Prijeđi na sadržaj

Razgovor:Hrvatska Republika Herceg-Bosna/Tekst suradnika Mostarca

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Hrvatska Republika Herceg-Bosna/Tekst suradnika Mostarca.
Rad na člancima
Pismohrane:

U nastavku slijedi tekst suradnika Mostarca koji je izbačen iz članka. Tekst nakon što se uredi može se uklopiti u neki drugi članak.


Razdoblje od 1996. do 2000. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iako kratko spada u jedno od boljih vremenskih razdoblja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga Hrvatskog vijeća obrane izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u posljednjem krvavom ratu u toj zemlji. U rujnu 1996. godine, na prvim izborima u Bosni i Hercegovini nakon rata očituje se političko jedinstvo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te HDZ BiH i nakon rata ostaje najjača politička snaga hrvatskog naroda. Nakon toga uslijedio je jaki gospodarski uspon Hrvata uz financijsku pomoć Republike Hrvatske. Hrvati postaju najprosperitetniji narod u Bosni i Hercegovini. Hrvati su u tom razdoblju imali svoju televizijsku kuću, Erotel, čiji se program, kao i programi HRT-a koje je Erotel reemitirao tijekom dana, mogao pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne preko 41 zemaljskog odašiljača. Međunarodna zajednica, ne izravno, staje na stranu Bošnjaka, prvo prijetnjama gašenja Erotela u studenom 1999. godine, a zatim gašenjem signala te hrvatske televizije 17. veljače 2000. Daljne odluke Visokog predstavnika na štetu Hrvata dovele su do proglašenja Hrvatske samouprave. Hrvatska samouprava je bila neuspjelo sredstvo da se riješi hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini. Uspostavljena je 3. ožujka 2001. godine, a prestala je postojati 6. listopada 2001. godine. Kako bi se riješili problemi hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, utemeljen je Hrvatski narodni sabor kao zakonodavno tijelo i Međužupanijsko - međuopćinsko vijeće kao izvršno tijelo Hrvatske Samouprave. Hrvatska samouprava nije bila ni rješenje, ni pokušaj rješenja hrvatskog pitanja, a njezine su posljedice bile samo negativne. Hrvatska samouprava je pokrenulo niz ofenzivnih akcija kojima je novu vlast htjela uvjeriti da se ne može vladati bez Hrvata. Vojnici HVO-a su pozvani na samoraspuštanje, a istovremeno je pokrenuta akcija u policijskim i carinskim organima, kao drugim bitnim stupovima državne moći i nepoštivanje odluke Visokog predstavnika, no ove ofenzvine akcije iako su provedene nisu imale uspjeha i nisu postigli svoj konačni cilj. Posljedice Hrvatske samouprave su bile samo negativne, a kao žrtva "Samouprave" uništena je Hercegovačka banka. U Federaciji BiH, 2001. godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a, 6. travnja 2001. godine, su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke i jednostavno odnijeli nekih 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac, a banka koja je bila srce hrvatskog gospodarstva i hrvatskog napretka u Bosni i Hercegovini otišla je u stečaj.

Danas su Hrvati u lošem položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH - Hrvati nemaju svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, a u Federaciji BiH česta su preglasavanja Bošnjaka nad Hrvatima u Domu naroda i Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja. Činjenica je da je u jednom dijelu BiH izvršeno etničko čišćenje, dok se u drugom dijelu različitim pritiscima i manipulacijama hrvatski narod dovodi u podređen položaj, što dovodi do iseljavanja Hrvata iz BiH. Krše se osnovna ljudska prava, a pri tome posebno nemogućnost korištenja hrvatskog jezika. Stoga Hrvati žele svoju federalnu jedinicu, entitet.[1] Među hrvatskim političkim strankama u BiH: oba HDZ-a[2][3], pravašima, HSS-NHI-ju, demokršćanskim strankama postoji konsenzus i o federalizaciji BiH, a niti jedna od njih ne odbacuje mogućnost uspostave hrvatske federalne jedinice u sklopu Bosne i Hercegovine, koja bi imala višenacionalni karakter. Sve te stranke odbacuju Dodikov prijedlog da se hrvatska i bošnjačka federalna jedinica protežu isključivo na području današnje Federacije, dok bi RS u teritorijalnom smislu ostala netaknuta. Ukoliko dođe do uspostave hrvatske federalne jedinice, Hrvati Bosne i Hercegovine vratili bi se na poziciju političkog naroda bez kojega se ne mogle donositi odluke. Osim toga, imali bi svoju izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a prestalo bi sustavno nadglasavanje Hrvata na federalnoj razini. Time bi bilo omogućeno osnivanje javne televizije na hrvatskom jeziku, normalan razvoj gospodarstva, prestalo bi prelijevanje novca iz hrvatskih u bošnjačka područja, prestali bi i pritisci i na hrvatski jezik u prosvjeti i dr. Ogroman diskontinuitet hrvatske federalne jedinice jamstvo je bošnjačkim političarima da se Hrvati niti mogu niti žele izdvajati iz BiH. Sve i da imaju takve namjere jednostavno nemaju kamo. Pripajanje Hrvatskoj nemoguće je, a još manje vlastita međunarodno priznata država.[4] Hrvatski zastupnik Ilija Filipović je tijekom zasjedanja Doma naroda Parlamenta BiH, održanog 15. svibnja 2008. godine, kada se raspravljalo o novom zakonu o javnom RTV sustavu i servisu u BiH predložio da se Vijeće ministara te zemlje obveže na poduzimanje mjera kako bi se osnovao RTV kanal koji bi emitirao na hrvatskom jeziku. Filipovićev je zaključak tada blokiran pozivanjem Bošnjaka na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o čijoj utemeljenosti, sukladno Poslovniku Parlamenta BiH, odlučuje državni Ustavni sud. Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je, 9. srpnja 2008. godine, kako se ne smatra nadležnim za ocjenu o tome ugrožava li zahtjev za uspostavom posebnog radijskog i televizijskog programa na hrvatskom jeziku u vitalne nacionalne interese Bošnjaka. Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je 17. rujna 2008. godine zaključak Ilije Filipovića kojim se predlaže da Dom naroda obaveže Vijeće ministara BiH da pokrene postupak osnivanja radiotelevizijskog kanala na hrvatskom jeziku unutar Javnog RTV sustava BiH. Obrazlažući svoju inicijativu, Filipović je istaknuo da se ne radi o nacionalnom kanalu, nego kanalu na službenom hrvatskom jeziku.[5]

Stanovništvo

[uredi kôd]

Prema međunarodnim procjenama (CIA World Factbook), danas u Bosni i Hercegovini živi 571.317 Hrvata i oni čine 14.57 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Prema procjenama biskupskih ordinarijata, danas u Bosni i Hercegovini živi 459.102 katolika, od kojih su skoro svi Hrvati. Posve utemeljeno svakako treba dodati još barem 40.000 Hrvata, koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima (oko 10 % od pretpostavljenog broja Hrvata). Tako se opravdano sadašnji broj Hrvata u Bosni i Hercegovini, može zaokružiti na oko 500.000 ili oko 13 % ukupnog stanovništva zemlje.

Slučaj Hercegovačka banka

[uredi kôd]

U Federaciji BiH, 2001. godine djelovale su 42 banke, a Hercegovačka banka je sama obavljala 36 % financijskih tijekova u Bosni i Hercegovini, više od trećine. Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, pripadnici SFOR-a su blokirali zapadni dio grada Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke. Snage SFOR-a i federalne policije tenkom su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Nezamislivo je da se tako u demokratskom svijetu uništi jedna banka, da se imovina banke, nekih 15 milijuna konvertibilnih maraka, inventar, oprema i novac jednostavno odnese. Visoki dužnosnici SFOR-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo. Državna agencija za bankarstvo Bosne i Hercegovine je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Kako povici na banku nisu prestajali, angažirana je i jedna ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta. Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj. Banka koja je bila srce hrvatskog gospodarstva i hrvatskog napretka u Bosni i Hercegovini otišla je u stečaj, a 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez svoga novca, 90.000 štediša bez svojih štednji.

Sport

[uredi kôd]

Bosanskohercegovački Hrvati su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u Bosni i Hercegovini osnovali svoje vlastite lige u brojnim sportovima.

Nogomet

[uredi kôd]

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je funkcionirala kao nogometno ligaško natjecanje za klubove bosanskohercegovačkih Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u toj zemlji i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u Bosni i Hercegovini Hrvati, Bošnjaci i Srbi svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod bošnjačkim vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku nogometnu ligu. 1. nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana 1993. godine. U sezoni 1997./98., najbolji nogometni klubovi bosnaskohercegovačkih Hrvata su se počeli suočavati sa najboljim bošnjačkim za ulazak u UEFA-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone 2000./01., kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši Premijer ligu BiH.

Najuspješniji klub u 1. nogometnoj ligi Herceg-Bosne bio je NK Široki Brijeg sa 5 osvojenih naslova prvaka. Hrvatski klubovi danas su jedni od uspješnijih u Premijer ligi BiH, NK Široki Brijeg ima dva naslova prvaka, a NK Brotnjo Čitluk i HŠK Zrinjski Mostar po jedan. HŠK Zrinjski Mostar i HNK Orašje jednom su osvojili Nogometni kup BiH. Velik broj današnjih hrvatskih reprezentivaca podrijetlom je ili dolazi iz Bosne i Hercegovine.

Košarka

[uredi kôd]

Godine 1993. osnovana je košarkaška A1 liga Herceg-Bosne. U njoj su se natjecali košarkaški klubovi Hrvata u BiH. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u Bosni i Hercegovini Hrvati, Bošnjaci i Srbi svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. FIBA je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine 2002. stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik A1 lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno sa jednim srpskim i bošnjačkim košarkaškim klubom.

Mediji

[uredi kôd]

U Radioteleviziju Herceg-Bosne, tijekom zadnje dvije godine rata u Bosni i Hercegovini uloženo je 10 milijuna njemačkih maraka. Radio Herceg-Bosne je zaživio te on i danas postoji, no Televizija Herceg-Bosne nikad nije počela emitirati svoj program. Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, 1996. godine nastaje Erotel, javna televizija iz Mostara, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Osim programa hrvatske televije Erotel iz Mostara i programi Hrvatske radiotelevizije mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do 1999. godine. Neovisno povjerenstvo za medije, 15. studenog 1999. godine, zabranilo je rad Erotelu, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani Federalnoj televiziji. Preko tih "hrvatskih" odašiljača danas se sustavno ugrožava hrvatski jezik, tradicija i kultura, blati se hrvatska povijest i zaslužni ljudi, zaobilazi se hrvatska narodna baština i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.

Danas u Bosni i Hercegovini postoje dvije javne radiotelevizijske kuće koje program emitiraju na hrvatskom jeziku, a osim njih imaju dosta manjih (općinskih) javnih radiopostaja. Dvije javne hrvatske radiotelevizijske kuće su: Hercegovačka radiotelevizija Mostar (Prije se nazivala Hrvatska radiotelevizija Mostar) i Radiotelevizija Kiss Kiseljak. Osim njih tu je i Radio Herceg-Bosne čiji se program može pratiti na čitavom području Bosne i Hercegovine, te dijelovima Republike Hrvatske. Od dnevnih novina postoje Dnevni list i Večernji list (izdanje za Bosnu i Hercegovinu). Hrvati već dugi niz godina traže svoj nacionalni kanal na državnoj televiziji, no dosad nije udovoljeno njihovim zahtjevima. Hercegovačka radiotelevizija Mostar i Radio Herceg-Bosne danas se nalaze u jako teškom položaju i nije sigurna njihova budućnost. Hrvati Bosne i Hercegovine tako bi mogli ostati i bez ono malo svojih elektroničkih medija koji postoje u Bosni i Hercegovini.

Obrazovanje

[uredi kôd]
Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru

U Mostaru je smješteno Sveučilište u Mostaru, jedino hrvatsko sveučilište izvan Hrvatske. Nastava se odvija na hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i Hercegovini, utemeljena 1895. godine. Sredinom XX. stoljeća u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta. Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga rata (1992.1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. U sastavu Sveučilišta u Mostaru djeluju:

  • Agronomski fakutet
  • Ekonomski fakultet
  • Filozofski fakultet
  • Fakultet prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti
  • Fakultet strojarstva i računarstva
  • Građevinski fakultet
  • Medicinski fakultet
  • Pravni fakultet
  • Akademija likovnih umjetnosti
  • Visoka zdravstvena škola

Hrvatsko kulturno društvo Napredak

[uredi kôd]

Dana 14. rujna 1902. u Mostaru, i nešto kasnije, 11. studenog 1902. godine u Sarajevu održana je utemeljiteljska sjednica "Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Društvo je osnovano kao "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike". 10. rujna 1904. godine, sarajevsko društvo mijenja ime u "Napredak". 19. studenog 1905. godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je "Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata - katolika". 9. lipnja 1907. godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napredka je bilo u Sarajevu, gdje je ova ustanova izgradila impresivnu "Napredkovu" palaču 1923. godine. Hrvatsko kulturno društvo Napredak je nastavilo s radom sve do 1949. godine, kada su ga raspustile protuhrvatski nastrojene jugoslavenske vlasti. Napredkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa 1. travnja 1949. godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. godine u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas HKD Napredak ima oko 20.000 članova, a predsjednik je Franjo Topić. Napredak ima mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sport

[uredi kôd]

Bosanskohercegovački Hrvati su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u Bosni i Hercegovini osnovali svoje vlastite lige u brojnim sportovima.

Nogomet

[uredi kôd]

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je funkcionirala kao nogometno ligaško natjecanje za klubove bosanskohercegovačkih Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u toj zemlji i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u Bosni i Hercegovini Hrvati, Bošnjaci i Srbi svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod bošnjačkim vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku nogometnu ligu. 1. nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana 1993. godine. U sezoni 1997./98., najbolji nogometni klubovi bosnaskohercegovačkih Hrvata su se počeli suočavati sa najboljim bošnjačkim za ulazak u UEFA-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone 2000./01., kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši Premijer ligu BiH.

Najuspješniji klub u 1. nogometnoj ligi Herceg-Bosne bio je NK Široki Brijeg sa 5 osvojenih naslova prvaka. Hrvatski klubovi danas su jedni od uspješnijih u Premijer ligi BiH, NK Široki Brijeg ima dva naslova prvaka, a NK Brotnjo Čitluk i HŠK Zrinjski Mostar po jedan. HŠK Zrinjski Mostar i HNK Orašje jednom su osvojili Nogometni kup BiH. Velik broj današnjih hrvatskih reprezentivaca podrijetlom je ili dolazi iz Bosne i Hercegovine.

Košarka

[uredi kôd]

Godine 1993. osnovana je košarkaška A1 liga Herceg-Bosne. U njoj su se natjecali košarkaški klubovi Hrvata u BiH. Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u Bosni i Hercegovini Hrvati, Bošnjaci i Srbi svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. FIBA je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine 2002. stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik A1 lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno sa jednim srpskim i bošnjačkim košarkaškim klubom.

  1. Monitor.ba Hrvati traže treći entitet: Ponovno proglašenje Herceg Bosne?
  2. HDZBiH.org Načela Ustava BiH
  3. HDZ 1990.org Platforma za novi Ustav BiH
  4. Ljubuški.info Hrvatski političari u Bosni i Hercegovini još nisu ništa konkretno rekli...
  5. Bljesak.info Osniva se radio-televizijski kanal na službenom hrvatskom jeziku!