Razgovor:Ustav Republike Hrvatske
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ustav Republike Hrvatske. | |||
|---|---|---|---|
| |||
Pismohrane:
| |||
Ubacio sam datum objave u N.n. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Sl4ven (razgovor • doprinosi) 29. kolovoza 2010., 19:34:58 (CEST)
- Nadnevak objave ne igra nikakvu ulogu. Promjena Ustava se po ustavnoj odredbi najavljuje, i o istoj se raspravlja. Ustav, tako i Promjena Ustava stupa na snagu samim proglašenjem u Hrvatskomu saboru. -- Bugoslav (razgovor) 19:43, 29. kolovoza 2010. (CEST)
Antifašizam
[uredi kôd]Može li mi suradnik Braco objasniti zašto je izbrisao moj doprinos? Misli li da u rečenici "Hrvatska se u ustavu definira kao nastavljačica antifašističkih tekovina te se naglašava suprotstavljenost temelja suvremene Hrvatske fašističkim temeljima Nezavisne Države Hrvatske." nešto nije u redu?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Megnut (razgovor • doprinosi) 14:31, 13. siječnja 2011.
- Izvoli se obratiti suradniku Bugoslavu. Kao administrator Wikipedije brišem sve promjene koje vode u uređivački rat i po potrebi zaključavam članak da bi onemogućio nastavak takvog rata. Kad se postigne dogovor članak se otključava pa se unose dogovorene promjene. Tomu služe stranice za razgovor o člnacima. Hvala na razumijevanju.--Braco dbk 14:45, 13. siječnja 2011. (CET)
- Odgovor na prigovore upucene u Razgovoru sa suradnikom:Megnut - Navođenje antifašističkih temelja suvremene Hrvatske nije nikakvo čupanje iz konteksta. Slažem se da bi u dio Proslov bilo bilo dobro napisati i ostale temelje hrvatske državnosti, ali eto, ja se primio antifašističkih temelja, koji su, valjda se slažemo, ključni za razumijevanje suvremene Hrvatske i bitku protiv neo-četnika koji žele uvjeriti svijet da je Hrvatska ustaška tvorevina. Mislim da je nepotrebno pisati o hrvatskim kneževinama itd. jerbo nisu presudne za razumijevanje današnjice, ali ukoliko netko smatra to bitnim nek slobodno napiše. Osim toga, naravno da ne treba prešućivati NDH kao dio hrvatske povijesti. Ali je važno naglasiti da današnja Hrvatska svjesno nije sljedbenica te povijesti nego neke druge, i to baš time što je to napisano u Ustavu. Imam li dakle suglasnost da u dijelu preambula vratim rečenicu o antifašističkim korijenima? Megnut (razgovor) 15:43, 14. siječnja 2011. (CET)
- Suradnik Bugoslav je u Razgovoru sa suradnikom:Megnut napisao da je utemeljenost Hrvatske na antifašizmu već navedena u članku Hrvatska. Ne slažemo se oko toga treba li nešto što je navedeno u Ustavu napisati na Wiki stranici o Ustavu. Smatram da je to potrebno, budući da je to dio Ustava koji je izuzetno značajan i relevantan danas, kada mnogi (naročito iz susjedne države) Hrvatskoj pokušavaju odreći antifašističko sljedbeništvo. Molim argumentirajte OVDJE zašto to nije relevantno danas (ili uopće), ili zašto to nije relevantan dio Ustava, inače ću smatrati da postoji konsenzus. Hvala. Megnut (razgovor) 16:22, 14. siječnja 2011. (CET)
Ustav nije najviši pravni akt Republike Hrvatske već se takvim popularno smatra
[uredi kôd]Sam Ustav ne navodi kako je on najviši pravni akt Republike Hrvatske a razni izvori navode kako su najviši pravni akti bilo koji nastali samovoljom vlasti. Satirički rečeno, najviši pravni akt je Kvaka 22 a stvarno rečeno, najviši zakon Republike Hrvatske je zakon jačega. Uvodna rečenica bi trebala glasiti "Ustav Republike Hrvatske se popularno smatra najvišim pravno-političkim zakonom i temeljnim konstitutivnim državnim dokumentom koji je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednici 21. prosinca, a svečano proglasio 22. prosinca 1990. (tzv. Božićni Ustav)." a ostatak teksta na sličan način. Ovdje se ne radi o satiri već o stvarnosti svima nama poznatoj a članak kako je napisan je propaganda štafetne idiotokracije. Čak bi možda u članku to trebalo izričito navesti kako je sam Ustav oblik propaganda štafetne idiotokracije kako bi narod uvjerila u blagostanje. Razlika između ovoga pravnoga akta i nekih drugih koje se popularno smatra čistom propagandom vlasti je relativna. Imajte na umu kako je termin "štafetna idiotokracija" moj i njega za sad ne koriste mediji i sl. Koliko puta ste u raznim izvorima od lijevih, desnih pa preko liberalnih do slobodnjačkih pročitali kako Republika Hrvatska nije pravna država? -- Neven Lovrić (razgovor) 18:17, 19. studenog 2013. (CET)
- Sam Ustav ne navodi doslovnu rečenicu da je on najviši pravni akt, ali u njemu stoji odredba da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Elementarnom logikom da se izvući zaključak.
- Drugo, ne smatra se popularno, nego se tako smatra znanstveno...dovoljno je otvoriti bilo koji udžbenik ustavnog prava, pa čak i udžbenik opće teorije prava...