvještaj svojim čelnicima u Grudama, pa da ovi moraju razgovarati sa Zagrebom...itd. Dakle to kako je Kraljević odbijao suradnju s HVO-om nije točno. Odbijao se podrediti, ali za ravnopravnu suradnju je bio otvoren. Ovo o ustašama je zeznuto, Kraljević je sam rekao:"Nisam osobito proučavao povijest ustaškog pokreta, no po onome što znam Pavelić je, u trenutku kada se pojavio, bio jedini i, dakle, najbolji borac za Hrvatsku i njene interese. Međutim, to u ovom trenutku nije važno." Ovo o Hrvatskoj do Drine nije sporno. Ali o tome imaš bolje na videu kojeg imaš na Praljkovoj stranici [42]. Kad preuzmeš PDF, klikni ono Pokreni film. Od tog videa imaš dijelove na youtubeu, nažalost, nije cijeli postavljen.--Starčevićanac (razgovor) 11:32, 23. listopada 2013. (CEST)

E vidiš, Tomić navodi da je prvo nastao HVO a Ivica Primorac navodi da je prvo nastao HOS. A što se tiče komentara Ivice Primorca na kraljevićev odnos sa HVO-om, ništa čudno, njemu je u interesu oblatiti svog bivšeg zapovjednika da bi se dodvorio novim gazdama. Uostalom, Mladen Bošnjak jasno navodi da je Kraljević postavio Ivicu Primorca za svog zamjenika samo zato što su HOS-ovci iz Gruda u glavni stožer izabrali Jozu Vlašića, a ne Primorca, koji je također iz Gruda.--Starčevićanac (razgovor) 10:50, 24. listopada 2013. (CEST)

HVO je nastao preustrojem lokalnih kriznih štabova, i tu se išlo novačenjem, dok je HOS od samog početka nastao na dragovoljačkoj osnovi. Što se Daidže tiče, on je Kraljeviću zamjerao ustaštvo a sam je nosio oznaku čina prišivenu na kapi s lijeve strane, kao u Ustaškoj vojnici. Kraljević je rekao 2. siječnja 1992. HOS odgovara glavnom stanu u Zagrebu, gospodinu Paragi. Međutim, HOS Hercegovine u većini slučajeva donosi odluke sukladne našim mogućnostima, interesu našeg naroda i obrani naše domovine. A to da je Paraga podredio HOS nepostojećoj vosci nije istina, jer isti dan kad je nastao HVO nastala je i TO BiH kao regularna državna vojska BiH. (...od prvog dana rekli smo...da smo vojska Bosne i Hercegovine, da smo elitne jedinice tadašnjeg TO-a...) Dakle, HOS je bio priznat kao dio regularne državne vojske, države koju je svijet priznao, i prema tome ne može HVO ni po kakvoj zakonskoj osnovi tražiti od HOS-a da mu se podredi. To bi bilo npr. kao da je neki američki general u drugom svjetskom došao u Englesku i traži od Britanske vojske da mu se podredi.--Starčevićanac (razgovor) 10:42, 26. listopada 2013. (CEST)

Nije Kraljević odbijao suradnju, odbijao se podrediti, a to nije isto. I sam kaže da je na terenu s vojnicima HVO-a suradnja na visokom nivou. [43] [44]--Starčevićanac (razgovor) 11:20, 30. listopada 2013. (CET)

Ono sa forum.hr je izjava Kraljevićevog vojnika, koji zna što govori. Hajde ovako, kada ja završim svoju verziju članka, onda ćemo se raspravljati, jer ovako je besmisleno.--Starčevićanac (razgovor) 15:18, 30. listopada 2013. (CET)

Daj se saberi...

Molimo vas rabite tipku Prikaži kako će izgledati. Vašim učestalim snimanjem promjena na istom članku nepotrebno se zatrpavaju nedavne promjene, čime otežavate rad suradnika koji pregledavaju nedavne promjene. Suradnici koji ignoriraju ovu uputu budu nakratko blokirani! Hvala na razumijevanju. Pet izmjena? [45]--MaGa 09:45, 24. listopada 2013. (CEST)

O kakvom tonu govoriš? Koliko si već puta bio upozoren na isto? Na 11. upozorenju sam stao, nemam namjeru brojiti dalje. Ne znaš li da se promjene moraju pregledavati, kao da si suradnik od jučer? Znaš valjda za onu: tri puta mjeri, jednom pilaj. Kad prepilaš, gotovo je, ako si okratio, kasno je.--MaGa 09:56, 24. listopada 2013. (CEST)

Jesi li siguran

[46] [47] Jesi li siguran da se dobro poklapaju izvor i tvrdnja? U izvoru nalazim samo " pripadnici 7. muslimanske brigade", "postrojbi za posebne namijene 3. korpusa tzv. A RBiH", "Frkina četa", "izvidničko-diverzantska četa 7. muslimanske brigade". Kubura (razgovor) 08:18, 26. listopada 2013. (CEST)

Ljubuški

Ovdje ti u trenutačnom broju fale dva vijećnika.--MAN_USK ^recider 19:43, 28. listopada 2013. (CET)

Sad je dobro. Doduše treba sam gledati i kod.--MAN_USK ^recider 21:00, 28. listopada 2013. (CET)

Je, ne može se mijenjati stranka, možeš biti samo nezavisni. Ajde molim te koristi tipku Prikaži kako će izgledati jer ovako napraviš 4 umjesto jedne izmjene.--MAN_USK ^recider 21:05, 28. listopada 2013. (CET)

Izvori

Pozdrav! Ovakve stvari ne možeš mjenjat bez navođenja izvora. Stavit puki broj nikome ništa ne znači, jer ga svatko može promjenit.--Culo-sija 16:52, 31. listopada 2013. (CET)

U redu. Da, vidio sam da mjenjaju dizajn stranice.--Culo-sija 11:18, 3. studenog 2013. (CET)

Predlaganje za izabrani članak

Baš si uporan s Budimirom , ali te moram razočarati: članak sam uklonio iz prijedloga, jer po pravilima članak se može ponovno staviti u izbor tek nakon tri mjeseca od zadnjeg izbora, a nije ni mjesec prošao od prošle kandidature [48]. Već sam ti to napomenuo kod članka Bitka za Aachen. Sorry.--MaGa 19:47, 1. studenog 2013. (CET)

Prikaži

Za pregledati sve izmjene koje si napravio proteklih mjesec dana, a da se pri tome nisi koristio tipkom prikaži kako će izgledati, zbog čega si i ranije upozoravan pa i nekoliko puta blokiran, biti će potrebno barem 2 sata. Obzirom da ignoriraš sve prethodne opomene i blokiranja te nastavljaš po starom, upozoravam te da je ovo zaista zadnja opomena. Dakle molim te drži se uputa i prestani zatrpavati nedavne promjene. Hvala na razumijevanju.--Braco Dubrovnik 17:09, 3. studenog 2013. (CET)

Rezultati popisa u BiH

Wüstenfuchs, ja ne bih unosio medije kao izvor podataka o popisu stanovništva. Nema nikakve šanse da je do sada išta službeno, imajući u vidu da su rezultati popisa u Hrvatskoj bili službeni nakon više od godine dana.--MaGa 17:44, 3. studenog 2013. (CET)

Zatrpavanje

Crveni karton. Blokirani ste na rok: 1 dan! Razlog je: Zatrpavanje nedavnih promjena; Ignoriranje upozorenja

Ne znam zašto tjeraš taj neki svoj inat i unatoč bezbrojnim upozorenjima i dalje zatrpavaš nedavne promjene. Držim da si kvalitetan suradnik ali ovakav način rada otežava rad patrolera koji će izgubiti jako puno vremena za pregledati sve tvoje izmjene. Sve se to može izbjeći jednostavnim klikom na prikaži kako će izgledati. Obzirom da dosadašnja upozorenja nisu urodila plodom dodijeljujem ti jednodnevni blok suradničkog računa. I dalje možeš raditi u Notepadu, pa kad istekne blok izmjene možeš kopirati u članke. Hvala na razumijevanju.--Braco Dubrovnik 15:50, 5. studenog 2013. (CET)

Popis 2013.

Rekli smo da nećemo stavljati neslužbene podatke. Kao što je rećeno kolegi ovdje. LP!--MAN_USK ^recider 13:13, 7. studenog 2013. (CET)

Nisu ni službeni, ni konačni. Evo šta kaže Agencija za statistiku BiH: Preliminarni rezultati Popisa podložni su promjenama tokom statističke obrade podataka, zatim: Posebno naglašavamo, da ukupan broj popisanih osoba nije isto što i ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva i na kraju: Preliminarni rezultati Popisa sadrže podatke o ukupnom broju popisanih osoba. --MAN_USK ^recider 13:41, 7. studenog 2013. (CET)

Kao što sam rekao suradniku Zlatno krilo: Procjene o broju stanovnika ... sam uklonio kao nepouzdane, ako još gdje naletinš na takve procjene slobodno ukloni. Za sada je jedini službeni izvor za broj stanovnika popis iz 1991. godine. Ja sam procjene redovno uklanjao bilo u člancima o općinama ili nekom "beznačajnom" selu. Dok ovi ne postanu službeni, nema nam druge nego koristiti podatke od prije 22 godine. --MAN_USK ^recider 14:05, 7. studenog 2013. (CET)

Hoćeš li u člancima o županijama vratiti podatke iz 1991.?--MAN_USK ^recider 19:22, 16. studenog 2013. (CET)

Postrojaba

Glede ovoga

Ako u citatu:

Od 1989. godine Slobodan Milošević i njegova vlada promiču ponovnu pojavu četničkih političkih organizacija i paravojnih postrojaba, koje su bile zabranjene nakon 1945. godine.

Ako u citatu u knjizi autora Philipa J. Cohena, Drugi svjetski rat i suvremeni četnici : njihov povijesno-politički kontinuitet i posljedice po stabilnost na Balkanu, Ceres, Zagreb, 1997., str. 55., koju je s engleskoga preveo Marinko Raos može pisati postrojaba, onda tako treba ostaviti i u našem slučaju.

To je otprilike kao dopuštenost Gradiška, Gradiški, Gradišci i sl. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19:13, 17. XI. 2013. (CET)

odg.

Na svoju ruku neću ništa mijenjati. Ako se ostale kolege slože onda ćemo promjeniti. Bez toga "postali ste", ja sam sam. ;)--MAN_USK ^recider 19:01, 18. studenog 2013. (CET)

Navođenje izvora

Wüstenfuchse, molim te navedi vjerodostojne izvore za svaki podatak koji si unio u članak o Ivici Lučiću (također i podatak o državljanstvu BiH). Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 22:50, 18. studenog 2013. (CET)

Predložak: Infookvir znanstvenik

Glede ovoga

Bilo bi jako dobro da ne mijenjaš parametre po predlošcima, kao što si datum rođenja promijenio u dan rođenja i kao što si uklanjao donju crtu (_). Zašto se to ne smije činiti? Zato što u drugim člancima se poziva predložak s tim parametrima i onda se treba botovima popravljati sve članke u kojima je postavljen taj predložak s tim parametrima da bi odgovarao nečemu što odgovara samo jednoj osobi iliti samo jednom članku. Sad treba popraviti članak o Ivi Lučiću da koristi standardne parametre navedenog predloška. Hvala na razumijevanju. Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 17:37, 19. XI. 2013. (CET)

Ustoličenje Ratka Perića

Imaš li izvor za ovo [49]?--MaGa 08:10, 20. studenog 2013. (CET)

Ne budi ti teško: za takve stvari uvijek navodi izvor. Manje boli glava, vjeruj mi.--MaGa 17:46, 20. studenog 2013. (CET)

Hrvatske Obrambene Snage

pozdrav, htio bih ti dati do znanja da ako već mjenjaš naziv da provjeriš prvo jer ima razloga za to, koliko sam u poznat još uvijek je naslov HOS - HRVATSKE OBRAMBENE SNAGE a ne kako ti navodiš HRVATSKE OBRANBENE SNAGE !Malo pročitaj ,pa ćeš vidjeti da nisi u pravu sa izmjenama. Hvala Borac 10:15, 26. studenog 2013. (CET)

Hrvatske obrambene snage 2

pozdrav krivo sam te optužio da si ti promjenio oznaku , da ima dosta nepismeni ljudi koji nisu bili u HOS -u pa tako da i neznaju što ta kratica znači. Prijatelju još jednom Hvala i nemoj zamjeriti što sam mislio da si ti pre inačio .Borac 10:31, 26. studenog 2013. (CET)

Infookviri i članci

Wüstenfuchs, pogledaj na šta liči infookvir u članku Bitka za Vukovar. Ako nisi siguran što radiš, onda nemoj mijenjati infookvire.--MaGa 09:06, 28. studenog 2013. (CET)

Pogledaj sad druge članke koji imaju isti predložak na šta sad oni liče. Mijenjanje infookvira se ne radi tek tako.--MaGa 09:17, 28. studenog 2013. (CET)

Ima pitat... Što točno bi trebalo izmijeniti u preostalim člancima koji imaju taj infookvir?--MaGa 09:34, 28. studenog 2013. (CET)

Vidjet ću što mogu napraviti.--MaGa 09:42, 28. studenog 2013. (CET)

Mali domaći zadatak : pogledaj izmjene [50], ali tek iza 13:18, jer je do tada bilo problema sa zamjenom. Mislim da je sve ok, ali dva para očiju vide više nego jedan.--MaGa 15:07, 28. studenog 2013. (CET)

Lako za medalje, samo ti napravi domaći, da nije šta ostalo, ili da je kako ne treba.--MaGa 16:02, 28. studenog 2013. (CET)

Botovi: ovdje i ovdje.--MaGa 17:40, 29. studenog 2013. (CET)

Izvori

Članak Dvin treba biti pokriven izvorima. Općenito je mišljenje da se članci bez izvora mogu (tj. čak je i poželjno, barem tako navodi Jimbo) izbrisati. Tu nismo toliko radikalni, ali sigurno si imao neke temelje za taj tekst. Lijep pozdrav.--Culo-sija 10:42, 6. prosinca 2013. (CET)

Vidim da si tekst preveo s en.wiki i da su na njoj navedeni izvori. Onda samo prenesi te iste izvore, nemoj ostavljat polu dovršen posao.--Culo-sija 10:44, 6. prosinca 2013. (CET)

Jesi li provjerio

Jesi li provjerio [51] da ovo ne čini nered na drugim člancima na kojima je ovaj infookvir? Kubura (razgovor) 16:22, 9. prosinca 2013. (CET)

[52] Ala, super. Hvala ti na brzom odgovoru. Kubura (razgovor) 14:58, 10. prosinca 2013. (CET)

Blaž Kraljević

Članak sam otključao, ali što imaš ispraviti, napravi u jednoj jedinoj izmjeni. Ne mislim opet za vama gledati silne izmjene što je tko ispravio.--MaGa 08:03, 11. prosinca 2013. (CET)

Maknuo si s aktivne poveznice

[53] Preimenovao si Hozroja u Kosrova. Imaš li neki izvor za to? Da je Kosrov točnije ime? Ako imaš, samo navedi, pa ćemo ispraviti na tvoju inačicu. Sad ću vratiti na Hozroja, čisto iz razloga što imamo članak o Hozroju. Kubura (razgovor) 19:43, 12. prosinca 2013. (CET)

Ne budi ti zapovijeđeno, onda ispravi ime vladara i navedi Dočkalovo djelo kao izvor koje ti je potvrda zašto mijenjaš ime. Eno, imaš dostupno i na internetu Dočkalove članke iz Bogoslovske smotre. Bilo bi super kad bi citirao taj izvor s interneta.[54] (ili tekstovi iz prijašnjih brojeva) Kubura (razgovor) 19:54, 12. prosinca 2013. (CET)

Nemoj zaboravit

[55] Samo je jedan. A ka' ono, tribalo bi ih bit bar pet. Kubura (razgovor) 23:50, 12. prosinca 2013. (CET)

Leutar

Citat iz članka: "Ujedno je vršio i dužnost predsjednika HDZ-ovog odbora u Vrhbosni." U Sarajevu?--MAN_USK ^recider 15:45, 15. prosinca 2013. (CET)

Možda se samo odbor iz Sarajeva zove Vrhbosna, kao što se, čini mi se, tuzlanski zove Soli. Provjeri, pa ispravi ili poveznicu na Sarajevo ili skroz.--MAN_USK ^recider 18:24, 15. prosinca 2013. (CET)

Ala ovo

[56] Batedrala :) Kubura (razgovor) 02:59, 16. prosinca 2013. (CET)

Generala bojnika

[57] nije baš tako bilo, nego se zvalo general-major, nema general-majora. I danas se sklanja imenicu general-bojnik kao nema general-bojnika, iako neki ne pišu spojnicu, a drugi ju pišu. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 06:48, 16. grudna 2013. (SEV)

Nove kategorije

Ako ne misliš nadopunjavati kategoriju armenskih skladatelja, onda ćemo je brisati. Nema smisla otvarati kategoriju zbog dva članka.--MaGa 10:16, 18. prosinca 2013. (CET)

OK, ali ubuduće, najprije napiši članke, pa kad ih bude dovoljan broj, onda slobodno otvaraj novu kategoriju.--MaGa 20:21, 18. prosinca 2013. (CET)

Gnostici

Bok lisico,

ako si zainteresiran pisati o gnostičkim sektama i ranom kršćanstvu, pogledaj na sh.wiki, većina je toga već napisano. Imaju dvojicu suradnika koji se dobro razumiju u filozofiju i religiju i ovo su područje već pokrili. Ja sam mislio krenuti na iste teme nakon grčke filozofije, ali za sad nemam vremena. Evo i članka o bogumilima [58], pa ako ti se da prevoditi članke sa srpskog imaš jedan kvalitetni članak već gotov za prebacivanje. Pozdrav.--Dean72 (razgovor) 13:52, 21. prosinca 2013. (CET)

Bilal Bosnić

Čisto da si u tijeku [59].--MaGa 08:52, 23. prosinca 2013. (CET)

Bogumilstvo

Možeš li srediti članak i dodati izvore?--MAN_USK ^recider 19:31, 3. siječnja 2014. (CET)

deklaracija

Zašto si uklonio ovaj dio?--MAN_USK ^recider 15:20, 7. siječnja 2014. (CET)

Ali-paša Rizvanbegović

Kad se sređuje članak, valja dodati izvore, u skladu sa smjernicom: Wikipedija:Navođenje izvora. Kako je broj suradnika hrvatske wikipedije relativno malen, nismo na tome inzistirali kod novih uređivanja nego samo kod uređivačkih sukoba. No broj članaka ovoga projekta još malo će biti 150 tisuća, te je vrijeme za dizanje kvalitete projekta u početku upozoravanjem suradnika na nužnost uporabe izvora. SpeedyGonsales 13:49, 11. siječnja 2014. (CET)

Gruzini/Gruzijci

Iako HJP navodi alternativne izraze koje si naveo u dvije izmjene, ja to ne bih ostavio kao naslove članka iz dva razloga: Gruzijac je češći izraz nego Gruzin, a povrh svega Hrvatska i Proleksis enciklopedije ne navode te izraze uopće.--MaGa 09:06, 31. siječnja 2014. (CET)

Čiji?

Da nisi malo požurio ovdje [60] [61]? --MaGa 07:47, 19. ožujka 2014. (CET)

Države se ne stvaraju preko noći, niti se teritoriji jedne države pripajaju drugoj tek tako, tako da bih te molio da usporiš s time. Imamo i u susjedstvu sličnih primjera. Krim nigdje neće uteći, kako rekoh - polako.--MaGa 14:09, 19. ožujka 2014. (CET)

Pripazi da napišeš potpunu informaciju jer ispada da nije bilo vojne intervencije. Možda je najbolje ne mjenjati članke koji su u sporu, pričekati neko vrijeme dok se situacija malo rasčisti. --Seiko (razgovor) 15:00, 19. ožujka 2014. (CET)

Krim

Pripazi da ne širiš dezinformacije iz sumnjivih izvora. Sadržaj mora biti cjelovit i jasan. Tvoja namjera je meni posve jasna, ali ipak probaj ostati tolerantan.--Seiko (razgovor) 17:08, 19. ožujka 2014. (CET)

• Izvor je ostavljen svim korisnicima kao korisna informacija za daljnje uređivanje teksta, nema manipulativan karakter i žao mi je da si to sebi tako protumačio. Pripazi na tolerantnost. Hvala!--Seiko (razgovor) 17:13, 19. ožujka 2014. (CET)

Vodoravni i okomiti

[62] [63] Bolje neka bude "vodoravni" i "okomiti", nego "horizontalni" i "vertikalni". Kubura (razgovor) 07:27, 24. ožujka 2014. (CET)

[64] Sjajno! Pohvaljujen te za ažurnost. Kubura (razgovor) 05:28, 30. ožujka 2014. (CEST)

Velika Bosna

Naletio sam na tvoj članak Velika Bosna. Nema izvora. Možeš li naći izvore? Takve teme ne bi smjele biti obrađene bez izvora. Isti članak je pobrisan na eng. Wikipediji. --Argo Navis (razgovor) 22:55, 27. ožujka 2014. (CET)

Prikaži!

Probaj malo češće koristiti tipku Prikaži kako će izgledati. Hvala. BlackArrow (razgovor) 01:06, 31. ožujka 2014. (CEST)

Dupli članak

Članak Filip Popp već postoji pod imenom Philipp Popp, pa dopuni njega.--MaGa 07:39, 26. travnja 2014. (CEST)

Vrli suradniče, nisi mogao dopuniti stari članak i onda ga premjestiti pod novo ime?--MaGa 19:40, 26. travnja 2014. (CEST)

A joj, ne kompliciraj život nepotrebno. Već sam ti rekao: dopuni stari članak, pa ćemo ga onda premjestiti pod ispravno ime.--MaGa 19:51, 26. travnja 2014. (CEST)

Također...--MaGa 20:11, 26. travnja 2014. (CEST)

Novi Azerbajdžan

Koliko ja vidim stranka se zove Novi Azerbajdžan, pa ne razumijem čemu prefiks Stranka u nazivu članka.--MaGa 12:19, 4. svibnja 2014. (CEST)

Onda prije brisanja preusmjeravanja treba riješiti ovo [65].--MaGa 13:17, 4. svibnja 2014. (CEST)