Ahmed-paša Hercegović

Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška)

Ahmed-paša Hercegović. rođen kao Stjepan Hercegović (oko 1459. - oko 1517.), bio je vezir Osmanskog Carstva nekoliko puta. Sin je Stjepana Kosače i njegove supruge Njemice Cecilije.

Djetinjstvo i rana mladost

Djetinjstvo provodi u Humskoj zemlji (današnja Hercegovina) i Dubrovniku gdje započinje školovanje. Nakon pada Hercegovine pod vlast Osmanlija, otac ga šalje u Carigrad kao jamca za mir. Školovao se u čuvenom Enderun mektebu gdje je primjećen njegov talent i njegova politička karijera počinje polako ići uzlazno.

Obitelj

Potječe iz velikaške obitelji iz Hercegovine zvani Kosače, otac mu je bio Stjepan Vukčić Kosača, a polusestra mu je bila Katarina Kosača-Kotromanić, ostala braća i sestra su mu Vladislav Hercegović Kosača, Vlatko, Mara, Stjepan. Pradjed mu je bio Dragiša Vukić čiji je brat Hrvoje Vukčić Hrvatinić.

Napredovanje na osmanskom dvoru

Pod imenom Ahmed prvi put se javlja 1477., u jednom fermanu sultana Mehmeda II., a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U prosincu 1481. ženi kćer sultana Bajazida II., princezu Hundi-hatun. Od tada njegova karijera još više napreduje. Tokom svog života obnašao je razne dužnosti, bio je sandžak-beg Burse, zatim beglerbeg Anadolije. 17. ožujka 1488. postao je kapudan-paša i zapovijedao je osmanskom mornaricom četiri godine i devet mjeseci. Nakon toga ponovo biva imenovan na dužnost anadolskog beglerbega. U ožujku 1497. prvi put je imenovan za velikog vezira, što je poslije sultana najveća funkcija u Osmanskom carstvu. Ahmed-paša Hercegović će još četiri puta biti na ovom istaknutom položaju. Četrdeset godina je proveo u službi trojice sultana: (Mehmed II., Bajazid II. i Selim I. ) i pod njihovom zastavom sudjelovao u mnogim bitkama, ovo vrijeme je u osmanlijskoj povijesti poznato kao "zlatno doba", a velike zasluge za to svakako pripadaju i Ahmed-paši.

Potomstvo

Imao je četiri sina: Ali-bega, Mustafa-bega, Ahmed-bega i Mehmed-bega te jednu kćer kojoj je dao ime po svojoj domovini - Huma. Iza sebe je ostavio brojne zadužbine po čitavom tadašnjem Osmanskom Carstvu: džamije, medrese, hamame, mektebe, imarete, karavannsaraje itd. Ahmed-paša je umro 1517. godine nakon povratka iz Egipta. Pokopan je na svom imanju na Mramornom moru u selu Dil koje je kasnije njemu u čast preimenovano u Hersek (Hercegovina) .

Literatura

1. G.Elezović, Nekretna dobra Ahmed-paše Hercegovića u Dubrovniku - izvor za pljačku dubrovačke republike,POF I/1950.
2. Ć.Truhelka, Tursko-slovjenskispomenici dubrovačke arhive, Glasnik Zemaljskog muzeja,XXIII, Sarajevo, 1911.
3. B. Zlatar, Ahmed-paša Hercegović, (zbornik radova), BZK "Preporod",Mostar, 2003.
4. Petar Vrankić, Kontroverzne teme iz života Stjepana/Ahmed-paše Hercegovića