Razgovor:Boka kotorska

Sve što sam učio je da postoji ultranacionalistički termin "zaljev hrvatskih svetaca" koji se propagira u Hrvatskoj, u Boki kotorskoj se to NE koristi.

Kako wikipedija treba biti oslobođena velikosrpstva (možemo staviti da je Boka "Usta Srpstva" kako su je zvali), tako se mora i izbjeći velikohrvatski ekstremizam, u ovom slučaju negiranje Crne Gore i pretenzije na susjednu državu.

Boka kotorska nije Republika Hrvatska. Zamislite kada bismo za neke gradove u Hrvatskoj stavljali srpske nacionalromantičarske nazive odmah pored (!!!!), jeste li vi uopšte svjesni koliko je to što piše na članku uvredljivo, provokativno i jednostrano?

Trebam naglasiti da poznajem sve što se tiče ovoga, znam sve i izvore, i više sam šokiran Vašem neznanju, i kako hrvatska wikipedija može da padne na tako niski propagandno-politički termin, koji nije ni istinit (koji su to hrvatski sveci?), već samo predstavlja političku izmišljotinu ljudi koji mrze Crnu Goru i imaju teritorijalne u kulturoidne pretenzije na Boku kotorsku.

Volio bih odgovor na par pitanja, koja bi mi pojasnila stajalište da naziv treba izbrisati. Time bi nam svima olakšao odluku koja bi bila ispravna:

• 1) Na čemu se temelji tvrdnja da je to "ultranacionalistički termin"?
• 2) Po kojim kriterijima jedna činjenica (a činjenica jest da je pola svetaca i blaženika iz Boke) može postati "ultranacionalistički termin"?
• 3) Tko je i gdje napisao da je Boka Republika Hrvatska?
• 4) Po kojem osnovu je spominjanje bokeljskih hrvatskih svetaca mržnja Crne Gore ili "teritorijalne u kulturoidne pretenzije", ili kako se to navodi propagandno-politički termin?
• 5) Zašto je izraz koji je bio i jest u uporabi u Boki (konkretno vidi primjere Prčnja i Perasta) velikohrvatski ekstremizam?

Ljudi s koje znam, a dolaze iz tih krajeva su vrlo ponosni na svoju povijest, i na dubok trag koji su oni ostavili u kamenu Boke. A nitko ne može zanijekati njihovu nacionalnu pripadnost.

• 6) Zašto se jedan naziv koji je izrastao iz ponosa hrvata toga kraja (nekada je u Boki prevladavalo hrvatsko stanovništvo, osim na području H.N.) titulira kao nešto uvredljivo, provokativno i jednostrano?

Molim odgovore na ova pitanja potkrijepiti izvorima i stručnim mišljenjem. Hvala --Lasta 09:08, 12. veljača 2009. (CET)

• 1) Zamislite da sada pišemo članak "Srpska krajina"

• 2) Po tome što to po svemu i nije činjenica - već mit - a mit izrasta iz nacional(istič)nih pobuda

• 3) Niko, ali jeste da je to "zalijev hrvatskih svetaca" - neka stoji to u opisu bokeljskih Hrvata, a ne u Boki (i to samom vrhu - kao da je to službeni naziv!!), ali nikako ovako. Pa nećemo dodati i velikosrpske, npr. "Zalijev Nemanjića" kako ga zovu i znatno više puta nego tako, nikakve takve stvari molim lijepo

• 4) Pardon, ali je li ovo wikipedija na hrvatskom jeziku, ili wikipedija hrvatskoga naroda? Kakva su pravila, još nijesam upućen

• 5) Korišten je kao pretenzija na teritoriju današnje Crne Gore, a danas ga možda koristi jedan broj Bokelja - nacionalisti ekstremni bili ili ne, no?

• 6) Proto lijepo zborim. Zašto ne bismo pisali i "Srpska krajina"? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bokelj (razgovor • doprinosi) 05:54, 11. ožujak 2009.

Zaljev hrvatskih svetaca

Pitanje je upućeno Bokelju:postoji li, po tvom mišljenju, zemljopisna, povijesna, politička... regija Boka kotorska?--Daki (razgovor) 09:30, 12. veljača 2009. (CET)

Naravno da postoji - zašto pitate? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bokelj (razgovor • doprinosi) 05:54, 11. ožujak 2009.

Srdačan pozdrav Bokelj! Pitanje sam Vam postavio jer primjećujem (ili mi se tako čini) da su u dijelu crnogorske javnosti prisutni blaga paranoja i otklon kad je riječ o uobičajenim zemljopisnim, kulturološkim i političkim pojmovima. Svojevremeno je na Crnogorskoj enciklopediji vođena diskusija o terminu regija Boka kotorska tijekom koje je jedan sudionik veoma živčano reagirao na samo spominjanje narečene regije, povezujući sve skupa s nečijim aspiracijama na ozemlje, kulturu i pitajboga što drugo, a pritom ponudio svoje rješenje - regiju Crnogorsko primorje, skočivši time sam sebi u usta. Dakako, stajalište pojedinca ne mora odražavati i stajalište gorespomenute javnosti u cijelosti, ali može biti vrlo indikativno. Usput, zaboravili ste potpisati komentar.--Daki (razgovor) 10:36, 11. ožujak 2009. (CET)

Konačno malo lijepih riječi! :) Naravno da sam upoznat sa tom paranojom, naše društvo nije ni malo balkansko od drugih država. Crna Gora je jedna izuzetno podijeljena država - na Srbe i Crnogorce, na unioniste i suvereniste, na pro-srpske i anti-srpske, na ateiste i fanatike, na izdajnike i izdajnike (nije greška u pitanju), predstavlja slijev raznoraznih kultura kroz svoju povijest, od latinske do (što bi mnogi htjeli prećutati iz nacionalnih pobuda) osmanske, i sastavljena iz više geoistorijskih cjelina, koje koliko toga imaju zajedničkog, toliko i odvojenog. Crna Gora je mlada država, dobivši svoju nezavisnost tek prije tri godine, i svjesno je da postoji paranoja. Tu je strah od cijepanja države, podijeljenost već naglašena, učvršćena izjavama ultranacionalističkih srpskih radikala o tzv. "Srpskoj Crnoj Gori", osnivanja Matice Boke i čak Matice Brda (!!!) poslije Matice crnogorske, i potpuno ozbiljnih pokliča za nezavisnošću ili bar autonomijom Boke kotorske. Boka kotorska predstavlja jednu najslabije integrisanu cjelinu u našu zemlju, pa i u doba Partizana naša oblast je bila "Crna Gora i Boka kotorska", sjedinjena 1944. godine, pa potom i odlukom komunističkih partizana tek tada konačno pripojena Federalnoj Jedinici Crnoj Gori. Prisjetio bih i da je naše prokletstvo i rezultat naših samih poriva - naš premijer je onaj koji se zalagao za Veliku Crnu Goru, koja bi eto poret Hercegovine, uključivala i cijeli dio hrvatskog dubrovačkog primorja, a Dubrovnik postao crnogorski grad (!), a osjetljivost na Skadar je svima poznata, tako da onaj ko sam čini nešto - to isto i očekuje, čak i kada je posve nemoguće. Zbog tih svih činjenica, najbolnija tačka Crnogoraca je upravo Boka kotorska. Neću reći ni da je sve nevino sa hrvatske strane, a upravo mislim i na propagandu koja se može čuti iz Republike Hrvatske s vremena na vrijeme, tj. konkretno na ovaj pojam 'zaljev hrvatskih svetaca'. Pa šta mislite ljudi zašto su srpski nacionalisti u Herceg-Novom na vlasti? Zašto su tamo Srbi svugdje, zašto Herceg-Novi ne navija za Crnu Goru, već Srbiju (šta smo mi? Bosna?!?), zašto je u Herceg-Novom svako drugo nevladino društvo sa strogim "srpskim" predznakom, zašto im se samo mjesto zove "Srbina", a ulica u gradu "Ulica Srbinova", i zašto Zastava Crne Gore i državna obilježja teško nalaze put tu, tj. možete vidjeti Zastavu Republike Srbije (!!) kako se vijori? Zato što se Herceg-Novi graniči sa hrvatskom državom... A tu je i dodatak te 'paranoje' što si spomenuo. --Bokelj (razgovor) 01:51, 12. ožujak 2009. (CET)

"Prema popisu iz 1931. bilo je u općinama oko Boke kotorske 35.608 stanovnika. Uglavnom su katoličke vjere one općine, koje nisu nikad bile pod turskom vlašću, dok stanovništvo grčkoistočne vjere sačinjava većinu u nekadašnjem turskom dijelu Boke kotorske: u herceg-novskom, risanskom i grbaljskom kraju. U bivšem mletačkom dijelu jedino su Paštrovići grčkoistočne vjere."

Kako se može za pravoslavno pučanstvo u Boki upotrebljavati termin "grkoistočna vjera",kada se i samim klikom na "grkoistočna vjera" otvara link(http://hr.wikipedia.org/wiki/Grkokatolici) može vidjeti da je to apsolutno druga crkva/hrišćanska denominacija od pravoslavlja.Pošto autentičnih grkokatolika u Boki nikad nije bilo,a grkoistočna vjera ne postoji(barem ne u Boki),mislim da je adekvatniji termin "pravoslavno stanovništvo"

Samo mali podatak: dio Paštrovića se iselio iz Boke prije nekih 400 godina i naselio u sjev. Dalmaciji. Ti ljudi su došli kao katolici i Hrvati. Prije 50-ak god ti Paštrovići su podržavali stvaranje NDH upravo radi Boke. 78.0.128.79 12:05, 27. veljača 2009. (CET)

Nijesam čuo za njih, mada nije baš lijepo to što pišeš? Tko su oni konkretno i gdje žive? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bokelj (razgovor • doprinosi) 05:54, 11. ožujak 2009.

Zašto se zove Zaljev hrvatskih svetaca čitajte ovdje. --Zeljko (razgovor) 11:52, 11. ožujak 2009. (CET)

Tačno to i govorim. Znači "Zaljev hrvatskih svetaca", a jedan jedini hrvatski svetac došao sa tla boke kotorske. Pa kako to može? --Bokelj (razgovor) 01:51, 12. ožujak 2009. (CET)

Evo pa nauči

Dakle, idemo redom. Očigledno je da se pomanjkanje argumenata nadoknađuje agresivnim nacionalizmom, kojem smeta svaka pomisao na Hrvate, ili ne dao bog na katolicizam. Činjenice govore da je nekada Zeta (malo šire područje od Boke) bila nastanjena stanovništvom pretežno "rimskog zakona" (katolicima, kako Vuk naziva katolike). Slijedeća činjenica govori da je i sam osnivač Srpske Pravoslavne Ccrkve, koji se rodio u Zeti, sv. Simeon (Nemanja) bio Katolik, htjeli mi to ili ne. To što je on kasnije radi politike i podobnosti promijenio stranu, to je nešto drugo. Širenje "grčkog zakona" u Zeti uslijedilo je po dolasku Turaka i slabljenju utjecaja Rima, tj. jačanju utjecaja crkve koja je bila pod direktnom kontrolom Turaka. U krajevima koji su ostali pod utjecajem Rima (Boka i Primorje, koji su bili pod vlašću Mletaka), stanovništvo je zadržalo svoju izvornu religiju, ostali su ponosni na ono što jesu, nisu mijenjali strane. Mijenjanje religije stanovništva se dešavalo tijekom stoljeća, tako da je područje Zete skoro u potpunosti prešlo na "grčki zako". Stvaranjem Jugoslavije, nakon 1. svjetskog rata, otvara se put širenju "grčkog zakona i u Boku". naime sve do sredine 20. stoljeća Boka je bila većinom nastanjena stanovništvom pretežno "rimskog zakona" koji neće Srbljem da se zovu, kako je to zamijetio Vuk. Bokelji su kroz stoljeća sačuvali svoju vjeru i svoje porijeklo, usprkos okruženju koje je promijenilo stranu. Još ih je malo ostalo, ali se ne daju, usprkos onima koji nastavljaju politiku izgona rimskog zakona i svih onih koji neće srbljem da se zovu. --Josip.R (razgovor) 10:11, 11. ožujak 2009. (CET)

To nijesu činjenice, sasvim je sporno, no ne raspravljamo ovdje o ovome. Ono što ja pitam je koliko je opravdano nazvati Boku kotorsku "Zalijevom hrvatskih svetaca"? Koji su to hrvatski sveci? — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Bokelj (razgovor • doprinosi) 01:27, 12. ožujak 2009.

Imaš link pa čitaj --Zeljko (razgovor) 02:11, 12. ožujak 2009. (CET)

Malo je ova vaša rasprava otišla u krivom smjeru a najviše zbog toga čini mi se zato što u članku piše Zaljev hrvatskih svetaca ("Boka Kotorska poznata je kao Zaljev hrvatskih svetaca, gdje je rođen sv. Leopold Mandić (u Herceg-Novom) te blaženici Ozana Kotorska i Gracija Kotorski i dr. Za službenicu Božju Anu Mariju Marović, vodi se postupak, da se proglasi blaženom i svetom.") možda bi bilo bolje da piše Zaljev svetaca hrvatskog porijekla ili Zaljev svetaca koji su porijeklom hrvati ili nešto što je slično tome ali se to neće dogoditi jer je naziv koji je upisan uvriježen u hrvatskom jeziku. To što nekoga peče naziv hrvatski i smatra da stvara nacionalne pretenzije RH naspram Crne Gore vjerujte da ste u krivu i to debelo jer postoje npr. i vojvođanski hrvati koji su dali zaslužnike u hrvatskoj povijesti i narodu hrvatske koji danas živi a nitko ne traži da područje Vojvodine do Zemuna pripoji hrvatskoj i nikoga ne peče naziv vojvođanski hrvati, nije ovo jedini takav primjer ima ih više da ih ne spominjemo. Mislim da se treba pomiriti sa činjenicom da se ovaj naziv neće izbrisati iz članka ni na jednom mjestu jer je prihvatljiv u svakom smislu bilo to povijesnom, moralnom, političkom, vjerskom pa i bokokotorskom i crnogorskom čak i hrvatskom. Crnogorski narod u dogledno vrijeme može svoju zemlju braniti od nacionalističkih pretenzija spram njihovog teritorija jedino od svojih sjevernih susjeda koji su uspjeli narodima Balkana zadnjih 20 godina zagorčati život do neprepoznatljivosti te misle da svaki dio zemaljske kugle u kojem živi iti jedan pripadnik njihovog naroda pripada samo njima. Hrvatska se ponosi što ima svece hrvate koji dolaze iz područja Boke, samog srca Crne gore, ponosi se kao zemlja kršćanstva i duge povijesti koja je vezana i za samostalnu državu Crnu goru.--Dome (razgovor) 09:11, 12. ožujak 2009. (CET)

Umjesto da raspravljamo naširoko, hajde da se referiramo na Vojvodinu. Da li na članku Vojvodina piše "nizija hrvatskih rodoljuba" ili nešto slično, odnosno da je u Hrvata termin popularan (u srpskom jeziku je ustaljeno "Srpska krajina" već 200 god. pa ne vidim ga kod nji), bi li mu tu bilo mjesto? --Bokelj (razgovor) 14:20, 14. ožujak 2009. (CET)

Bokelj!Mogao bi napraviti i nešto korisno na hrvatskoj wikipediji. Pogledaj primjerice članak Budva i one brojne prazne poveznice (naselja u općini Budva). Vjerojatno znaš dosta o tim naseljima pa, ako hoćeš, angažiraj se u tom smislu.--Pavo (razgovor) 18:11, 14. ožujak 2009. (CET)

Šta mu je to "nizija"?
"u srpskom jeziku je ustaljeno "Srpska krajina" već 200 god. "???? Je li ovo kakva šala? Kubura (razgovor) 18:51, 2. travanj 2009. (CEST)

Dileme

1. Potrebno je jasno navesti izvor: Od kada se Boka kotorska naziva i Zaljev hrvatskih svetaca? U odjeljku Stanovništvo, naveden je kao razlog za takav naziv jedan broj katoličkih svetih i blaženih koji su živijeli ili su porijklom iz Boke kotorske. Ali, da li se radi o etničkim Hrvatima? Slučaj s blaženom Ozanom, njenim crnogorskim etničkim porijeklom, morao bi biti upozorenje da se ne koriste slobodne formulacije. Ovo i iz leksičkih razloga; koliko je naziv Zaljev hrvatskih svetaca logičan činjenici da je jedini sveti je Leopold Mandić?

2. Navedeno je, u prvoj rečenici, da se Boka nalazi "blizu granice Hrvatske i Crne Gore". Čudno, Boka je u Crnoj Gori, blizu granice s R.Hrvatskom, ili se naslanja na crnogorsko-hrvatsku granicu, zar ne?

3. U odjeljku o povijesti uopšte se ne navodi da je 1813. obavljeno Ujedinjenje Crne Gore i Boke. I prije 1813., nezavisno od Napoleonovog poraza, crnogorske postrojbe su zauzimale Boku.

4. Potrebno je izmijeniti mapu (gore desno) jer prikazuje od 2006. pokojnu Državnu zajednicu SiCG (Serbia & Montenegro).

--Markus cg1 (razgovor) 14:58, 16. travanj 2009. (CEST)

Prijatelju,

• pod 1) žvačeš prožvakanu temu, u Hrvatskoj je to "poetični" naziv spomenutog zaljeva... i tu je točka, nema daljnje rasprave, to nije nečije mišljenje, nego općepoznati naziv;
• pod 2) ne kužim šta ti je tu sporno, je li blizu granice? Je! ... Je li to granica Hrvatske i Crne Gore? Je! ... I?!
• pod 3) nešto nedostaje? ... a ti dodaj!
• pod 4) nešto treba izmjeniti? ... a ti izmjeni!

Zdravi bili! --Jure Grm, 16. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 19:16.

1. Ukoliko je to "poetični" naziv onda, molim, tako ga i formulisati (dodajem i da je naveden, unutar Boke samo Risanski zaliv, ali on ima i Kotorski, Tivatski, itd.);

2. Takođe molim da se navede, po Wiki pravilima, u prvoj rečenici, da je Boka kotorska u Crnoj Gori, jer ona to zbilja jeste, bez ikakve "poetike".

3. Ostalo je uglavnom O.K. osim dvije bitne stvari: iz povijesti (gore pod br.3) i pronaći prikladnu mapu koja odgovara novoj državno-pravnoj realnosti (gore pod br.4).

Pozz,

--Markus cg1 (razgovor) 21:26, 16. travanj 2009. (CEST)

Markuse, gore pod br. 4 slobodno nađi i postav, ako ima. Pva karta koja je sad u članku prikazuje Boku, a ne granice ili države.--Uskboy 21:29, 16. travanj 2009. (CEST)

Uskboy,

Možda i nema sada druge dostupne i valjane mape Boke, no to nije urgentno.

Ni naziv Zaljev hrvatskih svetaca (mada se na sajtu Kotorske biskupije takav ili nešto modificiran naziv više navodi za samu Kotorsku biskupiju a ne za Boku kotorsku) zbilja mi nije problematičan, uz rečenicu ili pola rečenice objašnjenja, bez obzira što je to općeprihvaćen naziv u Hrvatskoj i u Hrvata uopšte. Naveo sam primjer Ozane Kotorke, koja je bila etnički Crnogorka, ali ima mnoštvo drugih primjera iz crnogorske povijesti kako su važne ličnosti bile katolici ali ne-hrvatskog, no crnogorskog porijekla (pogledaj Duklja, itd.)

Državno-pravna realnost jeste da je Boka kotorska u neovisnoj državi Crnoj Gori, kao što je realnost da se graniči sa Hrvatskom i manjim dijelom s BiH. To je red navođenja za prvu rečenicu.

Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 21:48, 16. travanj 2009. (CEST)

1. Zahvaljujem - sada je napisano je da je Boka u Crnoj Gori.

2. Dodati izvori kod Zaljev hrvatskih svetaca u prvoj rečenici su nedostatni, a nije uključena ni polurečenica ili rečenica o tome što to zapravo znači i na što se odnosi:

Izvor 1. Tekst iz časopisa Matice hrvatske (očigledno uvod u tematski broj) ne daje zatražena objašnjenja o nazivu Zaljev hrvatskih svetaca

Izvor 2. Gore sam skrenuo pozornost na modifikacije naziva Zaljev hrvatskih svetaca kod Kotorske biskupije (na sajtu). Što tamo točno piše? Citiram posljednju rečenicu u tekstu izvora:

Stoga se s pravom Kotorska biskupija naziva biskupija Hrvatskih svetaca i oltar domovine, a Boko-kotorski zaljev Zaljevom svetaca

Dakle Boka kotorska se u Kotorskoj biskupiji naziva - Zaljev svetaca, a Kotorska biskupija - biskupija Hrvatskih svetaca.

Izvor 3. Radovi autora J. Pecarića, osim jednog izuzetka, su napisani 1995-1996. [1]. Gore sam, ne bez razloga, takođe otvorio dilemu: Otkad se Boka imenuje Zaljevom hrvatskih svetaca?

Izvor 4. Ne radi.

Izvor 5. Članak Boka Kotorska: društveno-političke promjene i razvoj etničkog sastava do 1918. godine Ivana Crkvenčića i Antuna Schallera ne daje odgovora na pitanje: Otkud i zbog čega naziv za Boku Zaljev hrvatskih svetaca. Skrećem pozornost na njihove vrlo oprezne formulacije i komentare, na bazi svih dostupnih popisa do 1918., gdje se pominju samo vjerske odrednice pučanstva u Boki, no nema niakvih narodnosnih odrednica.

--Markus cg1 (razgovor) 00:19, 17. travanj 2009. (CEST)

Markus ... upornost je vrlina, ali je tvrdoglavost mana! Već ti je rečeno, žvačeš prožvakanu temu! U Hrvatskoj se to tako zove i amen! Aj spavat! --Jure Grm, 16. dana mjeseca travnja, godine Gospodnje dvijetisućedevete u 01:14.

Nisam stavio izvore da bi ih se interpretiralo, već da pokažem da se taj pojam koristi/koristio! Ako želiš da u članku bude rečenica koja objašnjava zašto se Boka naziva i Zaljevom hrvatskih svetaca te koristi li se naziv nakon 1990. (što je pretpostavljam intecija svega ovoga) ili i prije, slobodno napiši. I osposobio sam Izvor 4. (radi se o biografiji Miloša Miloševića, pretpostavljam da znaš tko je). Mislim da nema potrebe raspravljati više na stranici za razgovor, jer će razgovor oko jednog izraza ispasti već nego članak --Ex13 (razgovor) 09:02, 17. travanj 2009. (CEST)

Ex13,

1. Ne sporim da je naziv Zaljev hrvatskih svetaca u upotrebi u Hrvatskoj i u Hrvata uopšte, niti sporim da se to navede u članku - uz dodatno objašnjenje/preciziranje ko, od kada i zbog čega koristi taj naziv. To iz razloga što taj naziv nije opšteprihvaćen ili opštepoznat za sve u Boki i izvan Boke. Članak je kategorisan u Zemljopis Crne Gore. Moraš mi vjerovati na riječ (ili provjeri) - naziv Zaljev hrvatskih svetaca se ne koristi u Crnoj Gori u službenoj, ne-službenoj i/ili kolokvijalnoj odrednici. Ni Kotorska biskupija (vidi gore) ne koristi takav naziv. Nije mi poznato ni da je takav naziv u prošlosti dužoj od deceniju-dvije postojao. Sada postoji - i to jeste činjenica koja je na hrvatskoj wiki vrijedna pomena i objašnjenja.

2. O radu dr. Miloša Miloševića, njegovom porijeklu i ugledu njegove obitelji u istoriji i sadašnjosti, suvišno je trošiti riječi. No, tvrdim da on, u svojim stručnim radovima, nikada nije upotrijebio naziv Zaljev hrvatskih svetaca. O tome nema ni pomena u izvoru koji navodiš, kao uostalom ni u druga četiri izvora - otuda ih nijesam komentarisao radi komentarisanja, već pokušavam identifikovati kulturološki (?), crkveni (?), povijesni (?), politički (?) format i porijeklo naziva koji se naznačuje, i to potpuno konfuzno u prvoj rečenici: Boka kotorska (Zaljev hrvatskih svetaca;[1][2][3][4] Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran... U kakvoj je logičnoj vezi zagrada s Zaljevom hrvatskih svetaca i Sinus Rhizonicusom (oko Risankog zaljeva sam već napomenuo - u Boki postoje i drugi zaljevi, no oni se ne navode, zbilja čudno?).

U tekstu osobno neću intervenirati; nijesam njegov autor ili ko-autor.

--Markus cg1 (razgovor) 14:54, 17. travanj 2009. (CEST)

Nemojmo brkat. Sinus Rhizonicus je prastari naziv Boke kotorske, po grčkom Rhizon, tada vodeći grad, a ne označava današnji Risanski zaljev. --Zeljko (razgovor) 15:25, 17. travanj 2009. (CEST)

Navesti onda to; ovako ispada da je Boka samo Risanski zaliv.

--Markus cg1 (razgovor) 16:02, 17. travanj 2009. (CEST)

A

A što če ovaj a u Stanovništvo Boke čine Crnogorci i Srbi, a Hrvata ima oko 7.61% (2003.), iako ih je u prošlosti bilo i više.

Znači stanovništvo čine samo Crnogorci i Srbi. hrvati ga ne čine, njih samo ima... ali ne čine stanovništvo, jel tako. Brišite taj fašizam iz teksta. --Zeljko (razgovor) 15:36, 17. travanj 2009. (CEST)

Točno! I još: Crnogorci, pa zarez, Srbi.

--Markus cg1 (razgovor) 16:00, 17. travanj 2009. (CEST)

sveci i blaženici

Tri su hrvatska sveca:Nikola Tavelić, Marko Križevčanin i Leopold Mandić (proglašen svetim 13. listopada 1983. godine. Možda ne bi bilo loše skoncentrirati se na zadnjih dvadeset i šest godina, od 1983. godine do danas, i u tom vremenskom odsječku potražiti nadahnutog autora imena Zaljev hrvatskih svetaca. Da nije riječ o nekom hrvatskom iseljeničkom piscu - Vjenceslav Čižek, Viktor Vida...--Daki (razgovor) 15:37, 17. travanj 2009. (CEST)

Odlično, krećemo naprijed. Dodati sve navedene svece - sada ih nema u članku. Objasniti njihove veze s Bokom i dovesti ih u vezu s nazivom Zaljev hrvatskih svetaca; pritom, konzultirati i navedenu formulaciju (vidi gore) nadležne Kotorske biskupije.

--Markus cg1 (razgovor) 16:05, 17. travanj 2009. (CEST)

Markus! Predmnijevam da dodati, objasniti, konzultirati iz gornjeg komentara podrazumijeva i tvoj osobni angažman. Ovdje ne propisujemo jedni drugima što i kad raditi. --Daki (razgovor) 16:41, 17. travanj 2009. (CEST)

Dario,

Priznajem, u pravu si. No, moja intencija nije takva. Osobno pokušavam se na wikiju uzdržavati od ubacivanja polurečenica, ili rečenice-dvije, poštujem kompetencije i angažman suradnika koji ozbiljnije dorađuju natuknice ili su njihovi autori.

Oko Boke stvari su još osjetljivije. Hrvatska wikipedija mora imati prvoklasan članak na ovu temu, s posebnim osvrtom na veze Hrvata Boke (a oni su u Boki i Crnoj Gori autohton narod) sa Hrvatskom. No, to može biti i klizav teren, ukoliko se ne koriste formulacije s točnim objašnjenjima i činjenicama. Napisati Zaljev hrvatskih svetaca bez podrobnijeg objašnjanja - mislim da je upravo to na rubu "klizavog terena"; ostavlja prostor za raznovrsna tumačenja. Dobronamjerno shvaćam ili naslućujem što Zaljev hrvatskih svetaca ili neki sličan naziv znači za Hrvate, ali to u članku nije i napisano. Kao Crnogorcu, te zbog mojih gore-objašnjenih suradničkih principa, bilo bi mi zaista patetično da ja, "iz hrvatskog ugla", definiram taj naziv. Pozz

--Markus cg1 (razgovor) 16:56, 17. travanj 2009. (CEST)

Markus je u pravu. Zaljev hrvatskih svetaca je neslužbeni i "pjesnički" naziv, isto kao što krašićki kraj u Žumberku zovemo Dolina hrvatskih kardinala [2], ili s druge strane, kao što je Split "biser Jadrana", ali i "najluđi grad na svitu" (sad će se moji šibenski prijateji naidit i reć da nije Split, nego Šibenik).
Stoga možemo staviti pod odlomkom o kulturi "da zbog toga što se nekoliko hrvatskih svetaca i blaženika rodilo u tom kraju, prozvalo ga se Zaljevom hrvatskih svetaca". Kubura (razgovor) 04:37, 19. travanj 2009. (CEST)

Točnost

U tekstu piše:

Poslije raspada Jugoslavije, Boka kotorska je bila dio Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2003., Republike Srbije i Crne Gore od 2003. do 2006. te u sastavu Republike Crne Gore od lipnja 2006.

Od 1944. do sada Boka kotorska (opštine Kotor, H.Novi, Tivat) bila je uvijek i samo dio Crne Gore koja je, kao državno-pravna cjelina bila dio saveznih država.

Nije mi poznato da je postojao od 2003. do 2006. entitet Republika Srbija i Crna Gora niti da je Boka kotorska u sastavu Republike Crne Gore (tek od tada!? - moja primjedna) od lipnja 2006..--Markus cg1 (razgovor) 02:30, 9. rujna 2012. (CEST)

Grkoistočna vjera

je pravoslavna vjera, a ne grkokatolička (unijatska), za neupućene koji ne kapiraju ovo "grko". Kod nas u Boki nema takve pojave unijatstva kao u Žumberku, npr. Kod nas su odmah latinizirani, kao i u Konavlima, Dubrovniku i na Pelješcu.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.245.113.31 (razgovor • doprinosi)