Razgovor:Mostar

Napomena pri uređivanju naseljenih mjesta općine Mostar

Molio bih sve suradnike hrvatske wikipedije da ne uređuju mjesta u općini Mostar bez savjetovanja sa mnom. Razlog je taj da četvrtina ovih mjesta danas nije naseljeno ili imaju jako malo stanovnika. Primjer: Gornji Jasenjani prema popisu stanovništva iz 1991. su imali 78 stanovnika. Danas ih imaju 15-ak, 20 maksimalno ili Raška Gora prema popisu iz 1991. je imala 236, danas ih ima svega 30-50. Ja sam upućen u to, pa bih molio da se poštuje moja zamolba. --Mostarac (razgovor) 19:31, 1. travanj 2008. (CEST)

Da, ali uzmi u obzir da nam trebaju pisane reference, a ne podaci iz prve ruke. --Ante Perkovic (razgovor) 23:44, 1. travanj 2008. (CEST)

Što se tiče tih pisanih referenci, morat ćete pričekat 2011., kada će u BiH biti proveden prvi popis stanovništva nakon rata. --Mostarac (razgovor) 21:02, 2. travanj 2008. (CEST)

Onda ćemo koristiti samo podatke iz 1991. --Ante Perkovic (razgovor) 20:31, 4. travanj 2008. (CEST)

Dobro, nema problema. Samo kažem vam dio ovih mjesta će nestati do popisa 2011. godine jer dosta Mostaraca iz ovih mjesta je otišlo u grad Mostar ili inozemstvo.--Mostarac (razgovor) 16:42, 6. travanj 2008. (CEST)

Bošnjaci?

Ko su bili Bošnjaci u popisima 1971 i 1981. U to vrijeme ta nacionalnost nije postojala tako da navedani podaci nisu točni.--89.110.195.193 23:23, 6. travanj 2008. (CEST)

To je sada sređeno. --Mostarac (razgovor) 22:12, 10. travanj 2008. (CEST)

Zanimljivost

Imam ideju: što mislite da se u podnaslovu "Klima" ili pak "Zanimljivosti" (prije toga ga kreiram) stavim da je 6. kolovoza 2008. godine u Mostaru na suncu bilo čak 56,4 stupnja. Ako ne vjerujete, izvor je svakako ovdje.--Vatrena ptica (razgovor) 17:38, 14. prosinac 2008. (CET)

Idući put ne pitaj za nešto ovako! :D Stavio sam ja u podnaslov Klima, a stavio sam i izvor. --Mostarac (razgovor) 20:19, 14. prosinac 2008. (CET)

Kišovitost

Sumnjivo mi je da je proljeće jedno od najkišovitijih godišnjih doba. Mislim da je to zima, jer u školi smo učili da su u području mediteranske (sredozemne) klime zime veoma kišovite, a ne nekakva proljeća.--Vatrena ptica (razgovor) 18:06, 22. siječanj 2009. (CET)

Okrenute puške - okretanje puški

Znamo li tačno/točno (TAČNO/TOČNO) ko/tko je prvi okrenuo puške u koga 1993 na početku Hrvatsko-Bošnjačkog sukoba ?--Santasa99 (razgovor) 11:43, 11. lipnja 2011. (CEST)

Neće braća, sestre, roditelji, djedovi, bake da ti kažu istinu! Znamo jako dobro, kad se jednom opečeš, drugi put jako paziš. --Mostarac (razgovor) 15:45, 11. lipnja 2011. (CEST)

Nametnuti Statut

Rado bih napomenuo da je navedeni izvor za drugi paragraf u odlomku "Nametnuti Statut" neispravan, jednostavno zato što više ne postoji, ali onda bi postojala mogućnost da taj paragraf neko obriše, što bi cijeli članak učinilo malo manje ridikuloznim :D 92.36.206.85 21:49, 5. veljače 2012. (CET)

Manjina

Ja ne razumijem zašto se na ovo članku kosnstanto BOšnjaci nazivaju manjinom kada se lijepo vidi prema popisu stanovništa da ih je u Mostaru čak i više od Hrvata.

Sport

Od 2011 Mostar je bogatiji za jos jedan sportski klub, Ragbi klub 'Herceg' se osnovao, skupina studenata je osnovala klub. Sve vise i vise mostarca je zainteresirao novi sport te je Ragbi klub 'Herceg' postao veoma prepoznatljiv u Mostaru a i sire. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Okrad (razgovor • doprinosi) 17:51, 2. travnja 2013.

Kad ćedu pozvat Nadu? Kubura (razgovor) 05:36, 4. travnja 2013. (CEST)

(Ne)enciklopedičnost

Ima ovdje stvari za doradu. Mislim čisto s aspekta kriterija Wikipedije i stila pisanja, ne ulazeći u različita viđenja hrvatsko-bošnjačkog sukoba i ograničavajući se isključivo na navedene primjere (Napomena: Moguće je da ima sličnih stvari i na mojoj matičnoj Wikipediji – ne bježim od toga – ali ne radim niti čitam ništa vezano za ratne sukobe '90-ih ni na jednoj; ovo što pišem odnosi se na grad u kojem živim i koji je, eto, zapalo da bude dio tih sukoba). Primjeri:

1. "HVO je muslimane je naoružao da se obrane od Srba koji su planirali izbiti na lijevu obalu Neretve. Zahvaljujući HVO nisu ga zauzeli. Nedobronamjerni međunarodni faktori nisu uzeli u obzir tu činjenicu koja ruši svaku tezu da je HVO imao za cilj istrebljenje Muslimana i stvaranje etnički čiste Herceg-Bosne. Da je HVO kao jedina vojna sila koja je branila međunarodno priznatu BiH namjeravao očistiti Mostar, mogao je to napraviti i prepustiti muslimane Srbima ili ih jednostavno razoružao i protjerao." – jednostavno neenciklopedijski i pristrano; ni N od neutralnosti (kao izvor može poslužiti nedavna presuda, kad bude objavljena u cijelosti; njeno nepriznavanje, a ni priznavanje ne mijenja njen sadržaj ili validnost)
2. "Bošnjaci su slabo stajali s topništvom, pa su od Srba iz istočne Hercegovine naručivali granatiranja i primali logističku potporu." – izvor? Proizvoljna mišljenja nemaju šta tražiti ni u jednom članku ni na jednoj Wikipediji.
3. "Umjesto držanja crta prema Srbima, pomicanja bojišnice prema Srbima ili oslobađanja iz obruča istočne Bosne, muslimani su radije slali snage iz Tuzle i Sarajeva na Hrvate, i radije su se borili za osvojiti zemlje Hrvata i oduzeti tuđe kuće, nego braniti svoje kuće protiv Srba." – također vrlo "enciklopedijski", "neutralno", "objektivno" i "potkrijepljeno"
4. " (tri hrvatske, tri bošnjačke)" – trebalo bi "(tri s većinski hrvatskim stanovništvom, tri s većinski bošnjačkim stanovništvom)" – općine kao općine nisu bile ničije i nosile su imena po stranama svijeta (osim općine Stari grad)
5. Kad se već navodi u sekciji šta je sve obnovljeno i izgrađeno, zašto je tu u potpunosti izostavljen istočni dio grada, koji i jest pretrpio glavninu štete? Obnovljene su sve srušene ili teško oštećene džamije, a izgrađene su i nove u prigradskim naseljima, u toku je obnova Saborne crkve, izgrađeni su veliki tržni centri na sjevernom i južnom ulazu u grad, odmah uz magistralni put M-17, obnovljeno je i dosta stambenih i drugih zgrada po gradu, uz neke novoizgrađene (mada, istina, ima još ruševina koje čekaju zbog neriješenih vlasničkih i finansijskih stvari), traju i obimni radovi na izgradnji kolektora za vode u oba dijela grada, obnavlja se i najveći prijeratni hotel "Ruža", hotel "Bristol" davno je obnovljen (hotel "Neretva" nije i pitanje je hoće li ikad biti, usput budi rečeno – treba izmijeniti dotičnu rečenicu u sekciji o spomenicima i znamenitostima), uređen je i Španski trg (tj. pretvoren u kružni tok)...

Da ne budem pogrešno shvaćen: ne kažem da treba obrisati bilo šta iz prve četiri stavke, nego ih formulirati u skladu sa smjernicama Wikipedije (a ovu posljednju stavku trebalo bi dopuniti u članku) jer ovako to nije slučaj. – KWiki (razgovor) 22:23, 6. prosinca 2017. (CET)

Članak je napisan mimo svih normi i smjernica Wikipedije. Bilo bi vrijeme da se kolege malo ovom temom pozabave! --AnToni_(razgovor) 12:26, 13. prosinca 2017. (CET)

Kratko i jasno: Wikipedija:Budite odvažni.--_MaGa▀▄^{poruči mi} 17:09, 13. prosinca 2017. (CET)

Upravo tako, budite odvažni! Članak je zaključan samo za neprijavljene i nove suradnike.--Man_Usk ^recider 23:43, 14. prosinca 2017. (CET)

Izvori

Mislim da bi ovaj se izvor trebao izbaciti, te promijeniti rečenica: Godine 1993. srušen je po naređenju Arifa Pašalića, generala Armije BIH, uz naređenje da se za njegovo rušenje mora optužiti hrvatska vojska., jer se referira neki portal www.globalno.org, koji nemože biti relevantan izvor - pogotovo u povijesnim temama! Dopunio sam dio o rušenju mosta relevantnim provjerenim i stručnim izvorima.--AnToni_(razgovor) 19:06, 18. prosinca 2017. (CET)

[1] U naredbi piše "predstaviti ga kao napad agresorske hrvatske vojske", malim početnim slovom. Rekao bih da se to odnosi na Hrvate a ne na Hrvatsku vojsku?--202.147.44.194 22:24, 18. prosinca 2017. (CET)

U tom kontekstu se može napisati malim. No ovdje je pitanje, da li se ovaj izvor može smatrati relevantnim. Radi se o marginalnom internet portalu, a dokument je po mom mišljenju krivotvorina, jer su se u prepisci Armije BiH koristili izrazi HVO, HOS ili HV. Zato smatram da uklanjanjem linka i gornje rečenice, a po potrebi navođenjem drugih značajnih izvora, može doprinijeti poboljšanju članka.--AnToni_(razgovor) 22:49, 18. prosinca 2017. (CET)

Klima

Dio o klimi bi trebalo počistiti od nesuvislog nabrajanja sa epitetima: nevjerovatno, živa u termometru, i 100x ponovljeno stupnja Celzija umjesto pravopisnih °C te: Kad u proljeće nema kiše, Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike i sl. te zamijeniti predloškom: Vremenski okvir. Formatirani izgled kao ovdje je onda lako dobiti.--AnToni_(razgovor) 19:31, 18. prosinca 2017. (CET)

Nepotrebno ponavljanje

Ne vidim potrebu za ovim dijelom u članku:

Grad na rijeci Neretvi, 80 km jugozapadno od Sarajeva, BiH; 105.797 stanovnika. Najveći i tradicionalno najvažniji grad Hercegovine. Nalazi se na željezničkoj pruzi Sarajevo–Ploče (Hrvatska). Nekad važno središte tekstilne, duhanske i prehrambene industrije te rudarstva (boksit); industrija teško stradala u ratu 1990-ih. Stari most preko Neretve iz XVI. stoljeća (dug 29,5 m; konstruirao ga turski graditelj Mimar Hajrudin 1566.) srušen je u studenome 1993., ponovno sagrađen 2004. Sveučilište (osnovano 1977.). U okolici vinogradarstvo, uzgoj duhana, voća i povrća. U blizini je Međugorje; hodočasnički turizam. — Opća i nacionalna enciklopedija

--AnToni_(razgovor) 19:45, 18. prosinca 2017. (CET)

Vraćanje izmjena

Zašto je izmjena bez diskusije vraćena? --AnToni_(razgovor) 16:18, 19. prosinca 2017. (CET)

Vraćena je onako kako je i postavljena. --IvanOS 16:42, 19. prosinca 2017. (CET)

Kakav je to argument? Šta nije u redu u članku? --AnToni_(razgovor) 16:45, 19. prosinca 2017. (CET)

Netko dođe s druge Wikipedije, nabroji svoje zamjerke nekom članku i bez čekanja ikakvog odgovora ili povratne informacije redom primjenjuje svoje zamisli i onda drugome govori da je "izmjena bez diskusije vraćena". Članak je od početka do kraja u redu, ne vidim nikakav problem. --IvanOS 16:52, 19. prosinca 2017. (CET)

Wikipedija je slobodna enciklopedija, tako da komentar "neko sa neke..." nema nikakvog smisla. Članak o Mostaru je prepun pravopisnih i stilskih pogrešaka, gomilanja nepotrebnih informacija, prepisanih sa internet portala, te zastarjelih informacija. To što Vi Ivane nalazite članak za u redu, je Vaše mišljenje, a sve promjene, korekture i dopune su referencirane pouzdanim izvorima, a ne nekim blogovima i privatnim web-stranicama. Trenutno u članku ne postoji niti jedna ozbiljna referenca (knjiga, literatura) i sve je skrpljeno bez ikakvog koncepta. O svakoj se promjeni može diskutovati, mada da ste za diskusiju, javili bi se ovdje, a ne bi reagirali vandalizmom. Navedite činjenice koje ne odgovaraju ili nisu referencirane, pa možemo diskutovati. O Vašoj tezi "neko sa neke..." ne bi uopće diskutirao, jer pokazuje Vašu regionalnu ograničenost i isključivost, te odbacuje globalno razmišljanje i djelovanje, koje je osobina wikipedije.--AnToni_(razgovor) 17:43, 19. prosinca 2017. (CET)

Citiram: Wikipedija je slobodna enciklopedija? Koliko slobodna? Ovoliko ili ovoliko? Dok tvoj matični projekt ima takvog administratora - sigurno nije slobodan... Dalo bi se naći još njegovih izljeva mudrosti na temu vrijeđanja ne-Bošnjaka.--95.156.148.25 20:05, 19. prosinca 2017. (CET)

"Zašto je izmjena bez diskusije vraćena?" A zašto ste napravili takvu izmjenu bez diskusije? AnToni, stvarno se ne želim petljati, ali ne razumijem zašto ste uklonili osnovne podatke kao npr. zemljopisne karakteristike. Iz kojeg razloga želite skrivati činjenice da je Mostar upravno sjedište Hercegovačke-neretvanske županije i kulturno središte Hrvata u Bosni Hercegovini? To nikako ne pada pod "nepotrebnim informacijama"! A vi, suradniče s IP-adresom "95.156.148.25", zašto ste naveli "ovaj" razgovor? Što želite s tim pokazati, i koju ulogu igra to u ovoj diskusiji?! Tako ste samo predstavili uvredljive izjave kao o "fašističkoj Wikipediji" ili "To si mišljenje možete nabiti u š...", i dokazali netoleranciju i nekulturno ponašanje suradnika "CERminatora". Zamolio bi vas da pročitate: Pomoć:Sadržaj/Pravila i smjernice. A da vas pitam, odakle vi znate za ovu diskusiju kao neprijavljeni suradnik, i kako ste pronašli te izjave? Ne možete mi reći da ste slučajno naišli. Nadam se da je ta tema završena. --Mateo Katana 21:00, 19. prosinca 2017. (CET)

Malo pozornije pročitaj što sam napisao iznad pa će ti sve biti jasno. Nadaj se, nitko ti se ne brani nadati, ipak nada umire zadnja. Rasprava će sigurno ići dalje svojim tijekom bez obzira na nečija nadanja. Odakle znam i kako sam pronašao? Nije li wikipedija (dostupna svima) - slobodna enciklopedija koju može svatko uređivati?--95.156.148.25 21:06, 19. prosinca 2017. (CET)

Ukoliko sam omaškom uklonio rečenicu o kulturnom središtu Hrvata u Mostaru, mislim da ju je lako bilo vratiti. To mi nije bila namjera! No ostale promjene? Zar treba pitati nekoga da li ima u BiH 16 ili 11 službenih gradova? Mislim da će mo se složiti da je vraćena verzija nekvalitetna, a za zamjenu stupnjeva celzija za simbol, te ispravljanje pravopisnih pogrešaka - dakle poboljšanje; te ostale linkove i prepravke zaslužuju da ostanu! Znam da se može reći i padavine i oborine, no riječnik preporuča drugu koju bi trebalo rabiti. Ne mislim da sam stilski unazadio članak, a pogotovo ne nalazim za shodno da moram nekoga pitati da li je nešto u redu ili ne. Ukoliko postoji nesuglasnost, to se može raspraviti, a ne paušalno poništiti sve promjene. A ako je kolega prebrzo reagirao, niko nije našao za shodno da mu ukaže na lapsus! Neće se Mostar promijeniti i postati nešto, ako se tvrdoglavo briše i ignoriše. Uostalom nek mi netko navede, koje su to promjene loše?--AnToni_(razgovor) 21:25, 19. prosinca 2017. (CET)

Zaključao sam stranicu rasprave na 24 sata da se smirite i hladne glave nastavite raspravu ako žeite.--Fraxinus (razgovor) 22:27, 19. prosinca 2017. (CET)

Može li se članak dalje dorađivati?--AnToni_(razgovor) 18:56, 21. prosinca 2017. (CET)

Misliš preuredit pristrano kao kod vas, točnije tebe, gdje si toliko opsjednut da Hrvate proglasiš krivima, da si se toliko zaneo time, da si zaboravio o čemu je članak, pa su to drugi morali micati--Zeljko (razgovor) 09:59, 22. prosinca 2017. (CET)

Ne znam zašto se spominje opsjednutost – samo su navedena različita mišljenja o rušenju, za koja postoje i reference, kao što Wikipedija i nalaže. (P. S: AnToni nije Bošnjak, ako je to nekome ili uopće relevantno.) Spomenuta izmjena nije obrisana, samo je taj dio teksta prebačen na odgovarajuće mjesto po hronologiji, uz neke pravopisne ispravke. Što se tiče ovog izvora za Pašalićevu naredbu za rušenje, zar nije malo čudno da tamo neki lijevi (ne mislim u političkom smislu) portal objavi takav izvor kraj svih zvaničnih / nadležnih instanci koje su se bavile rušenjem Starog mosta? Da ne spominjem da bi se takva stvar vukla po svim vodećim medijima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj (doduše, možda nekad i jest – nisam to nikad pretraživao jer, kao što rekoh iznad, uglavnom se klonim ratnih '90-ih na Wikipediji/-ama, a i politike općenito.) (Usput, nije ga problem navesti – dosad nije bio naveden na BS Wiki, ali ne znači da će tako i ostati.) A pristranosti ima više u HR verziji članka. Tako je to u ratovima (a i u ljubavi :-) ): istinâ uvijek ima onoliko koliko i uključenih strana mada je ona prava općenito uvijek samo jedna jer inače ne bi bila istina. – KWiki (razgovor) 12:09, 27. prosinca 2017. (CET)

Čemu, pa zaneo se svojim optužbama, zaboravio je da je članak o gradu, a ne optužbama za rušenje mosta. Da nisi uklonio, ko zna što bi još tamo nadrobio. --Zeljko (razgovor) 00:07, 29. prosinca 2017. (CET)

Prva slika

{{help me}} Stražar @Kubura ukloni je moje izmjene slike Mostara i vratio diletantsku montažu koja je čisti POV. Grad Mostar bez slike Staroga mosta, i sve jedna do druge slike samo tzv hrvatske strane grada. A zašto? Dalje, vratio je i besmisleni citat neke druge enciklopedije koji sam bio uklonio jer se, među ostalim, u nekim preglednicima seli po stranici. Glavninu sadržaja tog citata sam bio ugradio u članak. Molim od njega objašnjenje, a druge da malo pripaze što radi. Ponor (razgovor) 02:43, 22. rujna 2020. (CEST)

Nije u redu brisati trud drugih suradnika i svijet nije počeo samo s tobom. Drugo, ti si se ponio kao "stražar" i ti širiš netočnu informaciju. PPOV su diletantski sastavljeni zaglavni kolaži i fotografije s djelovima Mostara koji su sve isključivo s muslimanske strane grada, koje vidiš po zaglavnim okvirima članaka o Mostaru na drugim Wikipedijama (obično su to ova [2] ili ovaj kolaž isključivo muslimanske tematike [3]). Nije povijest Mostara počela sa Starim mostom niti se sastoji isključivo od Starog mosta, niti je Mostar samo ono što su Turci gradili. Iz takvih PPOV kolaža i zaglavnih slika po drugim Wikipedijama, stvara se lažna slika, kao da nikakvih Hrvata, kao da nikakvih katolika nema niti da ih je ikad bilo u Mostaru. Hrvatskim jezikom većinom se služe Hrvati koji su velikom većinom katolici. Logično je da hrvatska Wikipedija prije svega odražava ono što se tiče Hrvata [4] (sadržava sahat-kulu, pa što se onda žališ). Mostar je i ono što je zapadno od Neretve, ma koliko god se to tebi ne sviđalo. Danas Hrvati čine skoro natpolovičnu većinu stanovnika i to ne možeš niti smiješ ignorirati. Kubura (razgovor) 03:07, 22. rujna 2020. (CEST)

Kubura dragi, ovo je samo tvoj POV. Ako se Mostar po ičemu poznaje to je taj most. Wikipedia je slobodna enciklopedija, a tko je zaključava kad stvari nisu po njegovom, i bez obrazloženja uklanja promjene? Što ti znaš o slobodi? Nije ni diletantski kolaž oduvijek bio tu, netko je bezobrazno i njega ubacio. Bez mostarskog mosta. Al nema veze, pomažeš mi graditi slučaj za WMF. Zaključavanje članka do kraja godine, o koja paranoja. Šta je tamo kod vas još rat, a ovo tvoje bitke? Ponor (razgovor) 03:15, 22. rujna 2020. (CEST)

Ti si još jedan od onih kojima smeta što Hrvati na svom jezičnom projektu govore o sebi. Valjda na ovom svijetu ima svega osim Hrvata o kojima se ne smije ništa reći da nam neki komesar ne bi rekao da smo "kroatocentrični"[5]. Danas Hrvati čine skoro natpolovičnu većinu stanovnika u Mostaru i to ne možeš niti smiješ ignorirati.

Baš lijepo što wikimrtvac izranja nakon 10 godina, i uz jedva 30 uređivanja koja nikad nisu bila veća od 100 bajtova i to uglavnom prepravljanja, odjednom znade i šta je Meta i pisati slučaje za WMF. I dakako, potrošni račun uređivački ratuje na tuđem projektu i prepucava se s administratorom. Komesariću nije sadržaj kako on želi pa bi htio nametati tužakanjem nekoj vanjskoj instanci. Poput neke minorne strančice koja želi doći na vlast u državi zazivanjem vanjske intervencije. Stari most u Mostaru je zastupljen u članku. Hrvati u Mostaru su većina i živi s time i pomiri se s time. Ignorirati ih ne smiješ. Inače, gradnja Pelješkog mosta napreduje. I za to se požali WMF-u, jer ga Hrvatska gradi na svome protiv volje onih koji istiskuju Hrvate iz svih polja vlasti u BiH. Kubura (razgovor) 03:26, 22. rujna 2020. (CEST)

Nemoj ti meni o Hrvatima kao da ih sve poznaješ. Ja sam Hrvat, volim svoje, ali volim druge. Ako si istinski vjernik razumjet ćeš, jer je Bog=Ljubav. Sve što pišeš je tvoj POV. Tomu nije mjesto na wikipediji. Neću dalje, sve si o sebi sam rekao... Ovo što radiš nije sloboda. Ugodno stalkanje, imam ja drugog posla. Ponor (razgovor) 03:42, 22. rujna 2020. (CEST)

Uopće nisi pročitao što sam ti gore napisao. Ne vjerujem da si Hrvat. Zatajivanje sebe radi sviđanja tamo nekom svijetu (Svijet je jedan od neprijatelja ljudske duše, ispred vraga i neurednih sklonosti duše i tijela!) nije nikako kršćanski. Kubura (razgovor) 03:53, 22. rujna 2020. (CEST)

Ma dragi moj, može se voljeti svoje, a da se ne mrzi drugog i tuđe, moraš probati. Ne znam čime mjeriš to hrvatstvo, ali vjeruj veći sam od tebe. Kubura je ono turska riječ? Tamo onaj svijet je onaj koji ti sad plaća i gradi pelješki most, a bogme održava i server koji ti daje slobodu koju ti teško daješ drugima. Bog=ljubav zapamti i kad najviše patiš. Ponor (razgovor) 04:04, 22. rujna 2020. (CEST)

Komično

Prozirno. Čak i slike sa sobom nose nametanje POV-a. Istina nije voda duboka, sve je vidljivo kao u porniću. It's a porn. Mhare (razgovor) 10:16, 16. listopada 2020. (CEST)

Izvori

Prijedlog

Kako je članak zaštićen, predlažem ovdje vijećanje za izbor slika za kolaž. Sada imamo puno bolju tehničku mogućnost da pravimo kolaže koji bi izgledao nešto poput ovoga prikazanog dolje niže. Svi prijedlozi i više nego dobrodošli. --Mhare (razgovor) 18:17, 30. studenoga 2020. (CET)

Datoteka:St. Mary's Cathedral in Mostar.jpg

Ovo gore mi dobro izgleda. Panorama s mostom ili nešto slično svakako treba biti u kolažu. GregorB (razgovor) 18:53, 30. studenoga 2020. (CET)

Ne razumijem ovu modu kolaža; nekad je toliko slika da se nijedna ne vidi. Na što prvo pomislim kad kažu Mostar? Na hladnu Neretvu i Stari Most. Za ostale slike ima mjesta na stranici, neće ih to učiniti manje vrijednima, a za svaku će biti više mjesta za opis. Ako će se pak ići na kolaž, nek ih bar je malo manje. Ima li u Mostaru kakvih lijepih trgova, škola, parkova... (života?) ili su sve džamije i crkve? Što se tromjesečne zaključanosti tiče, nju je svjetski poznati administrator K iznudio i dosudio (kadija te tuži, kadija ti sudi) vraćanjem staroga stanja bez ikakvog obrazloženja — osim naknadnih en:WP:OWN, en:WP:POVPUSH, vidi gore — pa bih aktivne administratore @Ivi104/@Koreanovsky/@Maestro Ivanković/@Neptune, the Mystic zamolio da je ukinu. pon_or (razgovor) 19:01, 30. studenoga 2020. (CET)

Štos s ovim kolažem što je moguće kliknuti na sliku i bam: imate punu sliku preko čitavog ekrana. No, to nije razlog da imamo manje slika.

Ako imate još kakav prijedlog, slažimo još kolaža. --Mhare (razgovor) 19:47, 30. studenoga 2020. (CET)

Treba paziti i na to kako se sve vidi na mobilnim uređajima i u aplikaciji, 50-60 % čitalaca dolazi otamo. Vidim da Sarajevo ima takav kolaž i to izgleda pristojno (svakako bolje od jpg kolaža). Međutim, u mobilnoj aplikaciji se vidi samo prva slika iz "multiple image", a za ostale se ne zna; zato mislim da je bolje neke ostaviti za druga mjesta u članku. Budu li grb i zastava na vrhu, vidjet će se samo jedno od njih, a slike iz kolaža uopće neće (v. Split). Usput, Gimnazija Mostar ima bolju sliku, bez automobila. Ne poznajem grad baš toliko pa dalje ne bih. Podržavam promjenu, ako treba i nekoliko puta godišnje! ;) pon_or (razgovor) 20:48, 30. studenoga 2020. (CET)

Evo sam izmijenio sliku za Gimnaziju. Baš sam testirao s mobitela izgled kolaža za Sarajevo, i meni je prikazivao sve ispravno. U svakom slučaju, kada se klikne ne bilo koju, moguće ih je pregledati kao da se radi o fotogaleriji s ikonicama Lijevo i Desno. --Mhare (razgovor) 23:09, 30. studenoga 2020. (CET)

Kada će nam isteći zaštita na članak? --Mhare (razgovor) 09:47, 11. prosinca 2020. (CET)

Dekuburizacija

Objasnit ću ponovno, ovaj put ovdje, ovu izmjenu. Poništena je bez ikakvog objašnjenja, što je praksa za koju sam se nadao da je iskorijenjena. Naime, tvrdnja da grb Kosača predstavlja grb zapadnog (hrvatskog) dijela Mostara nije potkrijepljena izvorom i nema uporište u stvarnosti. Ovaj grb nema nikakav status ni u jednom dijelu Mostara, niti je Mostar zvanično podijeljen. Grb Mostara nalazi se u predlošku Naselje. Uklonjena rečenica je, stoga, zavaravajuća.

Primjećujem i da se u članku ne spominje rušenje Starog mosta, a, da stvar bude čudnija, spominje obnova. Surtsicna (razgovor) 16:23, 3. veljače 2022. (CET)

Poništavanje objašnjenih izmjena bez ikakvog objašnjenja se nastavlja. Pri tom se ignorira i pokušaj rasprave ovdje. Neshvatljivo mi je da još uvijek postoje suradnici koji određene članke ili cijeli projekt tretiraju kao svoju ćaćevinu. Surtsicna (razgovor) 03:13, 5. veljače 2022. (CET)

Da, problematično je uporno uklanjanje bez diskusije na stranici za razgovor. To je elementarno wiki pravilo. Tako mala rečenica uspjela je ubaciti dvije netočne i nepotkrijepljene informacije, i još oko toga napraviti mini uređivački rat, a to nije baš lijepo. Što se tiče rušenja i obnove, tu je također potrebno pronaći neki koncezus na koji način formulirati tekst o tome na neutralan i zadovoljavajući način. —Mhare (razgovor) 10:38, 5. veljače 2022. (CET)

Sada makar imamo neki izvor, ali vrijedi istaći da je izvor, po svemu sudeći, samoobjavljen. Danas ovaj grb definitivno nije ni u službenoj ni u neslužbenoj uporabi u Gradu Mostaru; prosječan mostarski Hrvat ne bi imao pojma čega je to grb. Možda (špekuliram) je to bio grb jedne od šest općina koje su činile Mostar od 1995. do 2004. Nijedna od tih općina se nije zvala ni zapadnim ni hrvatskim Mostarom. Ako jeste bio grb jedne od tih općina, trebalo bi precizirati koje i kada. Ovo što sada piše je nesuvislo. Surtsicna (razgovor) 01:34, 6. veljače 2022. (CET)

Itekako neprecizno. Radi se (ako je vjerovati izvoru) o ratnom grbu dijela Mostara koji je bio pod kontrolom HVO-a koji se prvi put pojavio 1994 u časopisu. Suradnik IvanOS je to drukčije interpetirao. —Mhare (razgovor) 10:34, 6. veljače 2022. (CET)

Prošlo je sedam dana od početka ove rasprave. Druga strana se nije pojavila, a skrenuta joj je pažnja na postojanje rasprave. Pošto se mi ovdje slažemo, napravio sam ponovno izmjenu. Surtsicna (razgovor) 23:59, 10. veljače 2022. (CET)

Druga strana je pružila izvor za tvrdnju koja je godinama stajala na članku, a koju je postavila treća strana, najvjerojatnije vrlo upućena u problematiku. Izvor samoobjavljen? Što to treba značiti? Onda izvolite s bs.wiki pobrisati sve slike grbova koje ste preuzeli s navedene stranice. Ionako ih ne smijete tamo koristiti jer je dopuštenje zatraženo i očito dobiveno samo za hrvatsku Wikipediju, što znači da masovno kršite autorska prava! Inače, spomenuti izvor glavni je izvor saznanja kad su u pitanju ovdašnji grbovi i ako preletite po člancima o grbovima po raznim Wikipedijama, vidjet ćete da vjerojatno ne postoji članak na kojem se Željko Heimer FAME ne pojavljuje. Toliko o bezobraznom podcjenjivanju takvog izvora! Kad se uđe na poveznicu koju sam pružio, ondje sve piše, kako već i rekoh. Ako se scrolla par redaka gore, spominje se podjela grada na zapadni (hrvatski) i istočni (bošnjački) dio. Htjeli vi to priznati ili ne, to je tako bilo, Mostar je bio podijeljen grad i po svemu sudeći zapadni dio imao je svoju zastavu i grb. Ako nekome nije jasno što opis navedene slike znači, može se razgovarati o detaljnijem opisu, ali uklanjati sadržaj koji je referenciran (i da se ne lažemo, poznata je činjenica o kojoj se govori) nije dopustivo i smatra se vandalizmom. Pa vi sad gledajte... — Prethodni nepotpisani komentar napisao je IvanOS (razgovor • doprinosi) 11:13, 11. veljače 2022.

Nemam pojma o kakvom kršenju autorskih prava vičeš ovdje niti kome misliš da se obraćaš. Ljubazno te molim da smiriš doživljaj i držiš se teme. Pod samoobjavljenim izvorom podrazumijevam izvor koji nije prošao stručnu recenziju. U ovom slučaju radi se o privatnom blogu. Kao izvor informacije na tom blogu naveden je novinar i publicist Miroslav Arapović, za kojeg pretpostavljam da je povezan s časopisom iz kojeg je grb navodno potekao. Na blogu se tvrdi da je grb preuzet "za grb zapadnog dijela grada" 1995. godine, ali 1995. Mostar se sastojao od šest općina.

• Koje općine je to trebao biti grb?
• Koje ga je tijelo preuzelo?

Ako je neki časopis taj koji ga je ustoličio za grb proizvoljno definiranog dijela Mostara, onda to tako treba pisati, a ne prešutno sugerirati da se radi(lo) o službenom grbu neke lokalne jedinice samouprave. Naravno da se može razgovarati o svemu, ali ti ovdje punih sedam dana odbijaš razgovarati o opisu. Mi koji jesmo razgovarali zaključili smo da nije dovoljno precizan da bude u članku. Neproduktivno je nazivati izmjene dogovorene na stranici za razgovor vandalizmom. Surtsicna (razgovor) 13:34, 11. veljače 2022. (CET)

Izvor jest blog i samoobjavljen je (nema recenzije), ali se autor doima (dovoljno) stručnim za pisanje o grbovima i zastavama. Problematično je kako se izvor prenosi: rečenica »Iz ovoga grba, kasnije je proistekao grb zapadnog (hrvatskog) dijela grada«

1. Ostavlja dojam da i danas postoji zapadni (hrvatski) dio grada. Je li Mostar (i danas) rasno segregiran grad?
2. Je li zapadni dio grada (iz našega članka) isto što i ono što je u izvoru Mostar (Zapadni) / Zapadni Mostar / Mostar Zapad (jedna od 6 nekadašnjih općina)?
3. Tko je grb proglasio službenim, koga je točno predstavljao i do kada?
4. Kako rečenica doprinosi članku, posebno u dijelu o srednjovjekovnoj povijesti grada? U sadašnjoj situaciji (u gradu) informacija je na razini trivije; ako će ostajati, treba vjerno prenijeti (nacrtati) ono što piše u izvoru i dodati otkad je i dokad Mostar (Zapad) zastava predstavljala. pon_or (razgovor) 15:46, 11. veljače 2022. (CET)

Nevjerodostojni izvori

Vidim da su urednici vec prije ukazali na mnoge probleme s clankom. Veliki problem je sto za mnoge tvrdnje u clanku nema citiranih izvora, ili se pak, kontra WP pravilima citiraju nevjerosdostjni izvori. Jedan takav glavni izvor je Poskok.info, novine koje npr "Plenkovićevu HINU" nazivju "prostitukama arapskih zemalja" samo zato sto su se usudili objaviti sto je izraelska vlada izjavila o Dayton-u. Dakle to je krajnje ideolosko-pristrani medij kojem smetaju te napada najednostavnije cinjenice. Drugi je neki internet sajt Hrvatskog narodnog sabora iz 2000-ih, koji poziva na referendum "za opstojnost hrvatskog naroda", dakle cisto politicki pamflet. Ajde onda za BiH "povijest" da citiramo zahtjeve za referendume danasnjih bosnjackih i srpskih politickih stranaka. Poskok.info i taj politicki referendum sajt po nijednoj WP denifiniciji nisu Vjerodostojni Izvori WP:VI, i treba ukloniti sav tekst koji citira takve izvore, ili pak nema nikakvih citata Thhhommmasss (razgovor) 02:09, 1. rujna 2022. (CEST)

Prema prijašnjim raspravama ja cu ukloniti citate Poskok.info, Kamenjara i tog političkog referendum sajta, te ostali tekst koji nema citata. Ne pišu se povijesni WP članci na osnovi krajnje pristranih, ispolitiziranih medija, ne glede jel su hrvatski, srpski ili bošnjački, jer nikako nisu V.I. a još manje NPOV. Za sve treba citirati V.I. Thhhommmasss (razgovor) 22:39, 7. listopada 2022. (CEST)

Titula Stjepana Vukčića Kosače

Sporno uređivanje editora Thhhommmasss: Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. uzima naslov Herceg od Sv. Save

Informacija koju stavlja editor Thhhommmasss u članak je originalno istraživanje i njegovo privatno viđenje iz razloga što u izvoru nigdje ne piše da 1448. Stjepan Vukčić Kosača uzima naslov Herceg od Sv. Save. U izvoru stoji: "Iste godine, u ispravi od 6. travnja, potpisuje se kao: "Stipan božiom milostju herceg od svetoga save i gospodar homskoi i primorju i veliki vojevoda rusaga bosanskoga knez drnski i k tomu".

Prema tome to je njegova titula nakon 1448, a istih ima i još, dok prije 1448. u tituli nije imao Svetog Savu. Korištenjem samo tih titula iz izvora odnosno poslije 1448. odnosno izdvajanje dijela sa Svetim Savom je povreda neutralnosti jer sve važne informacije iz izvora moraju biti prezentirane u neutralnom kontekstu a pogotovo što se tiču njegove titule koja mora biti prezentirana cjelovita. Uz to mora se navesti puna titula(gospodar humski i primorski itd) a ne samo informacija da je uzeo naslov Svetog Save. Zašto bi samo taj dio titule bio važan? A sve da je i važan to izvor ne govori(isti samo spominje titule sa punim nazivom) već je izlaganje istog u članku mimo informacija iz izvora povreda pravila WP:BVI. Njegova titula se ne odnosi samo na Svetog Savu. Uz to zašto bi izostavili titulu koja ne nosi dio odnosno ime Svetog Save prije 1448? Tu je povrijeđena i neutralnost. To kao da bi koristili informaciju da je Stjepan Vukčić Kosača gospodar humski. Nije gospodar humski jer to u izvoru ne piše on je gospodar humski, primorski itd kako u izvoru i piše. Mikola22 (razgovor) 22:52, 1. rujna 2022. (CEST)

Direktno iz citiranog clanka kad se prvi put naziva Hercegom i kasnije: "Od proljeća 1449. god. počeo se titulirati kao herceg od sv. Save...Iste godine, u ispravi od 6. travnja, potpisuje se kao: "Stipan božiom milostju herceg od svetoga save i gospodar homskoi i primorju i veliki vojevoda rusaga bosanskoga knez drnski". Ovim istim redoslijedom navodi se u ispravi 11.travnja 1454., uz male izmjene. Na početku stoji "gospodin Stipan", a potom slijedi "božiom milostiju herceg svetago save gospodar humski i primorski knez drinski veliki voevoda bosanski i veće". U latinskoj ispravi, kada je dogovarao brak s Barbarom od Liechtensteina, od 1. ožujka 1455., njegova titula glasi: "Stjepan, milošću Božjom herceg Svetoga Save, gospodar Humske zemlje i Primorja, knez Drine i veliki vojvoda Bosanskoga kraljevstva"...Bilo kako bilo, nakon njegove smrti, njegovi sinovi, prvi Vlatko, pa Vladislav, nosili su titulu hercega sv. Save"Thhhommmasss (razgovor)

To su tvoje riječi koje u izvoru ne pišu i to je povreda pravila WP:BVI. Navedi gdje piše da poslije 1448. Stjepan Vukčić Kosača uzima naslov Hercega od Sv. Save? Nigdje. U izvoru postoji titula bez Svetog Save i titule sa Svetim Savom. Ako se misli navoditi titula onda se jednako titule sa i bez Svetog Save moraju izložiti u članku i to cjelovite titule. Zašto bi se samo navelo da od 1448. Stjepan Vukčić Kosača uzima naslov Hercega od Sv. Save? Šta je bilo prije toga? Da li titula sadrži samo Svetog Savu? To što ti editiraš niti izvor ne navodi dok ti navodiš ali ti nisi autor članka tj. izvora. Sam izvor ti govori da "Navedene intitulacije pokazuju da je naslov Stjepana Vukčića Kosače najprije glasio herceg humski i primorski, a onda herceg svetoga Save."(str 17.https://www.academia.edu/43399702/Herceg_Stjepan_Vuk%C4%8Di%C4%87_Kosa%C4%8Da) Tvoj edit odgovor: "citirao clanak u kojem sva spominjanja titule Hercega su navedena kao "Herceg od Sv. Save" Sljedecem brisanju sljedi prijava na Adminima)" Vidiš da ti sam izvor navodi titulu bez Save i sa Savom i to sam autor napominje dok ti navodiš samo dio titule a koji se tiči Svetog Save izostavljajući da je bio herceg humski i primorski itd što je POV i originalno istraživanje jer to sam izvor ne čini. —Mikola22 (razgovor) 07:21, 2. rujna 2022. (CEST)

Lazno tvrdis da su to moje rijeci, vec svaka rijec koju sam naveo su izravni citati iz izvora, to jest rad s Mostarskog sveucilista, dobjesedno citiran, kao sto si svatko moze sam provjeriti kad ide na clanak. Sto npr iz ove direktno citrane recenice iz clanka ne razumijes: "Od proljeća 1449. god. počeo se titulirati kao herceg od sv. Save." I sto kontra svih WP pravila to uporno brises Thhhommmasss (razgovor) 19:44, 2. rujna 2022. (CEST)

Da li si ti u članak stavio titulu ili informaciju o tome kada Stjepan Vukčić Kosača počinje koristiti neku titulu u tituli? Koliko ja shvaćam izvor, o tituli koju on koristi uz već postojeće "herceg humski i primorski" dodaje i Svetog Savu a zašto i što to znači autor u izvoru izlaže mišljenje povjesničara. Vjerojatno se radilo o novom dijelu teritorija kojim je Stjepan Vukčić Kosača zavladao. Njegova titula od proljeća 1449. god. nije herceg od sv. Save kako ti unosiš informaciju u članak već su titule od proljeća 1449. god.: 1. "Stipan božiom milostju

herceg od svetoga save i gospodar homskoi i primorju i veliki vojevoda rusaga bosanskoga knez drnski i k tomu". 2. "gospodin Stipan", a potom slijedi

"božiom milostiju herceg svetago save gospodar humski i primorski knez drinski veliki voevoda bosanski i veće". 3. od 1. ožujka 1455., njegova titula glasi: "Stjepan, milošću Božjom herceg Svetoga Save, gospodar Humske zemlje i Primorja, knez Drine i veliki vojvoda Bosanskoga kraljevstva". Ni jedna titula nema samo informaciju da je Vukčić Kosača Herceg od Sv. Save i u tom smislu je tvoje editiranje originalno istraživanje jer ti upravo to navodiš. Ali još nije jasno u kom smislu ti ovo navodiš. Govoriš o tituli a unosiš informaciju koja govori kada se počinje koristiti dio titule. U svakom slučaju tvoj edit nije u skladu sa izvorom ako unosiš titulu Stjepana Vukčića Kosače i kao takav tvoj je edit ili informacija originalno istraživanje. Nadalje postoji titula i prije 1449. god. a koja ne spominje Svetog Savu i u tom kontekstu nije izloženo sve iz izvora čime se krši neutralnost same informacije o njegovim titulama. Iako još jednom kažem nije jasno što si ti unesao u članak, titulu ili informaciju kada počinje koristiti dio neke titule? Mikola22 (razgovor) 20:18, 2. rujna 2022. (CEST)

Ponavljam, sto ti u ovoj direktno citiranoj recenici iz clanka ne razumijes: "Od proljeća 1449. god. počeo se titulirati kao herceg od sv. Save." I sto je u u izravnom citiranju te recenice "originalno istrazivanje"? Ili pak iz opet iz izvora "nakon njegove smrti, njegovi sinovi, prvi Vlatko, pa Vladislav, nosili su titulu hercega sv. Save". Svi ti feudalni vlastelini su imali bezkrajno dugacke nazive, i u clancima nisu citirani po bezkrajno dugim naslovima, vec po kratkim, kao sto sam citirani clanak koristi prvenstveno kratke nazive Thhhommmasss (razgovor) 20:31, 2. rujna 2022. (CEST)

Pa vidiš kontekst izvora. Znači izvor uz to što izlaže primarne izvore o tome kako se on sam titulirao ili kako ga je netko drugi titulirao, izvor daje pogled povjesničara koji o tim titulama govore u smislu tko mu je dao neku titulu, od kada koristi ovu ili onu titulu, što bi mogla značiti neka titula odnosno u ovom slučaju titula hercega sv. Save itd. U izvoru se nigdje ne navodi da ga je netko titulirao samo hercegom sv. Save. A to što se on od proljeća 1449. god. počeo titulirati i kao herceg od sv. Save ne znam kakve ima veze sa njegovim službenim titulama? To nije njegova službena titula. I dalje su njegove titule herceg od sv. Save itd itd. Kao i titula bez hercega od sv. Save itd itd. To su njegove službene titule koje se moraju u cijelosti citirati. Mikola22 (razgovor) 20:49, 2. rujna 2022. (CEST)

Iskrivljivanje cinjenica o samostanima

Članak piše: Nakon zakonske odredbe iz 1513. da se poruše sve crkve koje nisu postojale od starog nevjerničkog vremena…Osmanlije su porušile gotovo sve samostane u srednjoj Bosni pa tako i one u Ljubuškom, Konjicu i Mostaru iako su isti postojali prije dolaska Osmanlija. To daje dojam da su nakon 1513. Turci porušili sve samostane, što pak jednostavno nije točno, jer kao što navodi fra Jelenic, činjenice su dosta kompleksnije. Na početku turske vladavine Mehmet II., koga Jelenic naziva “plemenitim vladarom”, garantirao je franjevcima slobodu djelovanja, pustio im samostane i crkve, oslobodio ih poreza, itd. No to se izmijenilo oko 1521. godine kad veli da je pod Sulejmanom Velikim porušeno 4 samostana - u Visokom, Konjicu, Kreševu i Sutjesci. Franjevačka dokumenta koje Jelenic citira ne navode nikakve samostane u Mostaru i Ljubuškom prije Turaka, i on piše samo da su kasniji ljetopisci u 18. i 19. stoljeću “tvrdili” (njegova riječ) da su tu bili samostani, koje su Turci tobože 1563. porušili. No franjevci su opet podizali samostane i tako Jelenic piše da su u “bosanskom kraljevstvu” 1656. imali 12 samostana, sto je izgleda isto ili cak vise no prije Turaka. U poredjenju sa svega oko 60 franjevaca u cijeloj Bosni prije Turaka, franjevački popis iz 1679. godine navodi da je samostan u Visokom imao 70 članova, u Olovu 56, u Sutjesci 50, u Kreševu i Tuzli po 40 članova, itd. U tom stoljeću su se vodili brojni ratovi, u kojima je stradala i Bosna. Za financiranje tih ratova Turci su dizali poreze, a i namete na samostane, sto je dovelo do velikih dugova, zbog kojih su samostani počeli propadati nakon 1685. Najteže je bilo nakon turskog poraza u bečkom ratu 1683.-1699., kad su Austrijanci stigli do Sarajeva koga su spalili. Fra Jelenic navodi da su u tim ratovima na strani Austrijanaca i Mletaka “eminentno sudjelovali” bosanski franjevci, te se borili protiv Turaka, sto je dovelo do progona franjevaca. Zbog toga su mnogi prešli u habsburške i mletačke zemlje. Izgleda da su tek nekoliko desetljeca kasnije, oko 1730. ili 1750. opet uspostavili 3 samostana plus 6 rezidencija po Bosni sa 150 redovnika, te se opet počeli siriti Thhhommmasss (razgovor) 06:51, 13. listopada 2022. (CEST)

@Thhhommmasss, pozvat ću @Mikola22 da ovo raspravite. Napomenut ću da sam odjednom ophodio dosta starih izmjena i popravio pravopis gdje je trebalo kao i navođenje izvora; u povijesne dubine u svakoj rečenici trebate ipak ući vi koji o njima čitate. @Mikola22, ne vidim spornu rečenicu u izvoru koji si naveo u izmjeni Special:Diff/6492756/6492849. Molim te izvore citiraj uz svaku prenesenu tvrdnju, bilo to na kraju ili usred rečenice; v. WP:PRO, WP:NI. Čega nema u izvorima, toga ne može biti ni u Wikipediji. pon_or (razgovor) 07:30, 13. listopada 2022. (CEST)

Ispravljam se, nakon čitanja Karačićevog članka vidim da piše godina 1516. za Bosanski sandžak, a ne 1513. kako je Mikola22 prenosi. Nejasno je odakle Karačić (Mandić) izvlače podatak kad su srušene crkve, radi li se samo o nagađanju? "Ako ne i prije, onda 1516."??? Ako se izvori ne slažu u gledištima, rješenje vam je da se navedu sva gledišta. pon_or (razgovor) 07:46, 13. listopada 2022. (CEST)

@Ponor Što se tiče godine 1513. slobodno uskladi godinu sa izvorom jer je došlo do pogreške. Što se tiče porušenih crkava i samostana imam informaciju profesora povijesti dr. fra Andrijoe Zirduma "Budući da su bili pogubljeni politički vođe, fra Anđeo kao vjerski predstavnik predstavljao je bosanske katolike. A njih je malo kasnije (1468.), prema uvidima u porezne knjige, bilo 99% u osvojenom dijelu Bosne, odnosno 37 604 kućanstva. Osmanlije su već tada porušili sve samostane i crkve."[6]. Što se tiče da li su neki samostani rušeni ili ne, Dominik Mandić u svojoj knjizi "Hrvatske Zemlje" iz 1977, na stranici 120-122 navodi da su na osnovu zakona iz 1516. počela rušenja crkvi, samostana, ubijanje svećenika itd i da su 1524. ti događaji došli do vrhunca kada je porušen franjevački samostan u Sutjesci, Visokom, Fojnici, Kreševu i Konjicu a malo kasnije i u Mostaru. —Mikola22 (razgovor) 08:10, 13. listopada 2022. (CEST)

Evo i informacija iz kvalitetnog izvora Andrije Zirduma a koji je bio vrsni poznavatelj crkvenih prilika u Bosni i Hercegovini: "U prodorima Osmanlija u današnju BiH, koji su trajali preko dvjesto godina, sve su kršćanske crkve bile porušene osim onih koje su bile adaptirane u islamske bogomolje. Navodim neke od njih: Bihać/Sv. Antuna/Fethija, (Grad je osvojen 19. VI. 1592. a već 30. IX. Mehmed-paša novodi da je u gradu “sagrađena džamija u kojoj s molio za zdravlje velikoga cara”), Bihać/Sv. Elizabete, Cazin, Foča, Stolac, Jajce/Sv. Marija, Srebrenica, Zvornik/Sv. Nikola, Vinica/Sv. Ilije, Stari Teočak/Ugljevik i neke druge". Bosna Franciscana časopis Franjevačke teologije Sarajevo Godina XXI • Broj 39, str 169.[7] —Mikola22 (razgovor) 11:58, 13. listopada 2022. (CEST)

Svi ti citirani su krajnje-POV franjevci a i “poznavatelj” nije neki stručni izvor. Kao sto rekoh, to je slično citiranju isključivo popova i “poznavatelja prilika” iz redova SPC u člancima za povijest HR i BiH. Za pristrane izvore Wikipedia kaze da treba pisati “x tvrdi y", itd

Ovakvim clancima manjka kontekst, tj opca vjerska netrpeljivost tog doba, s kojom su krscanske sile prednjacile. Vec sam spomenuo masovne pokolje i desetke milijuna pobijenih, plus desetine tisuca zivo-spaljenih u katolicko-protestantskim ratovima u Europi tokom 16. i 17. stoljeca. Kad su habsburske, spanjolsko-katolicke snage tokom 80 godina dugog rata protiv Nizozemaca-protestanata, 1572. zauzele Haarlem, odsjekli su glave svim 1.500 branitelja kao i politickim vodjama (bilo je i puno gorih masovnih pokolja civila, od strane Austro-ugara u Magdeburgu, itd). U Sloveniji pocetkom 17. stoljeca katolicki biskup je naredio spaliti sve protestantske biblije pisane na slovenskom (nakon cega je slovenska literatura izumrla za oko 150 godina), porušili su i zapalili sve protestantske crkve, razorili i iskopali sva protestantska groblja, spalili iskopane leševe i protjerali gotovo sve slovenske protestante, te ih tako izbrisali. To je slično totalnom prisilnom izbrisanju bosanske crkve od strane katoličkog Stjepan Tomasa. Pod Austrijom, protestantska crkva je bila zabranjena sve do kraja 18. stoljeca, kao i zidovska. Zidove su proganjali, ubijali, zive spaljivali, masovno ih oporezivali, povrh svega istim porezima kao za stoku. Mitja Velikonja s ljubljanske univerze navodi da su u svim od Turaka oslobodjenim teritorijima u HR i Ugarskoj odmah porušili sve džamije i protjerali svo muslimansko stanovništvo, mnogi izbjegli u Bosnu, itd, itd Thhhommmasss (razgovor) 23:02, 13. listopada 2022. (CEST)

Da dodam sto nisam nasao u izvorima. Dok je bilo perioda proganjanja franjevca kao i perioda relativno velike tolerancije, dosad nigdje nisam nasao nijedan primjer turskog masovnog pokolja civila, zena i djece u BiH, kao sto je npr. austrougarska vojska pocinila takve pokolje u 17. stoljecu nad njemackim protestantima, ili pak masovni pokolji civila, zena i djece koje su pocinili ustase i cetnici, poput ustaskih pokolja oko Mostara koje je opisao biskup Misic (koliko vidim za 4 godina NDH je bilo daleko vise toga no za 400 godina pod Turcima) O spaljivanju gradova, dosad sam samo nasao spaljivanje Makarske od strane Mletaka 1650., kad su ga zauzeli od Turaka (takodjer razorili gradske zidine koje je podigao isti poznati arhitekt koji je izgradio Stari most), plus totalno spaljivanje Sarajeva od strane austrijske vojske 1697. kad je grad imao 80.000-100.00 stanovnika (Zagreb 1742. imao svega 5.200)

Jedina crkva prisilno, totalno izbrisana u Bosni je bila bosanska, na insistiranje pape, dok ustase istrijebili Zidove, nakon sto su mirno prezivjeli stotine godina pod Osmanlijama. Spominjem te cinjenice jer to je veoma razlicito od toga sto je tu npr. pisalo o "masovnim pokoljima Hrvata", itd, citirajuci Poskok i slicne, koji prodaju pojam barbarskih Osmanlije u poredjenju s austo-ugarskom “kulturom” (uzgred, nekoc pola Austrijanaca bili protestanti, no onda u 16. stoljecu zivo spalili par protestantskih vodja, represijom unistili protestantsku crkvu, mnogi protestanti izbjegli, te tako izbrisali gotovo sve protestante - tek 1867. je protestantima, pravoslavcima i zidovima vracena jednokopravnost) Thhhommmasss (razgovor) 23:08, 14. listopada 2022. (CEST)

Čitajući tebe zaključak je da su Osmanlije došle na ljetovanje (neki na more, a neki u planine) i oduševljeni ostali u miru i suživotu sa svima koje su zatekli na ovim prostorima. Svi pobijeni koji su pripisani njima sigurno su izvršili samoubojstvo (ipak, ovi su došli na ljetovanje), a svi srušeni objekti (opet pripisani njima) su se sami srušili zbog toga jerbo domaće stanovništvo nije imalo pojma o građevinarstvu. MaGa▀▄^{poruči mi} 10:27, 16. listopada 2022. (CEST)

Nista tako ne tvrdim, vec navodim cinjenice koje sam nasao u izvorima. Ako imas cinjenica iz V.I. o osmanlijskim masovnim pokoljima civila, zena i djece u Bih, u stilu ustasko-cetnickih, navedi to u clanku. Sto se tice razaranja samostana naveo sam to sto pise fra Jelenic, a to je da su razarali uglavnom tokom ratova (u kojima povijesnicari pisu da su pape bili pokrovitelji ili glavni pokretaci ratova protiv Osmanlija). Poslije franjevci obnavaljali, te je bilo i perioda relativno velike tolerancije, svakako u poredjenju s tadasnjom krscanskom Europom, kao sto navode povjesnicari (8 miljuna Njemaca, tj. 60%, stradalo samo u katolicko-protestantskom 30-godisnjem ratu u 17. stoljecu - nigdje nisam nasao da je toliko ljudi stradalo u svim osmanlijskim ratovima u Europi). Jelenic takodjer pise da je pod Osmanlijama znacajno narastao broj franjevaca u BiH, te bosanski franjevci prosirili djelovanje do Bugarske, ustanovili samostane, prvi put u povijesti priveli znacajan broj Bugara na katolicanstvo, pod Osmanlijama ustanovili katolicku biskupiju u Sofiji, itd. Fra Jelenic pise da su franjevci cijelo vrijeme djelovali kontra Osmanlija i sudjelovali u ratovima kontra Osmanlija, ukljucujuci na bojistu, sto su Osmanlije okrutno gusili. Svakako su franjevci i drugi imali veliko pravo na to, ali citirani izvori koji to navedeno posve ignoriraju i tvrde da je sve katolicko bilo izbrisano 1463. masovno iskrivljujuju cinjenice.Thhhommmasss (razgovor) 22:49, 16. listopada 2022. (CEST)