Razgovor:Josip Ujčić

Ekumenski radnik?

Krivo je shvaćen intervju, koji je dao za Večernji list zaslužni nadbiskup Stanislav Hočevar u vezi ekumenskog usmjerjenja svojih daljih prešasnika, Rodića i Ujčića; ista greška je u članku o Ujčiću na engleskom jeziku. Ja sam služio u Beogradu kroz 5 godina, u Srbiji više od pola vijeka, pa mogu ustvrditi, kako u Rodićevo i Ujčićevo vrijeme na ovim balkanskim prostorima nije postojao ekumenski pokret u smislu 2. vatikanskog sabora ili možda u današnjem smislu. Anahronizam bi značilo sadašnje prilike prenositi u tadašnje, koje su bile malo drukčije. Makar sam dao na temelju (mnogih hrvatskih) izvora po mom mišljenju temeljit i dobar članak na slovenskoj Wikipediji o Rodiću, nigdje nisam našao, da je negdje spomenut njegov ekumenski rad, kako i kakav susret sa tadašnjim patrijarhom. Makar je patrijarh Varnava bio sklon konkordatu između Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije te je taj bio potpisan 1935. godine - događaji za vrijeme konkordatske krize sve su te uspjehe zasijenili i poništili. Patrijarh Varnava - koji je bio ZA - je navodno otrovan (od koga?) iznenada preminuo, dok je sveti sinod ili barem njegova većina - koji je bio PROTIV ikakvog konkordata sa "crnim voditeljem crne internacionale" - je zapravo potaknuo tragično-komičnu "Krvavu litiju" 1937. godine takoreći po cijeloj nekadašnjoj Srbiji (naročito se "odikovao" prema modernim objavama na spletovima Niš i Čačak) - a koja je, izgleda, bila dobro planirana.

I u takvu neprijateljsku atmosferu - a da za vrijeme njegovog prethodnika, kome baš poradi protivljenja vrha SPC vlasti ne samo da nisu sagradile stan i katedralu, nego nije dobio do kraja svog mandata ni valjanu građevinsku dozvolu - došao je Ujčić baš za vrijeme vrha mržnje prema katolicima. Sjemenište "Crisinum" - sagrađeno u Zagrebu za banatski svećenički podmladak (tada je bilo mnogo zvanja) - ugušilo se je u svojim ogromnim dugovima - koje bi prema starom konkordatu iz 1914 kao i novom iz 1935 - morala podmirivati država odnosno se pobrinuti za ove ustanove na srpskom tlu - sve to je Rodića primoralo da je podnio ostavku na položaj 1936. godine te je umro u Požegi 1956. "samo" kao naslovni biskup. Makar je Rodić bio izvanredno sposoban te čovjek dialoga i kompromisa, nije imao mogućnosti da u tim neprijateljskim okolnostima to dokaže, a napose ne u nekom ekumenskom smislu. Nigdje nisam čitao, da bi se on susreo sa kakvim srpskim patrijarhom (a nisam našao ni da se susreo sa nekim od pravoslavnih vladika). Ako o tome postoji kakav izvor, bilo bi mi drago, da ga vidim te ga unesem u članak, koji nažalost na temelju hrvatskih, srpskih, mađarskih, njemačkih i engleskih sigurnih izvora pokazuje potpuno drukčiju sliku. —Stebunik (razgovor) 13:49, 11. rujna 2024. (CEST)

Logični zaključak na temelju valjanih izvora se nameće, da ne samo Ujčić, nego ni Rodić nije bio neki istaknuti ekumenski radnik - a zašto bi u takvim okolnostima i bio? Druga misao jeste, da treba dobro promisliti, sa kime, na kakvom nivou, sa kakvim namjerama i u kakvim okolnostima valja sastanak na visokom nivou između visokih predstavnika Katoličke i Pravoslavne Crkve. Sastanak samo poradi ekumenizma ili popularnosti ne donosi očekivane plodove.

Uostalom, iskreno ljudski govoreći - dali su dosadašnji srazmerno česti susreti donjeli neke stvarne plodove? Dok se ne samo SPC, nego pravoslavlje uopće - ne distancira od nekršćanskog - zapravo poganskog i bezbožnog (pa makar se zvao i "svetosavski") nacionalizma, nismo u dijalogu na istoj valovnoj dužini i ne može se očekivati neki veliki napredak; historia docet. —Stebunik (razgovor) 17:02, 11. rujna 2024. (CEST)

U modernom smislu te reči bili su više-manje ekumenski radnici naslednici Ujčića, svi trojica nadbiskupa Slovenaca: Alojzije Turk, Franc Perko (makar je to bio prije nego što je došao u stvarni život u Beogradu, gdje se je nad radom za jedinstvo mnogo razočarao) i Stanislav Hočevar. Što se tiče Perka, moglo bi se provjeriti u novosadskom katoličkom mjesečniku "Hitélet", gdje je blizu kraja njegove službe pesimističan članak sa naslovom: "Ökumenizmus - milió év múlva" - "Ekumenizam za milijon godina." —Stebunik (razgovor) 11:58, 12. rujna 2024. (CEST)

@Stebunik: Ovo sada WP:OPHodim bez čitanja pa ću kratko komentirati: ne znam čita li tko ove komentare i što im je namjera. Ako što treba popraviti ili dodati u članak: WP:BOLD, po pravilima WP:PRO, WP:VI, a posebno WP:N (ako se vjerodostojni izvori ne slažu, navodimo sva stajališta – ne biramo jedno). pon_or (razgovor) 17:48, 13. rujna 2024. (CEST)

Nepotvrđene tvrdnje iz članaka bolje izostaviti

Iz dostupnih izvora mislim, da je jasno zbog čega se Ujčič nije sastajao sa pravoslavnim velikodostojnicima (ako se nije?) - ja ne mogu na temelju izvora reći ni da-ni-ne: slično ne bih mogao tvrditi ni za njegova prešasnika Rodića. Kod pripreme Wikipedijinog članka na slovenačkom jako sam mnogo izvora našao, a o tome ništa - ni potvrdno ni niječno. Uz sve poštovanje njegovog naslednika Hočevara, nije to za čuđenje, ako možda ni nije bilo tada kontakata, ta u ona vremena nisu se ni drugi međusobno sastajali. Pored toga - zanimljivo bi nam bilo saznati, iz kojih izvora on ima tu informaciju za ovakvu svoju tvrdnju; dakle zaključak: ako bi se ova tvrdnja o međusobnim susretima mogla proveriti (iz nezavisnih izvora), onda bi imala mesta u članku, inače bolje da se izostavi. Ja uostalom nisam članak menjao, jer sam u tome krajnje oprezan, nego samo u razgovoru stavljam opravdanu primedbu.—Stebunik (razgovor) 21:16, 26. rujna 2024. (CEST)

Rekao bih da ne bi bilo sporno, ako se informacija nalazi u nekom Hočevarovom djelu, jednostavno navesti "Hočevar, Ujčićev nasljednik, navodi da...". Mislim da bi potpuno uklanjanje informacije bilo pretjerano, ako sam dobro shvatio situaciju. Sve u svemu: kada faktualnost nije sigurna, najbolje je poimence navesti izvor. Kasnije se onda lakše doradi ako izađe neko novo istraživanje. — Hijérovīt | ^þⰁ_č 21:51, 26. rujna 2024. (CEST)