Razgovor sa suradnikom:Vrtleska225

Pismohrana

1 2 3 4 5

Korice knjiga

Izbrisao sam sliku korica koju ste bili postavili jer kad slikate knjigu i onda napišete da je to Vaše djelo kršite autorska prava. Sliku možete ponovo postaviti, ali ne veću od 300x300 piksela i pod licencijom poštene uporabe. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--Tulkas Astaldo (razgovor) 18:08, 18. svibnja 2021. (CEST)

Tulkas Astaldo, hvala Vam na ovoj konstataciji. Mnogo je bitno što ste mi na to skrenuli pozornost. I u buduće vrijeme to učinite, kada smatrate da je neophodno. Lijep pozdrav. -- Vrtleska225 (SZR) 23:34, 18. svibnja 2021. (CEST)

Hcp

Postovani,

Na koji bih Vas nacin mogla kontaktirati?

Lijep pozdrav

. Gruela (razgovor) 15:00, 26. svibnja 2021. (CEST)

Poštovana Gruela, slobodno mi pišite na mail. Lijep pozdrav. -- Vrtleska225 (SZR) 00:09, 27. svibnja 2021. (CEST)

Postovani, molim Vas da mi napisete svoju mail adresu. Jako sam zahvalna.

Lijep pozdrav Gruela (razgovor) 07:26, 27. svibnja 2021. (CEST)

Poštovana Gruela, slobodno otiđite na moju stranicu i tamo ćete naći suradnički okvir Ostavite poruku klikom. Slobodno klinite na njega i napišite mi mail. Lijep pozdrav -- Vrtleska225 (SZR) 09:02, 27. svibnja 2021. (CEST)

Porfirije

Poštovani,

Za početak bih Vam se obratila na način da zahvalim na stručnom članku koji je jako koristan. Imajući na umu kako je broj oboljelih osoba jako malen i kako je jako teško pronaći adekvatne odgovore na pitanja od strane atručnjaka, jako se veselim što sam uspjela na ovaj način doći do Vas. Ono što me muči je zdravstveno stanje mog brata ( 20 godina ) koji je prije 1.5 godina doživio napadaje za koje se nakon iscrpne i dugotrajne obrade ( nije se na vrijeme posumnjalo na Porfirije ) ispostavilo da je on pozitivan. Možda moja pitanja neće ići u pravom smjeru jer Vi možda nista ovdje da mi pomažete na taj način ( za što se unaprijed ispričavam ), međutim, ukoliko jeste tada bih Vas zamolila da pošaljem njegove nalaze da mi kažete o kojoj se vrsti Porfirija radi te Vaše osobne upute i savjete. Moj brat je nakon prvog napadaja u odličnom kliničkom stanju, međutim smatram da se trebamo jako dobro informirati, što nam na žalost Kbc Split ne može osigurati.

Radujem se Vašem odgovoru

. Gruela (razgovor) 09:38, 27. svibnja 2021. (CEST)

Poštovani

Postovanje, obracam Vam se sa molbom da ne izvrsavate izmjene stranice prof.dr.Cazima Hadžimejlića, jer sve izmjene koje ja licno sam izvrsio su u saglasnosti licno sa prpfesorom. Ukoliko smatrate da nesto treba staviti zamolio bih Vas onda da se kontaktiramo privatno pa da dogovorimo izmjene. Srdacan pozdrav Dzan

Postovanje, obracam Vam se sa molbom da ne izvrsavate izmjene stranice prof.dr.Cazima Hadžimejlića, jer sve izmjene koje ja licno sam izvrsio su u saglasnosti licno sa prpfesorom. Ukoliko smatrate da nesto treba staviti zamolio bih Vas onda da se kontaktiramo privatno pa da dogovorimo izmjene. Srdacan pozdrav Dzan DzanV30 (razgovor) 19:07, 13. listopada 2021. (CEST)

Poštovani DzanV30, hvala na ovoj poruci. Također, zahvaljujem Vam se i na doprinosu uređivanja članka, ali uporno ne vidim što je problem u navedenom članku. Je li na fotografiji neka druga osoba, je li možda griješimo, pa da to nije gosp. Hadžimejlić? Jesmo li navedena neka neistina u članku? Uostalom, ako je Hadžimejlića sramota toga što jeste, onda se tog posla i zvanja nije ni trebao prihvatati. Srdačan pozdrav. -- Vrtleska225 (SZR) 19:39, 13. listopada 2021. (CEST)

Postovani Vrtleska225, nema nista lose niti pogresno u Vasem uređivanju članka, ali isto tako morate uzeti u obzir i poštovati želje same osobe o kojoj se piše, naime prof. Hadžimejlić svoju profesionalnu karijeru stavlja u prvi plan onoga sto javnosti treba biti predoceno. Njegov poziv, profesiju i svjetski priznatog profesora iz domena kaligrafije, restauracije i konzervacije, te knjigivestva. Njegov duhovni doprinos i zalaganje, titule i zaduzenja su prije svega iz njegovog privatnog zivota prerasle u javni, ali kada je javna prezentacija Profesora njegova zelja sto je u ovom slucaju iznad Vase i moje zelje, jeste da online bude dostupna njegova osebujna profesionalna, akademska i naucna karijera i doprinosi. Te Vas ljubazno molimo da to i postujete, jer ce uskoro revidirana i prosirena verzija biografije biti postavljena koja je tacna i detaljna o svim aspektima profesorovog djelovanja. S nadom da cete uvaziti i razumjeti. Srdacan pozdrav DzanV30 (razgovor) 23:11, 13. listopada 2021. (CEST)

Nakladnici, izdanja knjiga

[1] Bok Vrtleska225, nije mi jasna ta tvoja izmjena u članku Alija Nametak, zašto si uklonio nakladnike i ostala izdanja nekih knjiga? Npr.:

• Ramazanske priče ima osim prvoga još 2. i 3. izdanje.
• Omer za naćvama: pučki igrokaz iz seoskog života u Bosni s pjevanjem, u 3 čina ima i 2. izdanje.
• Sarajevski nekrologij, je prvotno objavljen u Zürichu, 1994., a onda je posebno izdanje objavio Civitas u Sarajevu, 2004., a ti si ga ostavio kao jedino izdanje iz 2004.
• Sarajevske uspomene, tekstove je odabrao i za tisak pripremio dr. Fehim Nametak, a ti si ga uklonio.
• Narodne junačke muslimanske pjesme: sabrao i izdao Alija Nametak imaju još 2., 3., 4. i 5. izdanje, a ti si ih uklonio (s tim što si 4. izd. koje je objavljeno pod naslovom Junačke narodne pjesme bosansko-hercegovačkih muslimana i 5. proš. izd. koje je objavljeno pod naslovom Junačke narodne pjesme herceg-bosanskih Muslimana ostavio kao samostalne knjige.). U 5. proš. izdanju iz 1991. godine piše na str. 238.: "Pjesme ove zbirke, zabilježene u Rotimlji (...) doživjele su četiri izdanja (...) prvo moje vlastito (1938), drugo (1941), treće (1943) izdanje knjižare h. Ahmeda Kujundžića u Sarajevu, a četvrto, moje vlastito izdanje, u Sarajevu godine 1967." Lp.--Rovoobob Razgovor 07:36, 6. siječnja 2022. (CET)

Bok Rovoobob, hvala ti na poruci. Uklonio sam, jer sam smatrao da će ovako biti preglednije. Mislio sam da je prvo izdanje najbitnije. Nisam znao da je potrebno unositi sva izdanja svih objavljenih knjiga. Ako mišliš da treba vratiti kako je bilo, slobodno to učini. -- Vrtleska225 (SZR) 09:43, 6. siječnja 2022. (CET)

Reference u Džemal Bijedić

U članku Džemal Bijedić su greške u referencama. Tražio sam odakle to potječe i čini se da je u ovoj tvojoj izmjeni prvi put dodana referenca {{sfn|Džemal B|1981|p=7}}. Možeš li se sjetiti na što se ta referenca treba odnositi? —Argo Navis (razgovor) 14:48, 25. siječnja 2022. (CET)

Zrenjaninska biskupija

Administrativne jedinice u Katoličkoj crkvi nemaju logotipe, a i letimičan pogled na izvoru navedenom ovdje daje naslutiti da se radi o nečemu sasvim desetom.— MaGa▀▄^{poruči mi} 17:44, 11. svibnja 2022. (CEST)

MaGa, hvala Vam na poruci i tom zapažanju. -- Vrtleska225 (SZR) 17:48, 11. svibnja 2022. (CEST)

Zamolio bih ako je bilo još takvih uređivanja da ih predložite za brisanje.— MaGa▀▄^{poruči mi} 17:53, 11. svibnja 2022. (CEST)

Arhivirane stranice

Predložak {{Webarchive}} koristi se onda kada mrežna stranica nije aktivna, a budući je stranica škole u Brčkom aktivna, ovo je onda višak. Predložak stavlja automatski botovski račun onda kada stranica prestane biti aktivna.— MaGa▀▄^{poruči mi} 19:13, 30. svibnja 2022. (CEST)

MaGa, hvala ti velika. Pozdrav. -- Vrtleska225 (SZR) 19:22, 30. svibnja 2022. (CEST)

Muftijstva i mešihati Islamske zajednice u BiH

Pozdrav @Vrtleska225, imam samo jednu malu primjedbu što se tiče karte. Južni Sandžak, koji pripada Crnoj Gori (Rožaje, Plav, itd...), nije dio Sandžačkog Muftijstva, nego je dio Islamske zajednice Crne Gore, koja je nezavisna od Islamske zajednice u BiH. Možeš li to sredit? Hvala lijepo. AT44 (razgovor) 16:45, 17. lipnja 2022. (CEST)

AT44, hvala Vam na javljanju. Sasvim razumijem Vašu konstataciju, ali na stranici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji nalaze se podaci o medžlisima na području sjevera Crne Gore (južnog Sandžaka) i to za: Rožaje, Berane, Bijelo Polje, Petnjicu, Plav i Gusinje. Također, u Rožajama se navodi sjedište sandžačkog muftije, a u Novom Pazaru sjedište Mešihata. Pored toga, u Rožajama je jedan odjel i medrese Gazi Isa-beg. Tako da, prema njihovim informacija, oni uveliko na području imaju svoju orgnizaciju, pa sam ju ja i unio na kartu. Moje iskreno mišljenje je da se na tom području preklapaju djelovanja dvije organizacije. Lijep pozdrav, -- Vrtleska225 (SZR)

@Vrtleska225 U pravu si. Onda bolje nek ostane tako.—AT44 (razgovor) 17:16, 17. lipnja 2022. (CEST)

Hvala ti AT44. U svakom slučaju, bit ćemo na vezi. Lijep pozdrav u Crnu Goru. -- Vrtleska225 (SZR) 17:19, 17. lipnja 2022. (CEST)

Dodaj izvođača

Bok, žao mi je, možete li stvoriti Wikipediju za ovog umjetnika Javad Ramezani, hvala 83.122.40.86 09:48, 28. veljače 2023. (CET)

Obavijest o neispravno licenciranim datotekama

Poštovani/a Vrtleska225, postavili ste sljedeće datoteke koje nemaju informaciju o licenciranju:

1. File:Džamija_u_Log_pod_Magartom_-_Slovenija.jpg
2. File:Orden_Svetog_Save_reisu_Čauševiću.jpg
3. File:Milan_Bandić_Halil_Brzina.jpg
4. File:Milan_Mladenovic.jpg

Upute o ispravnom licenciranju datoteka pročitajte ovdje.

Nakon što dodate informaciju o licenci, slobodno uklonite predložak {{Slika za brisanje}}. Sva pitanja slobodno postavite u Kafiću.

Ako datoteke ne budu ispravljene do 5. kolovoza 2023., bit će izbrisane i uklonjene iz svih članaka koji ih koriste.

Hvala na razumijevanju!—Ivi104, 00:45, 27. srpnja 2023. (CEST)

Izmjene za poveznicu o Vejsilu Ćurčiću

Poštovani,

Na vašoj poveznici o Vejsilu Ćurčiću (Vejsil Čurčić) naišla sam na nekoliko grešaka te Vas, kao Vejsilova praunuka, molim da to ispravite, osobito zbog vjerodostojnosti podataka. Tih grešaka ima još, ali dio po dio pa će se sve ispraviti.

U tijeku je pisanje knjige o mom pradjedu i postavljanje memorijalne sobe od strane Muzeja grada Sarajeva te ćete i to moći uvrstiti u vaš rad, kao i na poveznicu. Za više podataka i dokaza o Vejsilu možete se obratiti prof. dr. Adnanu Kaljancu, sa sarajevskog Odsjeka za arheologiju.

1. Vejsil je arheolog i kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
2. Ispravno prezime nije Čurčić nego - Ćurčić i sve što je drugačije je neispravno! Ako se napiše krivo prezime, onda nije riječ o istoj osobi. U svojim memoarima Vejsil se tako potpisuje i vjerujem da je to dovoljno kao dokaz. Postoji i objašnjenje: direktni je potomak Ahmed-age Ćurčića, spahije Toplika i Tilave, naselja na sjeverozapadu Sarajeva. Obitelj Ćurčić spominje i Vladislav Skarić kada piše o obiteljima begovskog staleža. Bačeskija piše da Ahmed-aga Ćurčić umro 1788./1789.
3. Vejsilu nije bilo važno da se izjasni kao Bošnjak već kao Bosanac, što i cjelokupan njegov rad od oko 80 godina govori. Svojim radom i metodama uveo je znatne promjene u oblasti arheologije, konzervatorijskih metoda i slično, ne samo u Bosni i Hercegovini već i na cijelom Balkanu, jer je neke postupke prvi koristio. Zato nije važno je li on Bošnjak, Hrvat ili nešto drugo, nego da je Bosanac koji je volio svoju zemlju! Rođenj je u drugoj polovici 19. vijeka i kako sam kaže ne zna tačan datum. Rodio se na Ćurčića brijegu od oca uglednog Muhamed-age (koji je tada držao Morića-han - vrlo važno mjesto u tadašnjem društveno-političkom životu u Sarajevu) i majke Almase Pašagić, poznate ljepotice rodom iz Visokog, koje je u to vrijeme bio centar sve trgovine. Otac mu se ženio 3 puta, ali su mu prve dvije žene umrle, a mlada Almasa mu je podarila petoro djece: Mehmeda, Safeta, Saliha, Šuhretu i najstarijeg Vejsila. Iz prethodnog braka Muhamed-aga je imao kćer Almasu i starijeg sina Mustafu koji je, kada se Muhamed-aga treći put oženio, već bio u vojsci kapetan i ađutant Salem-paše. Vejsil i Mustafa se nakon Mehmed-agine smrti nisu slagali te ga je ovaj istjerao iz kuće u dobi od 14 godina, ali to je sasvim druga priča. Prihvatio ga je njegov profesor iz gimnazije, prof. Seunik, zahvaljujući kojem je Vejsil otišao u Beč i počeo raditi ono što je volio i želio.
4. Oženio je svoju veliku ljubav, jednu od tri kćeri poznatog trgovca i vinara iz Hrvatskog zagorja - Marijanu Metzger, koju je upoznao na svojim proputovanjima kroz Zagreb i Zagorje. Također nije bitan podatak što je ona bila Hrvatica! Imali su troje djece, a ne samo moju baku Dunju (koja je zbog ratnog vihora otišla u Zagreb i tamo umrla u 92. godini) kako ste Vi naveli: Marijan-Vejsil, Zdenko i Dunja.
5. U Donjoj Dolini Vejsil je iskopao i vrlo važan eksponat koji se danas nalazi u Zemaljskom muzeju – prethistorijski čamac.
6. Spasio je Hagadu sakrivši je u jedno selo te ju je poslije predao Zemaljskom Muzeju o čemu svjedoči i Potvrda koju je potpisao i napisao.

Ljubazno molim da unesete ove izmjene.

Unaprijed se zahvaljujem.

Silvija Radić

193.198.42.101 12:43, 21. kolovoza 2024. (CEST)

Suradnik Vrtleska225 nije aktivan na Wikipediji od prošle godine. Članak možete i sami uređivati (prijavite se, bit će lakše!), samo pazite - za sve tvrdnje treba navesti vjerodostojan izvor. Možda možemo pričekati knjigu? pon_or (razgovor) 15:55, 21. kolovoza 2024. (CEST)