Razgovor:Vejsil Ćurčić
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Vejsil Ćurčić. | |||
---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
|
Članak "Vejsil Ćurčić" napisan je ili značajno poboljšan u okviru međunarodnog projekta CEE proljeće 2022. Na njemu je radio Suradnik:Vrtleska225. Tema članka je Znanost u Bosni i Hercegovini. |
Izmjene za poveznicu o Vejsilu Ćurčiću (sa stranice RSUR:Vrtleska225)
[uredi kôd]Poštovani,
Na vašoj poveznici o Vejsilu Ćurčiću (Vejsil Čurčić) naišla sam na nekoliko grešaka te Vas, kao Vejsilova praunuka, molim da to ispravite, osobito zbog vjerodostojnosti podataka. Tih grešaka ima još, ali dio po dio pa će se sve ispraviti.
U tijeku je pisanje knjige o mom pradjedu i postavljanje memorijalne sobe od strane Muzeja grada Sarajeva te ćete i to moći uvrstiti u vaš rad, kao i na poveznicu. Za više podataka i dokaza o Vejsilu možete se obratiti prof. dr. Adnanu Kaljancu, sa sarajevskog Odsjeka za arheologiju.
- Vejsil je arheolog i kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
- Ispravno prezime nije Čurčić nego - Ćurčić i sve što je drugačije je neispravno! Ako se napiše krivo prezime, onda nije riječ o istoj osobi. U svojim memoarima Vejsil se tako potpisuje i vjerujem da je to dovoljno kao dokaz. Postoji i objašnjenje: direktni je potomak Ahmed-age Ćurčića, spahije Toplika i Tilave, naselja na sjeverozapadu Sarajeva. Obitelj Ćurčić spominje i Vladislav Skarić kada piše o obiteljima begovskog staleža. Bačeskija piše da Ahmed-aga Ćurčić umro 1788./1789.
- Vejsilu nije bilo važno da se izjasni kao Bošnjak već kao Bosanac, što i cjelokupan njegov rad od oko 80 godina govori. Svojim radom i metodama uveo je znatne promjene u oblasti arheologije, konzervatorijskih metoda i slično, ne samo u Bosni i Hercegovini već i na cijelom Balkanu, jer je neke postupke prvi koristio. Zato nije važno je li on Bošnjak, Hrvat ili nešto drugo, nego da je Bosanac koji je volio svoju zemlju! Rođenj je u drugoj polovici 19. vijeka i kako sam kaže ne zna tačan datum. Rodio se na Ćurčića brijegu od oca uglednog Muhamed-age (koji je tada držao Morića-han - vrlo važno mjesto u tadašnjem društveno-političkom životu u Sarajevu) i majke Almase Pašagić, poznate ljepotice rodom iz Visokog, koje je u to vrijeme bio centar sve trgovine. Otac mu se ženio 3 puta, ali su mu prve dvije žene umrle, a mlada Almasa mu je podarila petoro djece: Mehmeda, Safeta, Saliha, Šuhretu i najstarijeg Vejsila. Iz prethodnog braka Muhamed-aga je imao kćer Almasu i starijeg sina Mustafu koji je, kada se Muhamed-aga treći put oženio, već bio u vojsci kapetan i ađutant Salem-paše. Vejsil i Mustafa se nakon Mehmed-agine smrti nisu slagali te ga je ovaj istjerao iz kuće u dobi od 14 godina, ali to je sasvim druga priča. Prihvatio ga je njegov profesor iz gimnazije, prof. Seunik, zahvaljujući kojem je Vejsil otišao u Beč i počeo raditi ono što je volio i želio.
- Oženio je svoju veliku ljubav, jednu od tri kćeri poznatog trgovca i vinara iz Hrvatskog zagorja - Marijanu Metzger, koju je upoznao na svojim proputovanjima kroz Zagreb i Zagorje. Također nije bitan podatak što je ona bila Hrvatica! Imali su troje djece, a ne samo moju baku Dunju (koja je zbog ratnog vihora otišla u Zagreb i tamo umrla u 92. godini) kako ste Vi naveli: Marijan-Vejsil, Zdenko i Dunja.
- U Donjoj Dolini Vejsil je iskopao i vrlo važan eksponat koji se danas nalazi u Zemaljskom muzeju – prethistorijski čamac.
- Spasio je Hagadu sakrivši je u jedno selo te ju je poslije predao Zemaljskom Muzeju o čemu svjedoči i Potvrda koju je potpisao i napisao.
Ljubazno molim da unesete ove izmjene.
Unaprijed se zahvaljujem.
Silvija Radić
193.198.42.101 12:43, 21. kolovoza 2024. (CEST) ponor (razgovor) 15:56, 21. kolovoza 2024. (CEST)