Prijeđi na sadržaj

Razgovor Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka/Arhiv1

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o stranici Wikipedija:Izabrani članci/Pravila izbora Izabranih članaka/Arhiv1.
Rad na člancima
Pismohrane:

Možda bi bila dobra ideja da malo promijenimo točku 10.: Ako članak nije izabran, može biti ponovo predložen nakon (- vremenski odsječak -). Mislim da bi bilo bolje da umjesto vremenskog odsječka stavimo broj izmjena (ne računajući manje) - ipak u nekom vremenskom intervalu jedan članak može ostati kakav je bio, dok drugi postane maltene (kako se ovo piše?) savršen. Ili da kombiniramo vremenski interval i broj izmjena. Stevo-88 21:43, 27. rujna 2006. (CEST)[odgovori]


Dobra ideja samo protivim se 2 pravila. 1. dio gjde suradnik ne smije uređivati 7 dana. Mislim da je to nepotrebno u slučaju manje izmjene, ali u slučaju većeg uređivanja da. Ako je članak moj(li neg+kog drugog) i taj ga je predložio, taj se prijelg ne uvažava. I još jedno, to je pravilo o 3 glasa minimalno. Dosadašnja povijest pokazala je da ne glasuje mongo suradnika pa zato mislim da bi se trebalo držati pravila da članak stoji 1 tjedan i ako nema zbilja velikih i zamjentih primjedaba onda se članak uvrstava u Izvrsne/izabrane. To je to ! Smo recite mi hoće li se onda izvrsni ukinuti ili ne ?

jer hoće li se članci ponovno birati na način da se svrstavaju u kandidate ili idu u izvrsne pa iz tih u izabrane. I moram napomenuti ako bude staro od biraja prijedloga za izabrane, bez izvrsnih onda bi trebalo dodati pravilo da se izabere onaj koji ima najviše glasova od svih tih. Molim vas odgovor ! --Edgar Allan Poe 12:22, 17. studenog 2006. (CET)

Nije loše. Slažem se međutim s Edgarom u onom dijelu gdje kaže da članak može predložiti i suradnik koji je u zadnjih sedam dana samo nešto malo promijenio. Apsolutno treba ukinuti pravilo da je članak izvrstan ako nitko nema prigovora sedam dana jer tako mogu izvrsnima postati i oni članci koji to ne zaslužuju. Prema mome mišljenju bi se više suradnika privuklo ako bi se možda stavila obavijest na Glavnu stranicu ili neku drugu posjećenu stranicu tipa U tijeku je glasovanje o izvrsnim i odabranim člancima, glasujte!, ili slično. Flopy, 12:32, 17. studenoga 2006.

Ovako nešto je doista potrebno. Mislim da je potreban minimum od tri glasa, kao što je i navedeno u ovim pravilima. Osim toga, čini mi se da nema žurbe, pa svaki suradnik može pričekati tih 7 dana nakon što je unio neke promjene u članak, pa onda predložiti. Rekao bih da bi pravilo br. 1 trebalo proširiti te bi ono moglo glasiti ovako: Prijedloge za Izabrane članke mogu dati samo suradnici koji na članku nisu doprinosili u zadnjih 7 dana (- i da suradnik nije napisao taj članak. – opcija), te u zadnjih 7 dana nisu predložili nijedan drugi članak.--Donatus 12:39, 17. studenog 2006. (CET)


Gornji komentari su se odnosili na prijedlog pravila prije preuređenja.


Edgarov komentar

[uredi kôd]

Donesena pravila su dobra , samo imam 2 primjedbe. Prvo da je dan suradnik može predlagati u roku od 3 mjeseca. To je previše. Zapravo to bi trebalo ukoniti možda bi trebalo promijentiti ovako:

  1. Svaki suradnik može za svaki tjedan predložiti samo 1 članak.

Jer može doć jedan i predložit tih 5 i onda drugi ništa. Znači maksimalno 1 tjedno ili 1 u dva tjedna.

Druga primejdba je na duljinu ponovnog prijedloga. 6 mjeseci je predugo, možda bi to trebalo staviti na 3-6 tjedana tj. maksimalno 1.5 mjeseci. Jer ipak je previše. Samo to. Molim da netko od nadležnih osoba odgovori na ovo, hoće li se mijenjati. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Edgar Allan Poe (razgovordoprinosi)

Nije previše da jedan suradnik može predložiti članak tek za tri mjeseca. Stvar je u tome da se izbjegne dosdašnja situacija kad je jedan suranik predlagao većinu članaka. Od 52 tjedana daje se mogućnost najmanje 52 suradnika da predlože članak, a u maksimalnom obliku se radi o 260 suradnika. Wikipedija na hrvatskom jeziku ima 322 282 suradnika zašto bi se oni sprečavali da predlažu članke? -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)
Što se tiče da jedan suradnik može predložiti svih 5 članaka nadopunit će se pravila u podnaslovu Procedura iza točke 6. riječima: Suradnik u jednom tjednu može prdložiti najviše 1 (jedan) članak. TAko će se spriječiti i ta situacija. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)
Što se tiče dužine vremena kada pojedini članak može biti ponovo predlagan rok se može skratiti maksimalno do 3 mjeseca iz razloga što se članci biraju tri tjedna unaprijed. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)
Što se tiče nadležnih molim ne glupirati se tim i takvim izjavama jer se jako dobro zna ko je nadležan. A ako se ne zna neka se pročita. -- Andrej Šalov 09:36, 19. studenog 2006. (CET)

Pozdravljam napor da se donesu pravila. Meni osobno se čine dobro koncipirana, no još važnija od kvalitete pravila (na što nemam primjedbi) mi se čini potreba, da ih imamo. Ako se vremenom neko pravilo pokaže nepraktičnim ili ograničavajućim, lako će se i kasnije promijeniti. Glavno da prestane zbrka oko izabranog članka koja je počela onog časa kad je Zmaj odustao od tog posla. Branka France 09:32, 20. studenog 2006. (CET)

Nešto s de:wiki

[uredi kôd]
  • Članak može predložiti i većinski autor članka, a to onda treba posebno naglasiti i obrazložiti.

Primjer: {{za}} Ja kao autor članka predlažem članak jer ... ~~~~

  • Izbor za Izabrani članak traje 20 dana, dakle na početak nominacije napiše se kada je predložen (dan i mjesec) i do kada traje (dan i mjesec) - ovo mi se čini bolje razdoblje, jer mislim da je 7 dana prekratko, s obzirom da nismo svi svaki dan na Wikipediji, a i da se više suradnika može uključiti u odlučivanje, pa i da se članak može u tom razdoblju možda još poboljšati.
  • Ukoliko članak za tih 20 dana ima najmanje tri glasa {{za}} i najmanje dvostruko glasova {{za}}, nego {{protiv}} (npr. 10:5), onda je članak Izabrani.
  • Ukoliko u 7 dana dobije 10 ili više glasova {{za}} i niti jedan {{protiv}}, onda se vrijeme trajanja izbora može skratiti i članak uvrstiti među Izabrane.
  • Ukoliko članak nakon najmanje 7 dana dobije 5 ili više glasova {{protiv}}, osim predlagatelja, onda također nije izvrstan i može ga se ukloniti s liste predloženih.
  • Svaki suradnik istovremeno može predložiti samo jedan članak, slijedeći može predložiti tek kada završi razdoblje za izbor od njega predloženog članka.

Ima još nešto što nema na hrvatskoj Wikipediji, a služi za poboljšavanje članaka Wikipedia:Review, članci koji se tamo predlažu, jesu najozbiljniji kandidati za Izabrani članak, ali trebaju još neke sitne dorade i poboljšanja. Ali o tome se s vremenom možemo također dogovoriti. --Roberta F. 20:26, 19. studenog 2006. (CET)

Da predložiti ako se složimo može i suradnik koji je članak napisao ili većim dijelom uredio. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)
izbor bi reba trajati ili 7 ili 15 ili 21 dan -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)
Ovo za glasove bi trebalo uzeti u obzir ili doraditi malo. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)
Mislim da ne bi trebali birati prvo izvrsne pa onda iz njih izabrane jer dokazal smo a to ne ide. Biramo odmah članak koji će za taj i taj tjedan bit na Glavnoj stranici.-- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Da, nažalost, nemamo dovoljno suradnika koji bi se organizirali u timove, pa je jedan suradnik to preuzeo na sebe, a pravila su bila nedorečena, pa je sve bilo pomalo neozbiljno. Tako da nam do daljnjega preostaje biranje Izabranog direktno. --Roberta F. 23:23, 19. studenog 2006. (CET)

Ja bih ustrajao na vremenskom periodu od 3 mjeseca razmaka između dva predlžena članka istog suradnika, ali možemo to i malo promijeniti. Ako mu je članak koji je on predložio izabran onda slijedeći može predložiti za tri mjeseca u suprotnom u slijedećem predlaganju ako ima mjesta -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Ma da, to u svakom slučaju ukoliko bi se radilo o Izabranom članku suradnika, ali predlagatelji bilo kojeg članka bi isto tako trebali biti ograničeni na samo jedan članak istovremeno, a kad završi postupak za taj predloženi članak, onda suradnik može predložiti opet neki drugi (ili svoj ako misli da zadovoljava sve uvjete). --Roberta F. 23:23, 19. studenog 2006. (CET)

Ako će se o člancima glasovati više od 7 dana (15 ili 21) onda se u tom vremenu članak može doraditi (wikipedizirati- vanjske poveznice. izvori podataka, interwikiji i najvažije slike u članku moraju biti prihvatljive za Wikipediju - vidi Kakve slike su prihvatljive na Wikipediji?).

Oko tehničkih stvari bilo bi pametno riješiti da se izabrani automatski postavljaju na glavnu stranicu kao i Izabrane godišnjice, sad možda bi trebalo staviti djelomičnu zaštitu na članak kod je na glavnoj stranici. -- Andrej Šalov 22:13, 19. studenog 2006. (CET)

Nijemci kao i uvijek imaju dobra pravila, ali ipak mislim da je previše da se članak bira 20 dana, 14 dana je posve dovoljno, prema mom mišljenju. Sva predložena Andrejeva pravila su inače u redu. Svakako treba ograničiti da svaki suradnik može odjednom predložiti samo jedan članak. Međutim, mislim da će pravilo da jedan suradnik može tek nakon tri mjeseca predložiti članak biti barem u početku problem jer kako je već rečeno svega jedan ili dva suradnika to rade. Dok se ne privuče više suradnika taj bi se period trebao smanjiti. Tek kad i ako se više suradnika uključi u ovo onda je razmak od tri mjeseca u redu. Vidim da se poslušalo moj prijedlog pa obavijest o raspravi i glasovanju oko izvrsnih i odabranih članaka stavilo na glavnu stranicu. Mislim da je to jedini način kako da se privuče veći broj suradnika. Mislim da administratori ne bi trebali glasati o izvrsnim člancima osim ako ne predlože koji zbog svojih ovlasti, da ne bi nametali članke koje oni vole ili svoj svjetonazor (on ovdje nije važan, ali nemoguće je posve ga ignorirati). Flopy, 09:27, 20. studenoga 2006.
Poruka se ne vidi samo na Glavnoj stranici nego na svim stranicama Wikipedije (to je sistemska poruka koja se može koristiti u ovakvim slučajevima). :-) A ovo za admine - hmm pa zar i oni nisu suradnici? Ali kako kažeš mogao bi neki u bidićnosti predložiti neki članak koji baš i nije kako treba pa se ostali suradnici povuku i glasaju ZA jer je to admin predložio. A moje mišljenje je da sada to nije neki problem - naravno ako zajednica ima povjerenje u objektivnost admina ako ne onda je to sasvim nešto drugo i trebalo bi postupati po prijedlogu. Možemo ovo ostaviti nedorečeno i kasnije lako ubacimo u pravila. -- Andrej Šalov 17:54, 20. studenog 2006. (CET)

Naravno, de wiki je daleko veća i ima u odnosu na našu cijeli niz prednosti, pa se teško baš previše po njoj ravnati. Koliko sam ja razumjela, oni imaju čak tri kategorije na neki način "izdvojenih" članaka. Pored izabranih, imaju još izvrsne članke i "članke koje preporučuju za čitanje". Naravno, naša wiki je jako daleko od mogućnosti da se organizira na sličan način, no, možda možemo razmisliti o slijedećem:

Ako je neki članak predložen za izabrani, ali iz nekog razloga nije izabran, moglo bi ga se u tom slučaju proglasiti, recimo, vrijednom za čitanje, ili izvrsnim. Ako ga je netko predložio, a autor ga, u skladu s obrazloženjem suradnika koji glasaju protiv njegovog izbora za izabrani, doradi, možda bi se moglo uvesti i jednu od ove dvije kategorije, pa ga onda proglasiti takvim. Osnovna pretpostavka za tako nešto je, da članak uopće zaslužuje biti predložen za izabrani. No, nadam se da ćemo svi biti dovoljno ozbiljni i da drugačije članke nećemo niti predlagati. Branka France 09:49, 20. studenog 2006. (CET)

Pa bravo de.wiki.

Ima zbilja interesantnih pravila i skalem se sa svime i slažem se sa Flopyem. Članke suradnici mogu predlagati (ne u 3 mjesea) nego u razmaku od prvog prijedloga do njegova izglsanja. To bi znači bilo npr. Netko predloži danas, i onda članak čeka 14 dana. Drugi suradnici predlažu za iduće tjedne, 5 makslimalno po tjednu i to bi bilo nekih mjesec dana skoro do idućeg prijedloga. NO mislim da bi članke trbalo urediti ovaku. Ne samo staviti pirijedlog i predložio nego i kratki isječak iz teksta. Recimo netko predlaže članak Mačka.

ONda stavi sliku i ispod nje tekst, tj. sažetak. Tako da se može lakše napraviti sažetak, ili se već vidjeti. Ali ako se to neusvoji onda definitivno on pravilo o nominiranju. Jedan suradnik ne može nominirati dok njegov trenutni članak ne bude riješen. A ne 3 mjeseca. --89.172.103.32 14:54, 20. studenog 2006. (CET)

Ja imam povjerenja u objektivnost admina, ali ni oni ne mogu posve ignorirati svoj svjetonazor. To se najbolje vidjelo u maloj svađi kad se glasalo da li da članak Zagreb Pride bude izvrsni članak kad sam ja i još neki suradnici zbog svjetonazora bili protiv dok su pak neki administratori branili članak pod krinkom neutralnosti, a zapravo se između redaka nazirao njihov svjetonazor, barem sam ga ja vidio. Zato mislim da administratori mogu glasati za predložene članke, ali bi se trebali suzdržati od predlaganja jer Andrej dobro kaže da bi neki suradnici (koji im se zbog bilo kojeg razloga hoće ulizati) bili povodljivi i uvijek glasali za. Lijepo molim neka se ovo ne shvati kao da ja imam nešto protiv administratora, budući da sam u zadnje vrijeme neke od njih kritizirao, nego mislim da su ovo objektivni razlozi. Branka dobro kaže, nadam se da će svi suradnici predložiti one članke za izvrsne koji to doista zaslužuju biti. Suradnik s brojevima je isto dobro rekao. Međutim, nije mi posve jasno što ako više suradnika istovremeno predloži članak, koji će onda taj tjedan biti izabrani članak. Naime, ako su svi predloženi članci dobri, ja primjerice mogu glasati za sve istovremeno, a samo jedan može biti izabran, ili? Također je vrlo dobro pravilo da se treba paziti na hrvatske državne blagdane (Dan državosti, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan nezavisnosti itd.) i tim povodom se na glavnu stranicu treba staviti članak te tematike. Ja bih svakako u ta pravila još dodao i Božić i Uskrs (to su također državni blagdani u RH da me opet ne bi netko optužio za vjersku pristranost). Božić je za mjesec dana i zato mislim da bi se vrlo brzo trebalo predložiti koji će članak biti izvrstan i stavljen na glavnu stranicu u onom tjednu kad je Božić. Flopy, 08:53, 21. studenoga 2006.

Čitanje između redova ili na preskok

[uredi kôd]

Kao prvo, suradnik Flopy stalno vidi neke tekstove (ili svjetonazor) između redaka (preporučujem posjet optičaru) ili suradnju na nekim vjerskim internetskim stranicama, jer ovdje suradnike dijelimo samo na one koji doprinose ili ne doprinose, ovdje dogovaramo pravila, a Flopy bi još htio i brojanje "hrvatskih", "katoličkih", "heteroseksualnih" i ostalih samo njemu prihvatljivih zrnaca u nečijem krvotoku i oko svake sitnice na ovoj Wikipediji stvara političku ili vjersku raspravu.

  • Suradnik čiji je članak izabran za "Izabrani članak" ne bi trebao sam predložiti ponovno svoj članak (nominirati ga) u slijedeća 3 mjeseca, ali može predlagati druge članke i to jedan istovremeno.
  • Svakako dati mogućnost nominiranja svojih članaka, jer svatko od vas najbolje zna o članku u kojem je većinski autor, a o njegovoj izvrsnosti odlučit će ostali suradnici.
  • Administratori naravno mogu predlagati članke (i kao što je napisao Andrej, pa i administratori su suradnici!) iz jednostavnog razloga jer su oni i najveći lektori na Wikipediji, kako hrvatskoj, tako i svim ostalima, a pregledavanje članaka im je dio admnistratorske obveze i u svom radu nailaze na članke koje možda nitko drugi (osim samog autora) nije primijetio, kao što je bio slučaj s fuzijom i fizikom općenito, koju većina suradnika nekako izbjegava.
  • Na početak nominacije nekog članka stavlja se datum (dan i mjecec) i do kada traje (dan i mjesec), tako će se odmah znati redoslijed izbora članaka, koji nakon što budu izabrani idu na stranicu s koje će biti uzimani za Glavnu stranicu, a nakon toga na stranicu Popis izdvojenih članaka, s tim da se redoslijed može promijeniti iz jednostavnog razloga da ne bi bila dva ili tri članka s istog područja (npr. povijesti) za redom.
  • Za ovu godinu su članci odabrani i ova pravila će se odnositi na članke za slijedeću godinu.
  • Obljetnice će se pokrivati s vremena na vrijeme, jer nećemo svake godine stavljati iste članke za iste blagdane.
  • Ponovno moram upozoriti da Wikipedija nije nikakva novinska kuća ili dnevne novine, možemo biti aktualni ali i ne moramo.
  • Ukoliko nekome smeta rad administratora hrvatske wikipedije i to toliko da mu je surađivanje postalo nepodnošljivo, ljubazno ga molim neka ode surađivati na neku drugu Wikipediju ili neka otvori svoj vlastiti blog i na njemu izražava svoje misli, poglede i želje do mile volje, a prije svega neka pročita Što Wikipedija nije i odluči da li može prihvatiti pravila ponašanja iz tih smjernica.

--Roberta F. 12:32, 21. studeni 2006. (CET)

Ljutiš se bez razloga, Roberta. Budući da danas više ne stignem niti sam na IRC-u idućih dana ću ti poslati mail i objasniti neke stvari jer evo i ovdje vidim optužbu za netoleranciju. Flopy, 12:39, 21. studenoga 2006.
Jedna stvar je bitna i naglasit ću je Svaki članak se može predložiti osima Glavne stranice i Stranice za vježbanje. Nitko od nas nije dovoljan da sudi o nečijem svjetonazoru, to su iste stvari kao da raspravljamo o ukusima ili nećem trećem. Svatko ima svoje mišljenje i baš zato se daje do 5 članaka na izbor od kojih jedan je samo Izabrani. Pazite to može biti i Zagreb Pride, u ovoj godini bit će Orgazam. Orgazam sigurno vrijeđa nečiji svjetonazor - zar zbog toga kvalitetan članak ne smije na Glavnu stranicu? I u čemu je problem, pa ljudi nema ga mi ćemo suditi člancima ako mi mislimo da zadovoljavaju kriterije za Glavnu stranicu glasat ćemo za njega. Bez obzira što to vrijeđa nečiji svjetonazor. A dobro si Flopy rekao oko homoseksualizma i članaka koji su nastali prije neko vrijeme neki su suradnici pokazali krajnju netolerantnost prema tome. Isto tako se moglo dogoditi da netko pokeže netolerantnost prema nekim drugim člancima. Ako se dobro sijećam više puta sam pozivao u vezi homoseksualnosti na dogovor i toleranciju. Ne možemo i ne smijemo druge poglede i članke koji nisu u skladu sa našimodgojem ignorirati. A što se tiče mog svjetonazora ja sve ljude gledam kakvi su kao ljudi a ne koje su boje kože, vjere nacije ili opredjeljenja - da ne bi bilo zabune. Ostavimo se ne ti ne on ne ja nego mi svjetonazora vidite i sami da nas ima različitih nego se dogovorimo oko kvalitete. -- Andrej Šalov 17:44, 21. studeni 2006. (CET)
Eto, kako je Andrej razborito i razumno reagirao, a ne vrijeđa kao Roberta. Potpuno se sa svime slažem što je rekao. Zato se i između pet članaka bira jedan izabrani pa svatko onda neka bira po svom ukusu. Prekinut ću raspravu o svjetonazoru i reći ga po posljednji put: Moje mišljenje o Andreju kao administratoru se vrlo poboljšalo nakon ovoga, a ono o Roberti vrlo "pogoršalo". Naočale nosim od pete godine i savršeno vidim čitati tekstove i retke i između njih, ali očito mi trebaju bolje naočale jer sam se u nekim suradnicima prevario (i nabolje i nagore). Flopy, 08:44, 23. studenoga 2006.

Susjedi

[uredi kôd]

Evo kako se, od nedavno, glasa za sjajne članke na srpskoj wiki: Pravila (postoji link za latinicu) --Matija 22:17, 20. studeni 2006. (CET)

Ovako

[uredi kôd]

Slažem se da svaki, ama baš SVAKI članak može biti izabrani. Svatko ima drukčije poglede, jer da se menepita bile bi stalno biografije. Ali neka, bolja je raznolikost. Samo bih molio nekokd da odgovori na ovo:

»Pa bravo de.wiki.

Ima zbilja interesantnih pravila i skalem se sa svime i slažem se sa Flopyem. Članke suradnici mogu predlagati (ne u 3 mjesea) nego u razmaku od prvog prijedloga do njegova izglsanja. To bi znači bilo npr. Netko predloži danas, i onda članak čeka 14 dana. Drugi suradnici predlažu za iduće tjedne, 5 makslimalno po tjednu i to bi bilo nekih mjesec dana skoro do idućeg prijedloga. NO mislim da bi članke trbalo urediti ovaku. Ne samo staviti pirijedlog i predložio nego i kratki isječak iz teksta. Recimo netko predlaže članak Mačka.

ONda stavi sliku i ispod nje tekst, tj. sažetak. Tako da se može lakše napraviti sažetak, ili se već vidjeti. Ali ako se to neusvoji onda definitivno on pravilo o nominiranju. Jedan suradnik ne može nominirati dok njegov trenutni članak ne bude riješen. A ne 3 mjeseca. --89.172.103.32 14:54, 20. studenog 2006. (CET)«

To je vrlo važno jer govori o limitima suradnika. --89.172.113.27 18:46, 21. studeni 2006. (CET)

Trenutni zaključak

[uredi kôd]

Do sada su navedeni prijedlozi i zaključci koje treba uzeti u obzir prilikom dorade pravila prije glasovanja:

  • što se tiče koliko jedan suradnik može predložiti članaka tjedno - jedan članak tjedno
  • kad može isti predložiti slijedeći članak -
    • za tri mjeseca
    • za vrijeme od trenutka predlaganja članka + glasovanje za istog + vrijeme do isteka kada se članak nalazi na Glavnoj stranici odn. 8 tjedana
  • ako je suradnik predložio svoj članak onda slijedeći može predložiti (svoj il neki drugi) za najranije 3 mjeseca
  • glasovanje za izbor članka traje 15 dana
  • Ukoliko članak za tih 15 dana ima najmanje tri glasa {{za}} i najmanje dvostruko glasova {{za}}, nego {{protiv}} (npr. 10:5), onda je članak Izabrani.
  • Ukoliko u 7 dana dobije 10 ili više glasova {{za}} i niti jedan {{protiv}}, onda se vrijeme trajanja izbora može skratiti i članak uvrstiti među Izabrane.
  • Ukoliko članak nakon najmanje 7 dana dobije 5 ili više glasova {{protiv}}, osim predlagatelja, onda nije Izabrani i može ga se ukloniti s liste predloženih.
  • članak do trenutka predlaganja mora biti dorađen (wikipediziran - vanjske poveznice. izvori podataka, interwikiji, neutralna točka gledišta..., i najvažije slike u članku moraju biti prihvatljive za Wikipediju - vidi Kakve slike su prihvatljive na Wikipediji?)
  • od maksimalno 5 predloženih samo jedan članak može biti izabran kao Izabrani, glasači mogu glasati za sve članke po svom nahođenju, ili za sve Za, Protiv ili kombinirano, ili samo za jedan a za stale ne glasa znači sve kombinacije
  • predlagati mogu svi prijavljeni suradnici koji imaju najmanje 100 izmjena (da se sprijeći anonimne prijedloge i glupiranja)
  • glasovati mogu svi prijavljeni suradnici u skladu sa Wikipedija:Glasovanje
  • bira se direktno Izabrani članak koji će se dotičnog tjedna naći na Glavnoj stranici - tj. nema Izvrsnih pa iz njih idu Izabrani (u budućnosti možemo tu opciju naknadno ubaciti)

-- Andrej Šalov 19:17, 30. studeni 2006. (CET)

Sve to je u redu, ali mi je opet iskrsnula nedoumica. Slažem se da svaki suradnik može predložiti svoj članak tek za tri mjeseca, ali nije mi posve jasno vrijedi li to i ako predložim nečiji tuđi članak. Ako da, mislim da to nije u redu. Tuđi članak morali bismo moći predložiti svaki put kad se glasuje. Jer što ako malo suradnika bude zaintersirano za glasovanje (kako je krenulo s raspravom mislim da će upravo tako biti, da će neki svaka tri mjeseca predložiti svoje članke i to je to)? Možda to u gornjim pravilima piše, ali ne izričito. Zato molim objašnjenje. --Flopy 12:13, 1. prosinac 2006. (CET)

Nisam dobio odgovor, ali očito da se tuđi članak može predložiti svaki put kad se glasuje. (pravilo 8) --Flopy 09:24, 4. prosinac 2006. (CET)

Manjkavosti u pravilima i kriterijima

[uredi kôd]

Dvije najbitnije:

  1. Status izabranog članka je trajan. Trebala bi postojati procedura za ukidanje statusa IČ. Supstandardni članci koji i daje imaju ovaj status djeluju štetno po Wikipediju.
  2. Sudeći po kriterijima, i članak od 10 rečenica bi mogao biti izabran. Znam da se ovo u praksi ne događa, ali morao bi postojati kriterij koji traži od članka da iscrpno obuhvati sve bitne aspekte teme, ili nešto tome slično. GregorB (razgovor) 13:28, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Slažem se, Gregore. Na sh wiki, članak mora imati minimum od 25.000 bajtova da bi bio nominiran za izabrani. Također, trebalo bi se odrediti da li članci potpuno kopirani sa sh wiki mogu biti predloženi za izabrani. Na sh wiki je pravilo da članak može biti nominiran ako je preuzet sa hr ili sr wiki, ali treba imati minimalni udio sadržaja koji je izvorno napisan na toj wikipediji. Ja bi predložio istu stvar i ovdje, primjerice, da svaki članak preuzet sa sh wiki mora imati najmanje 30-40 % izvorno napisanog sadržaja ako ga se želi predložiti za izabrani, jer je sve ostalo lijenost.--Seiya (razgovor) 13:42, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Pragovi vezani na minimum znakova su OK, iako je suština da se tema kvalitetno obradi; i ogroman članak može biti manjkav u tom smislu.
Mislim da bi trebalo poticati (ili barem ne obeshrabrivati) prevođenje kvalitetnih članaka s drugih Wikipedija na hrvatski. Ako se radi o sr ili sh, pa je trud uložen u prevođenje zanemariv, tim bolje. Sve ovisi o tome kako shvatimo IČ: ako se radi o nagradi za suradnika koji ga je stvorio, onda je "nefer" da prevoditelj dobije isto. Međutim, svrha IČ svakako nije još jedna zvjezdica na nečijoj osobnoj stranici. Osobno smatram da IČ imaju dvije primarne uloge:
  1. Dati čitateljima primjer "najboljega što Wikipedija može ponuditi".
  2. Dati suradnicima primjer vrhunskog standarda u kreiranju enciklopedijskog sadržaja na koji se treba ugledati
Te dvije točke objašnjavaju zašto je loše i štetno da na supstandardnim člancima piše da su izabrani: oni su razočaranje za čitatelja, potencijalna blamaža za Wikipediju, i loš primjer za suradnike. Također, objašnjavaju i zašto je dobro da se članci prevode sa sr i sh wiki: jer čitateljima i suradnicima nude nešto vrijedno. Loše je reći: "nemamo interesa za vrhunski članak sa sh Wikipedije, ako vas zanima idite tamo". GregorB (razgovor) 19:18, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Vi bi minjali pravila, a broj suradnika koji sudjeluju u izboru za Izabrani članak je sveden na minimum. Riječi su jedno, djela su nešto sasvim drugo. BlackArrow (razgovor) 19:33, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Znam, za IČ su dovoljna samo tri glasa, što isto nije najbolje. Međutim, ovo o čemu sam govorio ne ovisi o broju suradnika koji sudjeluju u izboru, pa ne razumijem što u tom smislu znači "riječi su jedno, a djela nešto sasvim drugo". GregorB (razgovor) 19:48, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Veliki problem je tempo glasovanja zbog kojeg smo više-manje iscrpili fond kvalitetnih članaka - glasovanja se jednostavno odvijaju toliko brzo da se ni ne stigne napisati/proširiti dovoljan broj članaka. Evo, upravo sam riješila zaostatak s arhiviranjem glasovanja i od osam tjedana s prijedlozima, tri sam morala arhivirati kao neuspjela. Kad bi se krenulo u mijenjanje pravila, definitivno bi trebalo razmisliti o tome da članci budu na glavnoj npr. dva tjedna ili mjesec dana. To nije popularno razmišljanje, ali mislim da bi pozitivno utjecalo na kvalitetu izabranih članaka, a moglo bi povećati i broj suradnika koji aktivno sudjeluju u procesu izbora. Ovako kako je sad, zna se dogoditi da manje kvalitetni članci budu izabrani samo zato da se popuni tih tjedan dana na glavnoj, a u članku nema dovoljno sadržaja ni za pošteni sažetak. --MayaSimFan 21:39, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]
To je također moj dojam. Sadašnji tempo pretpostavlja: 1) da će se producirati (manje-više) 52 dovoljno kvalitetna članka godišnje, i 2) da će se svaki od tih članaka (ili više njih istovremeno, ovisno o tjednu) kvalitetno proučiti, prodiskutirati, a po mogućnosti i poboljšati, u roku od samo 7 dana. Obje pretpostavke mi se čine nerealističnima.
Mogućnosti: 1) produljiti ciklus na recimo 2 tjedna, ili 2) uvesti ciklus od 2 tjedna za promociju IČ, a na glavnoj stranici izmjenjivati tjedno nove i stare IČ. Pod "starim" člancima mislim na one koji su već bili na glavnoj stranici. Znam, ni ovo neće biti popularno, a i administrativno je možda nešto složenije, ali prosječni posjetitelj hr wiki sigurno ne može pamtiti sve članke koji su ikad bili na GS, tako da je bolje ponuditi mu nešto zanimljivo i kvalitetno, pa makar i drugi put, nego dovoditi u pitanje razinu kvalitete. GregorB (razgovor) 22:42, 27. veljače 2014. (CET)[odgovori]
Sviđa mi se ova ideja s "arhivskim tjednom". Bilo bi relativno jednostavno za izvesti, ali opet treba pripaziti da nam i tu kroz neko vrijeme ne ponestane članaka jer se ne može računati na svih 450 izabranih. Možda ne bi bilo loše razmisliti i o nekom wikiprojektu koji bi bio fokusiran na pregledavanje i nadopunjavanje starih izabranih članaka i ocjenjivanje/klasificiranje potencijalnih. Proces bi bio olakšan čak i stvaranjem centralnog popisa dobrih/boljih članaka na koje suradnici nalete (ja sam prije imala hrpu bookmarkiranih članaka, ali se taj popis nažalost istopio). Tada bi se, umjesto na taj prvi korak traženja članka kojeg bi se uopće moglo predložiti, fokus stavio na proširivanje članaka koji imaju potencijal postati izabrani. --MayaSimFan 10:13, 28. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Ako se ne varam, glasovanje za IČ je uvijek bilo lošije posjećenije nego glasovanje za jubilarca. Uvijek je bilo lakše izabrati jubilarca nego kopati po postojećim člancima i tražiti članke koji bi mogli biti izabrani. To je ono što govori BlackArrow. Predlaganje je uglavnom spalo na par suradnika (na prste jedne ruke), pa bi bilo red da se i drugi potrude tražeći kvalitetne članke kojih sigurno ima.--MaGa 11:12, 28. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Tako je. U stvari jubilarac i IČ su dva procesa koji su (ili bi barem trebali biti) bitno drukčiji: jubilarac je "dizanje ruku", dok bi IČ ipak trebala biti prava recenzija, što traži vremena, ali i sužava krug suradnika koji su kvalificirani.
Jedna mogućnost je razdvojiti proces promocije IČ i njegovog stavljanja na GS, dakle:
  • Članci se nominiraju za IČ u proizvoljnom trenutku, a recenzija traje neodređeno vrijeme (dva tjedna, ali možda i dulje ili kraće). Nominacije su neovisne, dakle članak prolazi ili ne bez izravnog nadmetanja s ostalima koji su istovremeno nominirani.
  • Novi IČ dolaze na listu za GS po principu FIFO. Ako se lista "skrati", u nju se ubacuju "stari" IČ. Ciklus za GS bi možda i dalje mogao biti tjedan dana, ali treba razmisliti i o dvotjednom ciklusu ako članaka nema dovoljno.
Ovo su samo neke ideje... Bitno je da proces ne bude prekompliciran, da bude realističan što se tiče resursa koji su na raspolaganju, a da istovremeno ne bude čisto mehanički (što je, imam dojam, donekle slučaj sada). GregorB (razgovor) 14:49, 28. veljače 2014. (CET)[odgovori]

Slažem se s BlackomArrowom i MaGa-om.
Ne bih se složio s kolegicom Mayom. Nije se iscrpio fond kvalitetnih članaka. Još je mnogo kvalitetnih članaka koje mnogi nisu ni primijetili, jer ih te teme jednostavno ne zanimaju.
Prije bih rekao da je stvar kako nam manje-više isti ljudi imaju motiv predlagati izabrane članke i manje-više isti uži krug ljudi je od motiva za glasovati za izabrane članke. Svi oni imaju svoj skup tema koje ih zanimaju i koje ih ne zanimaju, pa tako ne primjećuju ine kvalitetne članke.
Ne bih se složio s Gregorovim prijedlogom. Čovjeku nije poznato kako funkcionira naš projekt.
Što se tiče nesavršenosti članaka, recenzija, to su samo nove zadaće koje zadajte kolegama, nove procedure, a kolege ne žele prisilu.
Kolegama je dovoljna muka kad ih činimo neka pripaze na pravopis, sintaksu, čišćenje zaostataka iz engleskih prijevoda i tako dalje. Kubura (razgovor) 05:21, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Još nešto. Kolega Seiya spomenuo je sh projekt. Hrvatsku se Wikipediju ne tiče kako je na drugim projektima. Sh projekt lako može postavljati vrlo visoke pragove kad masovno kopira članke s hr. i sa sr.wiki (ponekad i s bs.wiki), a posebice kad se okome na velike članke. Tamo nemaju kreativnost, nego doslovno se moglo pratiti kako netom što je na hr.wiki osvanuo neki članak, da je u vrlo malo vremena bio iskopiran ondje, osobito veliki članak. Po Nedavnim promjenama moglo se vidjeti kako s tog projekta vrebaju na velike članke, prateći je li nikao koji veliki članak.
Ne valja predlagati za Izabrane članke članke koji su preuzeti sa sh projekta, jer su loše kvalitete po pravopisu, jeziku i sadržaju.
Vratit ću se na dolnju granicu veličine članka. Nije lako napisati 25.000 bajtova teksta. Projektu koji kopira tuđi tekst to nije problem. Otvori prozor, kopiraj-zalijepi, snimi, sve gotovo u manje od 15 sekunda. Onaj tko piše, treba znatno više vremena. Nalaženje literature, prebiranje i čitanje literature, pisanje teksta, pripremanje teksta, dorada, wikipediziranje, prijegled strojopisnih pogrješaka, prijegled gramatike, prikaži kako će izgledati... Za tako veliki tekst to otiđe mnogo više vremena od 15 sekunda kopiranja t.j. opsesije-kompulzije ručnog botiranja od sat vremena kad se iskopira 200 članaka. Za pravog autora članka, treba najmanje tjedan dana posla, ako je sve išlo glatko. Kubura (razgovor) 07:49, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Kubura, volio bih čuti barem neke razloge. Predložio sam više toga, pa me konkretno zanima zašto je dobro da status IČ bude trajan, odnosno zašto je dobro da ne postoji nikakav kriterij iscrpnosti članka (ne nužno kriterij veličine, već bilo kakav kriterij).
"Recenzija" nije nova zadaća, ona je suština procesa izbora IČ. Ako se izbor svodi na mehaničko "podizanje ruku", onda ga je bolje ukinuti. Ozbiljno govorim. Bacio sam pogled na arhivu izbora, i vidim da ima vrlo malo glasova protiv ili bilo kakvih komentara i primjedbi, čak ima IČ bez ijedne riječi bilo kakvog komentara na SZR, što mi govori da su članci ili mahom apsolutno briljantni ili se glasovi daju bez ozbiljnije analize. Sadašnji kompetitivni sustav izbora pretvara značenje glasa iz "da, ovaj članak ima kvalitetu IČ" u "da, ovaj članak je bolji od ostalih koji su nominirani u istom tjednu", što je krivo. Što preostaje? Štancati IČ na tekućoj vrpci i dalje, zato što "kolege ne žele prisilu"? GregorB (razgovor) 11:26, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Gregore, ja osobno pogledam koji je članak na redu za IČ za idući tjedan, i ako mogu, doradim ga. Najlakše je tražiti probleme u člancima, a pri tom se ne pitati što sam učinio da uklonim nedostatak. I dalje tvrdim da postoje članci koji uz minimalnu doradu mogu biti izabrani. Treba zasukati rukave, a ne popovati s tribina. O kriteriju veličine u bajtovima se mogu samo nasmijati. Nakrcati bajtove u članak je najmanji problem, a u isto vrijeme članak može biti loš.--MaGa 13:36, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Upravo bi Gregorov prijedlog s miješanjem novih i starih izabranih članaka mogao olabaviti tu nekakvu "prisilu". Ako pola vremena na GS imamo stare članke, duplo se više vremena može potrošiti na pregledavanje, komentiranje i nadopunjavanje potencijalnih izabranih članaka. Nažalost, da članaka ima u izobilju kao što kolega Kubura tvrdi, ne bi u zadnjih 8 tjedana imali 3 neuspjela glasovanja (što je poprilično velik postotak u odnosu na ranije godine). Recimo, 2012. su u cijeloj godini bila samo 3 neuspjela glasovanja (moram sličnu stvar napraviti i za 2013. kad uhvatim vremena). Ali opet, ako ima još toliko kvalitetnih članaka iz tema na koje se ne obraća pažnja, centralizirani popis takvih članaka dostupan svima bi mogao pomoći, zar ne? Dovoljno dugo radim na izboru za IČ da bi mogla reći da je cijeli proces postao ustajao i relativno nezanimljiv, a složila sam i dovoljno sažetaka IČ članaka da mogu ustvrditi kako od pojedinih članaka koji dospiju na glavnu stranicu, kad ih krenete čitati, zaboli glava. U jednom trenutku sam, u polu-šali, predlagala da se u pravila izbora IČ doda da predlagatelj mora sam napisati sažetak članka kojeg predlaže (ne zato što bi to meni olakšalo posao, nego zato da sam vidi je li članak dovoljno kvalitetan za GS).
U procesu izbora IČ recenzija bi, kao što je Gregor rekao, trebala biti najvažnija stvar (a u pravila smo ju nažalost uspjeli ugurati samo kao "preporuku" upravo zato da se ne "pritišće"(?) suradnike). Druga je stvar što nemamo dovoljno suradnika koji bi se time bavili, i zato opet - Gregorov prijedlog s miješanjem arhivskih članaka može osloboditi potrebno vrijeme. Nevezano za ovu raspravu, "muka" s obraćanjem pažnje na pravopis na jednom enciklopedijskom projektu - ozbiljno?
Vrlo bih rado čula što o svemu ovome misle upravo oni suradnici koji su, recimo prema statistici za 2012. bili najaktivniji u izboru za IČ. --MayaSimFan 12:32, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Maya, što se tiče ovogodišnjih propalih glasovanja, stvari stoje ovako. Glasovanje za 13. tjedan preskačem. Što se tiče glasovanja za 18. tjedan, žao mi je što je propalo, ali imam osjećaj da su glasovanje određeni suradnici minirali jer je članak (navodno) bio u planu za 100. obljetnicu atentata u Sarajevu. Nakon poruka [1]] i mog pokušaja objašnjavanja [2][3] da se izabrani članci mogu zamijeniti, glasovanje je propalo zbog nerazumijevanja, a ne zbog nekvalitetnog članka. Po pitanju neuspjelog glasovanja za 19. tjedan, u pitanju je pasivnost i nepredlaganje. Kako sam napisao iznad Gregoru, treba zasukati rukave, kvalitetnih članaka ima koji su zaslužili biti izabrani uz minimalne dorade.--MaGa 13:36, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Ok, ali recimo i ovotjedno glasovanje vrlo vjerojatno propada zato što članak stvarno nije za GS. U vezi 18. tjedna, Gregor je između ostalog predložio i da se članci ne biraju po tjednima. To bi također trebalo razmotriti. Ja sam također (zbog malo drugačijeg nerazumijevanja) često morala objašnjavati da nekvalitetni članak NE mora nužno biti izabran ako je jedini predložen u nekom tjednu (i to samo kako bi se "spasilo" glasovanje).
Zamolila bih barem nekoga da se izjasni o centraliziranom (neformalnom) popisu dobrih članaka iz kojih bi se mogli predlagati IČ. Postojanje članka na tom popisu ne bi bio uvjet predlaganja istog tog članka (dakle, i dalje bi se mogao predložiti bilo koji članak koji zadovoljava kriterije), ali tako bi se svima mogla olakšati potraga za člancima koje mogu predlagati. --MayaSimFan 15:18, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
S dužnim poštovanjem, MaGa, ali vjerojatno si iskusio perceptivnu iluziju kad pišeš o svojim osjećajima. Miniranje mi je onoliko stran pojam koliko izbjegavam rasprave potpirivati prozivanjima (recentni primjer). Zanemarivši navedene perceptivne boljke, netko mora biti zaista hrabar da od tri slučaja dva nonšalantno eliminira i uzme jedan na temelju kojeg donese zaključak o svima. Rado ću pročitati kako sam to uspio minirati izbor ako sam čak i odustao od ikakva glasanja. Možda usput naučim nešto o minerskom zanatu... Conquistador (razgovor) 15:43, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Niti sam pisao o osjećajima, niti sam pod utjecajem iluzija. Budi tako dobar i ne petljaj da ja na osnovu jednoga izvlačim zaključke za sve. Budi tako dobar pa još jednom pročitaj što si pisao po mojoj SZR o članku o Franceku, pa onda pročitaj moj komentar iznad. Ponavljanje je majka znanja, zar ne?--MaGa 16:15, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Pobogu, MaGa, tko je nakon ovoga (imam osjećaj da su glasovanje određeni suradnici minirali jer je članak (navodno) bio u planu za 100. obljetnicu atentata u Sarajevu) napisao ovo (Niti sam pisao o osjećajima, niti sam pod utjecajem iluzija.)? Zar si onda pisao o činjenicama? (Huh, pogrešno sam procijenio da je riječ o iluzijama.) I onda se još usudiš poentirati: Ponavljanje je majka znanja, zar ne? Baš! Što se tiče mojih pisanja o Franceku, molim te razlikuj prijedlog, odnosno preporuku od miniranja. Hvala na razumijevanju! P. S. Pri svojim prijedlozima i dalje stojim usprkos nedobronamjernu potpirivanju sa strane. Conquistador (razgovor) 17:14, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
A bit će da je ovo [4] napisala moja pokojna baba zato jer joj se članak nije svidio. Daj molim te... Moglo se fino izglasovati članak, zarotirati ga na željeni datum (kao što sam predlagao) i mirna Bosna: ne bi imali propalo glasovanje a članak bi bio u željeno vrijeme.--MaGa 19:26, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Mayo, a da se razmotri ovaj prijedlog. Ako u tjednu nakon posljednjeg izabranog članka nema izabranih članaka, onda posljednji izabrani članak zadržava mjesto na GS-u sve dok se ne izabere novi. Ovo predlažem jer računam na to da što je neki izabrani članak duže na GS-u, to će se stvoriti veća kritična masa koja bi ga zamijenila nekim drugim. Nema izravne veze s izborom izabranih članaka, ali ne mogu a da ne mislim kakvi su wikipedijski članci ako se od 224 091 članak ne može jednom tjedno izabrati jedan koji bi bio primjeren i GS-u i wikipediji kao jednoj enciklopediji. Conquistador (razgovor) 17:33, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Loše rješenje jer se svim ovim prijedlozima zapravo još više umrtvljuje izbor za izabrani članak, umjesto da suradnike motiviramo da sudjeluju u izboru i da prije eventualnog prijedloga skockaju članak.--MaGa 19:26, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
P.S. Stvara se fama da nemamo kvalitetnih članaka, a sve se po meni svelo na lijenost u traženju i eventualnoj doradi kvalitetnih članaka kojih, ponavljam, sigurno ima. Samo je pitanje, hoće li tegleći konji tegliti do u beskonačnost. Ja mislim da neće, a vi?--MaGa 19:29, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Ne ulazeći u sve prijedloge koji su ovdje navedeni, mišljenja sam da bi nam prioritet trebala biti mogućnost "opoziva" statusa izabranog članka. Kada čitatelj Wikipedije naiđe na ovu stranicu, s punim pravom pretpostavlja da su navedeni članci najkvalitetniji sadržaj koji hr.wikipedia ima za ponuditi. Problem je u tome što nisu, odnosno nisu više. U ranijim danima Wiki kada je broj suradnika/članaka bio ograničen, svašta je moglo naći put do glavne stranice. Na sreću, kako je rasla Wiki tako su rasli i kriteriji, pa ono što je nekoć bilo prihvatljivo, danas uistinu ne bi trebalo stajati kao reprezentativan primjer Wikipedijinog sadržaja.--Saxum 22:49, 2. ožujka 2014. (CET)[odgovori]
Složio bih se. Diskusija je krenula od dvije - recimo to tako - bitne manjkavosti koje sam naveo, a koje nije teško popraviti, niti bi te izmjene utjecale na postojeći proces izbora IČ. Osobno mi se čini da treba doći do nekih promjena, pa krenimo onda od najjednostavnijih i najmanje rizičnih.
Na en wiki je ista situacija: kako su standardi rasli, mnogi ranije izabrani IČ su s vremenom "otpadali". Ako kvaliteta ima prednost nad kvantitetom - a mislim da ima - onda tu nema ništa tragično, dapače.
Procedura nije presložena:
  • Suradnik iznosi primjedbe na SZR problematičnog članka i obavještava barem jednog od glavnih autora (obavezan korak!). Te primjedbe se rješavaju (ili ne) u roku od recimo 14 dana.
  • Ako primjedbe nisu riješene na zadovoljavajući način, odnosno postoji sumnja da nisu zadovoljeni standardi IČ, članak se nominira za opoziv. Rasprava/glasovanje od 7 dana, za opoziv treba 50% + 1 glas, uz neki minimalni prag glasova "za" (5, recimo).
Jednostavno i prijeko potrebno, iako sam svjestan da možda neće biti popularno. GregorB (razgovor) 00:12, 3. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Ima članaka dobra sadržaja, samo treba izaći iz svog interesnog područja.
Ako vam nedostaje velikih članaka, napišite ih. Kubura (razgovor) 04:24, 3. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Nažalost, nedostaje nam novih kvalitetnih članaka pogodnih za izabrane članke koliko god to nepopularno bilo ustvrditi. To je činjenica. Pogotovo zadnjih tjedana i mjeseci. I zato se slažem s produljenjem roka na dva tjedna koliko IČ može biti na glavnoj stranici, a ni izmjenjivanje starih i novih članaka ne čini mi se lošom idejom. Glede opoziva izabranih članaka ne znam, ionako ih jedva nalazimo, a nerijetko se glasovanje mora ponoviti, tako da se bojim da bi ih onda bilo još manje. --Flopy razgovor 21:25, 21. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Dvotjedni ciklus za izabrane članke?

[uredi kôd]

Budući da se prema gornjoj diskusiji čini da postoji podrška za uvođenje dvotjednog ciklusa za izabrane članke, probat ću raspisati nekoliko mogućnosti:

  1. Na naslovnoj stranici su samo novi IČ
    1. Sve isto kao i dosad, samo ciklus traje dva tjedna umjesto tjedan dana. Izabrani članak ostaje na GS dva tjedna.
  2. Na naslovnoj stranici izmjenjuju se novi i stari IČ
    1. U neparnim tjednima bira se (i promovira) novi IČ, u parnim se bira stari IČ za GS. Članak ostaje na GS tjedan dana.
    2. Svaka dva tjedna biraju se IČ. Ako se izaberu dva, na GS idu jedan pa drugi, svaki po tjedan dana. Ako se izabere jedan ili nijedan, na GS idu stari IČ koji se izaberu, jedan ili dva prema potrebi, opet svaki po tjedan dana. Na ovaj način stvar funkcionira manje-više kao i dosad ako novih IČ ima dovoljno.

Ako znamo kojim redoslijedom su birani postojeći IČ, onda se isti mogu "ubacivati" na GS po automatizmu, izvornim redoslijedom, bez potrebe da se biraju.

Itd. moglo bi se dodati puno varijacija na temu, ali čini mi se da bi bilo najbolje da suradnici koji su uključeni u proces predlože rješenje koje im se čini najprikladnijim, ovo gore su samo nabačene ideje. GregorB (razgovor) 14:24, 24. ožujka 2014. (CET)[odgovori]

Međuwiki poveznice?

[uredi kôd]

Ne vidim razloga za ovaj uvjet: ne možemo utjecati što će tko pisati na drugim wikipedijama, a teoretski je moguće da postoji članak kod nas koji ne postoji na drugim wikipedijama. Ukoliko je dovoljno kvalitetan, zašto ga ne izabrati?--MaGaporuči mi 16:36, 26. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Slažem se, uvjet je potpuno nepotreban. Nema smisla uvjetovati status IČ stanjem na Wikidati, pogotovo utoliko što međuwiki poveznice same po sebi nisu enciklopedijski sadržaj, pa njihov izostanak ne narušava kvalitetu članka. GregorB (razgovor) 23:40, 29. srpnja 2014. (CEST)[odgovori]

Prijedlog za dopunu pravila

[uredi kôd]

S obzirom na ovaj prijedlog i nepostojanje pravila u ovakvim rijetkim, ali mogućim i vjerovatnim budućim slučajevima. Potrebno je usuglasiti stajalište zajednice o ovom pitanju kako u buduće ne bismo dolazili do nepredviđenih slučajeva. Mislim da bi dopuna pravila pojasnila postupanje kod ovakvih slučajeva i uklonila moguće nedoumice.

Stoga predlažem da dopunimo pravila i to tako da se na prijedlog suradnika, u slučaju da neki IČ nije IČ tjedna u kojem se događa, obilježava, slavi ili tome slično pojedini događaj, ili nešto povezano s istim, članak premješta, tj. zamjenjuje, člankom koji je IČ tog tjedna:

  1. Ako barem dva suradnika glasuju za prijedlog, a nema glasova protiv.
  2. U slučaju da ipak ima glasova protiv, prijedlog prolazi kad je barem 50%+1 glas za.

Prijedlog se odbija, tj. predloženi članak se ne zamjenjuje već izabranim člankom za dotični tjedan kad:

  1. Tijekom razdoblja glasovanja nije glasovao nitko.
  2. Ako je za glasovao samo jedan suradnik.
  3. Ako je 50% ili više glasova protiv.

Napomene:

  1. Glasovanje započinje u trenutku snimanja prijedloga i traje sedam dana.
  2. Neutralni glasovi se ne broje i ni na koji način ne utječu na ishod glasovanja.--Ivica Vlahović (razgovor) 02:29, 21. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

Mišljenja

[uredi kôd]
  • Kako se radi o već izabranim člancima, samo je pitanje u kom će se tjednu prikazati i mislim da proceduru zamjene tjedna treba pojednostaviti. Ja sam u Kafiću "povukao nogu", ali nisam razradio detalje. Moja je prva ideja bila da na zahtjev suradnika potvrdu dâ jedan administrator koji će i izvršiti zamjenu, i to bi mislim bilo najjednostavnije moguće rješenje. (Uvjet je naravno da je samo jedan članak vezan za traženi datum - ako je tjedan zauzet člankom vezanim uz datum, nema svrhe tražiti zamjenu.) Međutim, moramo dati mogućnost osporavanja zamjene, tako da mi gornji prijedlog djeluje prihvatljivo. Dopunio bih prijedlog tehničkim pitanjem:
  • Mišljenja san da možda nije potribno oko svega glasovati jer ovo smatran prebanalnim primjerom za takvo što. Po meni je dovoljan dogovor ka u ovom slučaju. Ako je pak glasovanje potribno zbog eventualnog osporavanja zamjene, ja san za ovaj prijedlog iako predlažen da glasovanje traje 3 umisto 7 dana, kako bi se pojednostavila i skratila sama procedura. BlackArrow (razgovor) 16:40, 21. listopada 2014. (CEST)[odgovori]

Glasovanje

[uredi kôd]

Ukidanje statusa IČ

[uredi kôd]

Predložio sam već ranije da se uvede mogućnost ukidanja statusa IČ, pa ne bih ponavljao prijedlog i argumente, samo bih želio skrenuti pažnju na članak Quentin Tarantino. Na SZR imate komentar čovjeka koji se (s pravom) čudi kako to može biti IČ, jer isti nema nikakvih izvora (ako ne računamo IMDb u vanjskim poveznicama), a ima i druge, možda nešto manje akutne probleme. Da stvar bude gora, u ovom trenutku je Quentin Tarantino IČ jedino na hr wiki, pa bi čitatelj s pravom očekivao daleko bolji članak od ovoga što imamo. GregorB (razgovor) 22:24, 16. studenog 2014. (CET)