Razgovor:Iranska teorija o podrijetlu Hrvata/Arhiva 1

Koliko ja znam, glagoljicu su Hrvati prihvatili u 9 st., dakle nakon doseljenja na današnje prostore, a trobojnica se koristi od 19. st., tako da ta dva argumenta definitivno otpadaju. Flegmatik

horo(v)athos?

Istaknuta riječ na kamenu je ΧΟΡΟΑΘΟΣ = horoathos a ne "Horovathos". Postoji li neki izvor za riječ Horovathos? Ovaj navedeni kamen iz Tanaisa nije.

Dubby 22:25, 24. listopada 2006. (CEST)

Internet je preplavljen sa grčkim ΧΟΡΟΑΘΟΣ = horoathos ("Horovathos"), a izvor je po svoj prilici uklonjeni tekst o Hrvatima Nema drugog izbora koji povezuje Horovathos sa kamenom iz Tanaisa. Ipak znam jedno ime se javlja na dvije ploče (a upoznat je i gosp. Ivan Biondić) u dva oblika Horoathohos i Horovathos. Na slici je jednostavno kriva ploča, i trebalo bi pronaći pravu na internetu, ili kontaktirati gosp. Biondića, ima li on sliku tanajske ploče sa spornim imenom Horovathos. --Zeljko 23:00, 24. listopada 2006. (CEST)

OK, mislim da bi bilo dobro, ako se ovaj odgovor nekako uklopi u članak ...i tekst ispod slike ispravi ;).

Evo i sliku još jedne ploče na kojoj piše ΧΟΡ[Ο]ΑΘ[...] http://www.hr/darko/gif/horoath.jpg - ako je to ona druga ploča, ipak se ne može reći, da na njoj piše "Horovathos". Ako je to neka fonetička promjena (-oa- > -ova-?) to bi se trebalo objasniti u članku.

i btw... kaj uopće piše na tim pločima? Je li je ta riječ naziv plemena (etnonim) ili nekog mjesta (toponim) ili osobe ilie nešto drugo? Čitao sam, da je ta riječ neko osobno ime, ali sad ne znam u kojoj knjizi... laku noć --Dubby 01:50, 25. listopada 2006. (CEST)

Da vidio sam je, ne vidim da piše drugačije, ' to su riječi gosp. Biondića [1] . Vidim na slici što i ti. Možda to slovo i nije bitno... ako se stvarno radilo o hrvatskom plemenu, i Hrvatima, mislim trojici koji se spominju. --Zeljko 02:42, 25. listopada 2006. (CEST)

Javljam se naknadno kao novi, povodom drugog oblika "Horovatos" (napominjem da sam starogrčki jezik učio 6 godina i poslije bio u više navrata na specijalizaciji u Grčkoj pa o tom valjda nešto znam). U starogrčkom iz antike ni slovo niti glas "v" uopće nisu ni postojali - što je vidljivo po antičkim rimskim prijepisima grčkih tekstova na latinicu (slično kao što npr. mi nemamo glasove "q, x"), a govorno "v" se pojavljuje tek u novogrčkom nakon Bizanta. U ispravnom latinskom prijepisu na jednoj tanajskoj ploči koju imam u kopiji, piše dvaput: Horoathos, pa zatim Horouathos, a na drugoj oštećenoj samo početak Horoath... Taj Horouathos se na antičkom starogrčkom čitao kao "Horuathos", jer u starogrčkom (kao danas u francuskom) glas "u" se ispisuje dvoglasom "ou". Stoga ni na jednoj toj ploči nema navodnog oblika "Horovathos" koji su možda smislili naši slavisti da zvuči slavenskije, a preuzeo ga je prof. dr. Biondić (moj poznanik i prijatelj). Uskoro nastojim unijeti pod ovu natuknicu i druge korisne podatke (npr. glavne knjige kod nas o tom) da članak bude informativniji, jer sam u časopisima i zbornicima o tomu već dao pedesetak članaka. Yošamya 02:30, 19. kolovoza 2007.

---

"Glagoljicom i danas piše čak 12 milijuna ljudi u Zakavkazju, od Abhazije do Karabaha."

???!!!

Ovo je LAŽ. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 83.45.210.211 (razgovor • doprinosi) 17:37, 22. prosinac 2007.

samo jos jedan mali dokaz

Moj kolega(jedan Kurd) kaze svom malom bratu od oko pet godina (naravno iz sale) da ugrize nekog. Kaže mu na Kurdskom "grizga". grizga = ugriz ga Ja se pito kako to da mi Hrvati imamo slicnih rijeci sa TIM narodom. Eto sad sam procito zasto. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 217.232.231.165 (razgovor • doprinosi) 01:52, 27. veljača 2008.

A kako se kaze "grizi ga" na ruskom :)? I jos mnogo stvari... To je samo argument za bliskost slavenskih i iranskih jezika, koja je ionako objasnjena uglavnom usporednim "satem" razvojem i prostornom bliskosti. Hrvatski tu ni po cemu nije poseban. Odnosno, blizak je koliko je i srpski, a i ukrajinski... Lijep pozdrav, --dnik ► 07:51, 27. veljača 2008. (CET)

Iranski element u hrvatskoj etnogenezi je neosporan, ali to samo znači da je u doba seobe naroda došlo do dodira Slavena s iranskim kulturnim krugom. Nikakvih drugih dokaza za iransku teoriju nema. Ona je nakon 1990. dobila na aktualnosti prvenstveno radi političkih razloga da se udaljimo od Srba. --Flopy 08:38, 27. veljača 2008. (CET)

Ali se o njemu svakako ne zaključuje na temelju "grizi ga" i sl. A i nije baš jasno koje su to (iranske) specifičnosti koje Hrvati imaju, a npr. Česi (ili Srbi?) nemaju. --dnik ► 16:15, 28. veljača 2008. (CET)

Arijsko podrijetlo Hrvata

...je fraza koja znači manje-više isto što i naslov ovoga članka. Napisana tako, govori više o mogućim motivima osmišljavanja ove teorije, zar ne? Inače ovom članku debelo fale pouzdani citati i to s više različitih strana, na bilo kojoj drugoj Wikipediji osim hrvatske, članak bi u ovom obliku išao na listu za brisanje... Arny (razgovor) 18:03, 10. srpnja 2011. (CEST)

Katastrofalan članak

Izvori koji vode na druge izvore koji vode na treće izvore itd. Teška povjerljivost izvora, mnogo pristranih, orginalnih istraživanja autora, lasičevih riječi (weasel words)...da li hrvatska wikipedia uopće ima pravila o neutralnosti i izvorima? Članak se treba u potpunosti izmjeniti zbog sljedečih propagadnih djelova, jer osim apsolutnog nedostatka neutralnih, znanstvenih izvora. Svatko polupismen može napisati knjigu objašnjavajući kako su Hrvati ustvari direktni potomci Rimljana, otvoriti stranicu ili napisati blog koji ne navode autora, nemaju izvore ili imaju izvore koji idu u krug, ali to nisu pouzdani izvori.

Primjerice, Nova politička pozadina ne navodi direktne izvore, te je klasičan primjer propagande. Govori se u ubijenima i u jednom istraživaču te koristi izraze koji su apsolutno pristrani te bi (prije svega) barem trebali biti direktno citirani. Ova propaganda je opasna, a slična propagandu se može naći praktički svagdje, pa tako i u četničkim teorijama o katoličkim Srbima (a vjerujem da znate o čemu pričam).

EDIT: da ne spominjem da sličnosti između Hrvata i Sasanida nema, a teorije su razvučene u smješnoj, neograničenoj mjeri. No, ono što je trenutno bitno su dva djela ovog članka koja su apsolutno bez citata, izvora te su ne-enclikopedijski i na razini istraživanja NE-ZNANSTVENIKA, NE-POVIJESNIČARA.

Točno, u pitanju je pseudohistoriografija popularna u 90-ima (kao i npr. teorije da su Etruščani zapravo Srbi zbog izrazito površnih sličnosti pojedinih leksema). Što treba učiniti je pogledati što stručnjaci o tome kažu i učiniti da članak odražava mišljenje povjesničara. Adagio Cantabile (razgovor) 22:29, 5. siječnja 2012. (CET)

Članak jest nekvalitetan, loše koncipiran i nabacan raznim podacima, ali tvrditi da se radi o „propagandi” ili „pseudohistoriografiji” nije niti primjereno niti točno. Četvorica ubijenih istraživača su Ivo Pilar, Milan Šufflay, Mihovil Lovrić i Kerubin Šegvić, a sličnosti sa Sasanidima navode se u svim knjigama o iranskoj teoriji. Znači, osoba koja je došla prigovarati nije upoznata s historiografijom (s osnovama hrvatskog pravopisa još manje) i došla je zlonamjerno. Iranska teorija o podrijetlu Hrvata je - znanstvena teorija, rođena mnogo prije 1991., 1941. ili čak 1848. godine i postoje razna uporišta (etnonim, jezik, geografsko-kronološki kontekst, etnologija), a povlačiti paralele s pseudopovijesnim djelima Deretića i njemu sličnih je irelevantno. Kada uhvatim vremena dotjerati ću članak. --Orijentolog (razgovor) 15:18, 21. siječnja 2012. (CET)

Ako je "iranska teorija o podrijetlu Hrvata je - znanstvena teorija", onda kao sve znanstvene teorije podleže preispitavanju i pretresanju, a ne ponavljanju i citiranju starinskih teza od nekog Šegvića itd. Dakle, postoje li novija istraživanja o ovoj temi. Dakako, kao u svakoj temeljitoj znanstvenoj obradi, mora biti riječi i o manjkavosti iranske teorije, i mogućim replikama na te manjkavosti.