Prijeđi na sadržaj

Povijesno središte Makaa

Koordinate: 22°19′1″N 113°53′6″E / 22.31694°N 113.88500°E / 22.31694; 113.88500
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Povijesno središte Macaa)
Povijesno središte Macaa
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država NR Kina
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloii, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1110
Koordinate22°19′1″N 113°53′6″E / 22.31694°N 113.88500°E / 22.31694; 113.88500
Makao na zemljovidu Kine
Makao
Makao
class=notpageimage|
Lokacija Makaa u Kini

Povijesno središte Makaa (kineski: 澳門歷史城區, portugalski: O Centro Histórico de Macau) je skupina od preko dvadeset lokaliteta koji svjedoče o jedinstvenoj asimilaciji i koegzistenciji kineske i portugalske kulture u gradu Makau (Kina), bivšoj portugalskoj koloniji. Zbog toga su oni upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2005. godine jer

»njegove povijesne ulice, stambene, vjerske i javno-društvene zgrade svjedoče o jedinstvenim estetskim, kulturnim, arhitektonskim i tehnološkim utjecajima s istoka i zapada", i " ... predstavljaju najdugotrajnije svjedočanstvo dodira Kine sa zapadom kroz živu međunarodnu trgovinu[1]«

.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Ime "Makao" je dobio po hramu Ma-Kwok iz 14. stoljeća, koje je dao ime cijelom zaljevu, Ma-Ka Gao. Tada je on bio tek jedno od mnogih ribarskih mjesta u zaljevu koje su 1513. godine Portugalci obogatili slavnom Kantonskom tržnicom. Od 1557. godine je postao prvim i najdugotrajnijim europskim naseljem u istočnoj Aziji.

U njegovom središtu se nalazi prva urbana ulica, Rua Direita, koja povezuje drevnu kinesku luke na jugu s kršćanskim gradom na sjeveru. Trg Barra, na kojemu se nalazi hram A-Ma (15. st.) je primjer kineske kulture inspirirane konfucijanizmom, taoizmom, budizmom i lokalnim narodnim vjerovanjima. Sam hram se posebno koristi za Kineskog proljetnog festivala, a sastoji se od ulaznog paviljona, slavoluka, molitvene dvorane, Dvorane dobročinstva, Dvorane Guanyin i budističkog paviljona. Sjeverno od njega nalaze se neoklasicističke Maurske barake (1874.) sa širokim verandama na granitnim platformama, u kojima su boravili policajci regrutirani iz Goe.

Trg Lilau je najstariji trg stambene četvrti Portugalaca, a na njemu se nalazi slavna Mandarinska kuća koja je pripadala slavnom kineskom književniku. Trg sv. Augustina su osnovali Augustinci iz Španjolske 1591. godine i još uvijek je središte istočne katoličke crkve. Barokno Sjemenište sv. Josipa je bio središte misionarstva u Kini, Japana i okolice. Kazalište Don Pedra V. (1860.), naoklasicistička građevina od opeke, je prvo zapadnjačko kazalište u Kini.

Trg Leal Senado je glavni javni trg na kojem se nalazi Leal senat, dvokatna neoklasicistička građevina. U blizini je i Katedralni trg s Katedralom (obnovljena 1850.) i sjedištem Biskupije Makaa. Dalje prema sjeveru je Trg sv. Dominika s Dominikanskom crkvom (1587.), starim Kineskim bazarom i Sam Kai Vui Kun hramom, što svjedoči o snažnoj vjerskoj toleranciji u gradu. Na Trgu družbe Isusove nalaze se "Ruševine sv. Petra", ostaci Gospine crkve (Madre Dei) i Na Tcha hram.

Ostaci gradskih zidina (1569.), građenih od chunamboa (lokalni materijal od gline, pijeska, rižine slame, kamenja i školjaka kamenica, u više slojeva) nalazi se zapadno od brda Huma na kojemu se nalazi Utvrda. Ona je građena za obranu od napada s mora. U njezinoj blizini su vrtovi Camões i Crkva sv. Antuna, staro sjedište Britanske istočne prekomorske kompanije i protestantsko groblje mnogih važnih osoba.

Odvojeno područje starog grada je Utvrda Guia na istoimenom brdu, s Guia kapelom (1622.) svjetionikom (1885.) koji je najstariji svjetionik na Kineskom moru.

  • Ruševine sv. Petra (Ruinas de Sao Paulo)
    Ruševine sv. Petra (Ruinas de Sao Paulo)
  • Crkva sv. Augustina
    Crkva sv. Augustina
  • A-Ma hram
    A-Ma hram
  • Na Cha hram
    Na Cha hram
  • Sveti dom milosti (Santa Casa da Misericórdia)
    Sveti dom milosti (Santa Casa da Misericórdia)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Povijesno središte Makaa
  1. ↑ Povijesno središte Macaa na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 10. rujna 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Povijesno_središte_Makaa&oldid=6862645"